Jaz u plaćama između radnika i direktora veći nego ikada

Prema anketama izvršni direktori primili su 274 puta veće plaće od svojih zaposlenih

12

Jaz između radnika i onih na najvišim pozicijama u kompanijama veći je nego ikada. Razlog tome je to što su tokom pandemije oni “sa dna ljestvice” uglavom gubili, a oni na vrhu dobijali još više.

Sveobuhvatno istraživanje 200 najplaćenijih rukovodilaca javnih preduzeća koje je za New York Times sproveo Equilar, konsultantska kompanija specijalizirana za obeštećenja, otkrilo je neke od najvećih plaća i pokazalo da se jaz između izvršnih direktora i svih ostalih povećao tokom pandemije.

Alexander Karp, C.E.O. kompanije Palantir, koja se bavi eksploatacijom podataka, koja više od polovine svojih prihoda ostvarila preko državnih ugovora, bio je najplaćeniji izvršni direktor uz zaradu od 1,1 milijarde dolara.

DoorDash, kompanija koja se bavi dostavom hrane, čije je poslovanje abnormalno poraslo tokom pandemije, isplatila je svom C.E.O.-u Tony Xu, zaradu u iznosu od 414 miliona dolara. Ova ogromna zarada popela ga je na drugo mjesto liste.

Treći, sa nadoknadom u iznosu od 370 miliona dolara, bio je Eric Wu iz kompanije Opendoor, digitalne platforme za prodaju nekretnina koja je poput DoorDasha, postala javno preduzeće tek prošle godine.

Na osnovu stotina prijava kompanija, istraživanje je pokazalo da se samo 13 direktorica našlo među prvih 200 na listi. Najbolje plasirana je dr Lisa Su, izvršna direktorka kompanije Advanced Micro Devices koja se bavi proizvodnjom računarskih čipova. Njena zarada je 40 miliona dolara godišnje što je dovelo do 40. mjesta.

Nepremostiv jaz

Jaz između rukovodilaca i ostalih zaposlenih je također porastao. Naime, prema anketama izvršni direktori primili su 274 puta veće plaće od svojih zaposlenih, što je na desetine puta više u poređenju sa prethodnom godinom kada iznos njihove zarade bio veći za „svega“ 245 puta. Također je i vidljiva razlika u procentima uvećanja plaća u globalu, te su tako direktorima plaće skočile za 14,1 posto u poređenju sa 2019. godinom, a radnicima za svega 1,9 posto.

„Dok su Amerikanci navijali za radnike koji održavaju našu ekonomiju, korporativni odbori su bili zauzeti smišljanjem načina da opravdaju za pumpanje svojih plata”, rekla je Sara Anderson, direktorica za globalnu ekonomiju na Institutu za političke studije.

Sami sebi kreiraju nagrade

Ono što mnogi tumače kao iskorištavanje sistema poslovanja je to što se mnogi koroporativni direktori zalažu za isplatu po učinku, što ih dovodi u položaj u kome mogu da naplaćuju svoj rad i po nekoliko puta više od realne tržišne cijene.

„Oni toliko naglašavaju nagrade za kapitalne performanse i zanemaruju koliko su velike. To je jedan od glavnih krivaca za kontinuirani rast plata izvršnih čelnika tokom decenija“, rekao je Michael Warner direktor istraživanja u CtV Investment Grupi.

Jedan od primjera takve „nagrade“, jeste ona koji je dobio Brian Chesky, izvršni direktor Airbnb-a, u iznosu od 120 miliona dolara, čime se pozicionirao na osmo mjesto Equilarove liste.

Ipak, on je za razliku od svojih kolega magalomana najavio da će cjelokupan iznos nagrade donirati.

Akcionari nemaju mogućnost da spriječe kompanije da dodeljuju bogate pakete kao nadoknade čelnicima, te oni od 2011. godine mogu samo da izraze ne slaganje sa takvom odlukom. To se dogodilou Starbaksu i General Electricu ove godine.

Ono što je zanimljivo jeste to su Palantir, DoorDash i Opendoor tek prošle godine započeli sa trgovanjem na berzi. Sve tri kompanije su prijavile velike neto gubitke i njihove akcije imaju izuzetno malu vrijednost. Ipak, odbori sve tri kompanije isplatile su svojim izvšnim direktorima ogromne finansijske nadokande.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here