Evropske kompanije koje se nadaju finansiranju preuzimanja i spajanja i kapitalnih izdataka na tržištima obveznica ove godine suočavaju se s naglim skokom troškova zaduživanja ali i povećanim oprezom kupaca, nakon šokantnog zaokreta Evropske centralne banke (ECB) prema strožoj monetarnoj politici.
Izdanja obveznica ključni su izvor finansiranja za kompanije i dobila su na važnosti u odnosu na bankovne zajmove u eurozoni, posebno nakon finansijske krize, pokazuje analiza Reutersa.
Uhvaćene nedvojbenim tonom predsjednice ECB Christine Lagarde nakon sastanka uprave banke u februaru – koji je otvorio vrata za povećanje kamatnih stopa ove godine – obveznice investicionog razreda evropskih kompanija (IG) zabilježile su porast prinosa za 60 baznih bodova.
Kredit u euru bio je manje pogođen januarskom volatilnošću podstaknutom najavama američkih Federalnih rezervi, pri čemu su obveznice IG-a donosile manje od polovine gubitaka u Sjedinjenim Državama. Ti su padovi, međutim, ubrzali nakon najave ECB-a, a prinosi su se ove godine više nego udvostručili na čak 1,18 posto, što je najviše od maja 2020, koliko je procjena Banke Amerike (BoA). To je i dalje veoma nisko, ali je nagli skok troškova pozajmica značajan. Ako se nastavi taj trend, to može uticati na sposobnost kompanija da investiraju, na kraju usporivši ekonomski rast, pa centralne banke pažljivo prate širenje kredita.
Gotovo polovina ulagača u BoA-inoj anketi kreditnih ulagača u februaru izjavila je da će IG spread-ovi porasti na 150-175 baznih bodova, s trenutnih oko 110 baznih bodova.
Procvat spajanja i akvizicija i potrebu za kapitalnim ulaganjima mnogi su vidjeli kao pokretač rasta prodaje evropskih korporativnih obveznica ove godine. JPMorgan, na primjer, očekuje rekordnih 645 milijardi eura izdavanja IG-a.
Iako dosadašnji potezi nisu dovoljni da poremete ta očekivanja, Helene Jolly, šefica EMEA IG korporativnog sindikata u Deutsche Bank, rekla je da se zajmoprimci i ulagači prilagođavaju “novoj normalnosti”.
