Nakon što je krajem marta Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila neophodne dokumente za prihvatanje kreditnog zaduženja, deblokirana je realizacija Projekta Regionalnog vodovoda Plava voda. Projekt, čija je realizacija počela prije
gotovo 12 godina, 2009. godine, mogao bi do kraja ove godine konačno krenuti u realizaciju.
“Uvijek priilkom planiranja vezanog za ovaj Projekat dodam rečenicu: ako svi akteri budu pravovremeno ispunjavali svoje obaveze. Tako bi do kraja ove godine trebali imati izabrane izvođače radova, nadzorni organ i završeno oko 80 posto eksproprijacije, naravno, ako svi akteri budu pravovremeno ispunjavali svoje obaveze. Konkretne radove očekujemo
iduće godine”, kaže Ernad Granić, direktor Javnog preduzeća Regionalni vodovod Plava voda u razgovoru za Business Magazine.
Kompleksan projekat
Projekat izgradnje regionalnog vodovoda Plava voda naziva se generacijskim projektom. Stručnjaci za njega kažu da je
jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata koji se rade u Bosni i Hercegovini. Projekt se realizira na području Srednjebosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, a u njegovu realizaciju uključeni su gradovi i općine Zenica, Travnik, Novi Travnik, Busovača i donedavno VItez. Projekat se finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD i Razvojne banke Vijeća Evrope CEB.
“Atribut generacijski Projekat Plava voda crpi iz dvije činjenice. Prva je da je ideja o realizaciji ovog Projekta nastala još sedamdesetih godina prošloga vijeka. Druga činjenica je vezana za osnovnu svrhu Projekta, a to je osiguranje dugoročnog i kvalitetnog vodosnabdijevanja za sadašnje i buduće generacije. Sintagma najkompleksniji infrastrukturni projekat u BiH se spontano nametnula, a na osnovu niza izjava i komunikacija sa domaćim, stranim, stručnim i relevantnim osobama iz oblasti projekt menadžmenta, koji su se pobliže upoznali sa svim specifičnostima Projekta Plava voda”, pojašnjava Granić.
Prema njegovim riječima, pored uobičajenih poteškoća koje nosi realizacija infrastrukturnih projekata ovog formata, neke od karakteristika koje su specifične za Projekat Plava voda i koje ga čine posebno kompleksnim su činjenica da je izvorište Plava voda locirano u samom centru Travnika i kao takvo godinama se konzumira kao kulturno-historijsko-turistički lokalitet, praktično brend Travnika.
“Ogroman je izazov bio iznaći način da se ovo izvorište koristi, a da se ovaj brand Travnika ne naruši. Mislim da smo u tome uspjeli i to na način da se lokalitet neće narušiti nego čak unaprijediti”, kaže Granić.
Dodatna kompleksnost proizilazi iz činjenice da se Projekat realizira na području dva kantona, SBK i ZDK, i na području pet općina od kojih su četiri korisnici Projekta – Travnik, Novi Travnik, Busovača i grad Zenica), a samo su Travnik i Zenica u vlasničkoj strukturi Preduzeća. Općina Vitez je, također, na početku bila uključena u Projekat, ali se povukla.
„Općina Vitez je imala priliku učestvovati u Projektu kao korisnik, što su u početku sa određenom rezervom i činili, ali su procijenili da to za njih nije najbolje rješenje za unapređenje vodosnabdijevanja. To je nama u JP RV Plava voda napravilo dosta operativnih poteškoća, jer smo trebali dobar dio dokumentacije koji se zasnivao na učešću i općine Vitez ažurirati, ali mislim da je proces isključenja općine Vitez prošao prilično korektno i za dalju realizaciju ne bi trebao imati negativne posljedice“, pojašnjava Granić.
Što se tiče finansiranja projekta, dva su međunarodna kreditora,Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD i Razvojna banka Vijeća Evrope CEB.
„Uz Projekat je osiguran i grant za sve općine korisnice Projekta koji je osigurala Švedska razvojna agencija – SIDA. Dok administrativna priprema i realizacija Projekta zahtijeva i uključenje relevantnih tijela sa entitetskog i državnog nivoa. Sve ovo treba harmonizirati i iskoordinirati, a dovoljno je da jedan od aktera pravovremeno ne izvrši svoje obaveze da sestvori zastoj na cjelokupnoj realizaciji Projekta i da se do tada pripremljena dokumentacija jednostavno „obrušava“, jer su svi dokumenti podložni zastarijevanju. Ovdje sam kompleksnost Projekta tretirao samo djelimično i to uglavnom sa administrativnog aspekta. A to su i svakako i tehnički izazovi kao usklađivanje trase vodovoda sa trasom brze ceste, trasom BH-Gasa i dr.“, pojašnjava Granić složenu finansijsku i administrativnu konstrukciju projekta.
Dva kreditora
Granić podsjeća da je ideja o realizaciji ovog Projekta nastala sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
„A ako pričamo o ovom posljednjem konceptu, može se reći da je započeo 2009. godine sa odlukom tadašnjih načelnika pet općina da se, nakon što je koncept sa austrijskom firmom Alpine okončan, Projekat ponovo pokrene. Bilo je potrebno nekoliko godina rada da se urede neke polazne osnove kao što su raskidi ugovora sa Alpine, obnova koncesije,
ponovna registracija preduzeća i sl. Značajnu podršku u tom periodu je dao EBRD sa grantom u iznosu od 600.000 eura, kojim je izvršena priprema projektne dokumentacije“, podsjeća Granić.
Inače, Granić je na mjesto direktora JP RV Plava voda imenovan 2011. godine i kako sam kaže, njegov tadašnji plan je bio da se Projekat u potpunosti implementira za pet i po godina.
„I sada sam uvjeren da je to bilo moguće, tehnički. Međutim, onda su nastupile specifičnosti koje sam spomenuo i sve se odvijalo znatno sporije, sa nizom otežavajućih okolnosti. Nekad smo bili na ivici da se Projekat u cijelosti otkaže. Tako da
se velikim uspjehom smatra i činjenica da se Projekat još održao. U ovome trenutku smo u završnoj fazi izbora izvođača radova i nadzora, u skladu sa procedurama EBRD-a, ažuriramo relevantnu dokumentaciju i pripremamo se za eksproprijaciju. Potrebno je da neki od aktera još završe svoje administrativne obaveze da bi kreditna sredstva bila u
potpunosti dostupna. Moramo biti svi puno odgovorniji i dosljedniji u izvršenju svojih obaveza“, naglašava Granić.
Ukupna vrijednost Projekta je procijenjena na 22 miliona eura, koliko iznosi ukupno kreditno zaduženje. Kada se na ovaj iznos dodaju uložena grant sredstva dobijena od EBRD-a, SIDA i troškovi rada Preduzeća ukupna vrijednosti Projekta iznosi 50 miliona KM. No, prava vrijednost projekta će definitivno biti poznata tek nakon izbora izvođača i nadzoraradova i dodjele ugovora.Specifičnost ovog projekta su i dva međunarodna kreditora.
„EBRD je kreditni nosilac Projekta. Međutim, EBRD na osnovu svojih politika ne finansira troškove eksproprijacije, tako da smo bili prinuđeni angažirati i drugu banku u ovom slučaju CEB. Na osnovu internog dogovora između ove dvije banke, iznos kredita je između njih ravnomjerno podijeljen, tako da svaka od banaka daje po 11 miliona eura. Kada je u
pitanju finansiranje Projekta od strane domaćih institucija, u otplati kredita učestvuje više institucija u slijedećim omjerima, Fond za zaštitu okoliša FBiH 25 posto, ZDK 17,5 posto, SBK 7,5 posto; Grad Zenica 37,46 posto; Općina Novi Travnik 6,06 posto; Općina Busovača: 6,48 posto“, kaže Granić.
Realizaciju Projekta Regionalni vodovod Plava voda pratio je niz zastoja, od koji su neki trajali godinama.
„Bilo je niz objektivnih razloga. Ovakva finansjska konstrukcija zaduženja i otplate kredita je uspostavljena sa ciljem da se umanji direktni uticaj na budžete općina u periodu vraćanja kredita i to na način da se u otplatu uključe i ZDK i SBK, a i Fond za zaštitu okoliša FBiH. Ovaj cilj se i postigao. Međutim, sa druge strane, ovakva, možda i neprirodna finansijska konstrukcija je dovela do niza drugih administrativnih smetnji i zastoja pri realizaciji. Uslov da ovakva konstrukcija bude svrsishodna je bio da svi direktni i indirektni akteri pravovremeno i dosljedno ispunjavaju sve svoje obaveze. To nismo
uspjeli. Formalno potpisivanje i usvajanje nekih dokumenata od strane pojedinih institucija smo čekali mjesecima, nekada i godinama. Prave razloge za takav odnos ne znamo, jer su se deklarativno svi akteri vrlo afirmativno i pozitivno izjašnjavali o Projektu i svom učešću u njemu. Naravno, bili bi naivni da ne konstatujemo da su i razne politike pravile
negativne uticaje i šumove, ali bih svakako dodao i da se tokom realizacije potrvrdila i opća potreba unapređenja izvršenja obaveza, kako pojedinaca, tako i institucija i svih nas koji smo akteri Projekta, u smislu povećanja odgovornosti, dosljednosti, profesionalizma pa i stručnosti. Pri čemu, ne mislim da je Projekat Plava voda negativan izuzetak, nego da
se radi o našoj, lokalnoj poslovnoj kulturi koja se jednostavno mora mijenjati, ako hoćemo da ovakve projekte realiziramo efikasno i efektivno. Nadam se da smo izvukli neke korisne pouke i iskustva za nastavak ovog, a u budućnosti i drugih sličnih projekata“, smatra Granić.
Što se tiče značaja realizacije jednog ovakvog projekta za stanovništvo i privredu centralne BiH, Granić ističe da je ključni benefit osiguranje dugoročnog, sistemskog i kvalitetnog vodosnabdijevanja za stanovništvo četiri općine, što direktno ili indirektno iznosi osiguranje vodosnabdijevanja za oko 200.000 stanovnika.
Benefiti za stanovništvo i privredu
„Imajući u vidu sve veći značaj i potrebu za pitkom vodom, mislim da ovaj benefit ne treba dalje obrazlagati. Također, ovaj koncept, i pored svih svojih nedostataka i dalje pruža vrlo jeftinu realizaciju Projekta, pogotovo ako se uzme način otplate kredita od strane općina – korisnika. A i dalje, nakon povrata kredita, planirano je da se svi troškovi održavanja
Regionalnog sistema proporcionalno raspoređuju između općina što je preduslov da voda za svakog stanovnika bude jeftinija nego što bi bila bez ovog sistema.
Da bi se osiguralo kvalitetno vodosnabdijevanje, potrebno je zaštiti i čitavu vodozaštitnu zonu izvorišta površine 75 kilometara kvadratnih, što je sa stanovišta zaštite ekologije nemjerljiv benefit. U sklopu realizacije su predviđena posebna sredstva i posebna komponenta koja će tretirati samo turistički lokalitet sa ciljem njegovog unapređenja, što je za Travnik od krucijalnog značaja. Naravno i investicija od 50 miliona KM koja će se
plasirati na ovom području u relativno kratkom vremenu je sama po sebi benefit, jer će se iskoristiti za jedan pozitivan ekonomski iskorak u ovom dijelu BiH. Također bih naglasio da bi se kroz saradnju i komunikaciju svih aktera trebalo pokazati da smo spremni za implementaciju međuopćinskih, međukantonalnih i drugih složenijih projekata“, potcrtava
važnost Projekta Granić.
Od strane ekologa, ali i turističkih radnika na području Travnika postojala je bojazan da bi se realizacijom ovog projekta mogla narušiti ekološke, ali i turističke karakteristike izletišta Plava voda u Travniku. No, Granić naglašava da je posebna komponenta Projekta Plava voda upravo turističko uređenje.
„Značaj koji ovaj lokalitet ima za Općinu Travnik je prepoznat i u Okolinskoj dozvoli koja je predvidjela određene mjere za čuvanje i unapređenje ovog lokaliteta. Također, Općina Travnik je formirala i posebnu Komisiju, sastavljenu od respektabilnih stručnjaka, koja ima zadatak da prati realizaciju turističkog uređenja“, naglašava Granić.
