Samo nekoliko dana nakon što su, na krilima optimizma ulagača probuđenog inauguracijom novog američkog predsjednika Josefa Bidena, berzanski indeksi na Wall Streetu dostigli rekordne historijske nivoe, Njujoršku berzu zapljusnuo je hladan tuš u vidu afere GameStop, koja je osim finansijskih, izazvala i tektonske poremećaje političke prirode, o čijim razmjerama dovoljno govori činjenica da je taj nesvakidašnji rat malih ulagača protiv moćnih hedge fondova postao i predmet saslušanja u Odboru za finansije Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.
Eksponencijalni rast
Šta se ustvari dešavalo na Wall Streetu tokom januara i kako su dionice posrnulog lanca trgovina videoigrama izazvale toliku buru na jednom od najvećih svjetskih berzanskih tržišta? Ukratko, usljed pada interesa kupaca za videoigre u fizičkom formatu, budući da su im lako dostupnije i mnogo jeftinije u online formatu, GameStop je već izvjesno vrijeme bio na poslovnoj nizbrdici, koju su dodatno strmijom učinili pandemija koronavirusa i lockdown, usljed kojih je kompanija bila prisiljena zatvoriti čitav niz svojih trgovina. Takva pozicija GameStopa učinila ga je idealnom metom za berzovne mešetare koji kroz takozvani short-selling ili skraćeno shorting, profitiraju kladeći se na pad određenih dionica.
Međutim, ispostavilo se da su ovoga puta napravili račun bez krčmara, jer su dionice GameStopa, čiji je kurs početkom godine iznosio samo 18 dolara, suprotno njihovim očekivanjima već 11. januara skočile za 13 posto, što se u prvi mah tumačilo kao reakcija na objavu kompanije da je dodala tri direktora u svoj upravni odbor, uključujući Ryana Cohena, suosnivača globalno uspješne online trgovine hranom i rekvizitima za kućne ljubimce Chewy.
Kada je cijena dionica GameStopa sutradan ojačala za 57 posto, dan kasnije za još 27 posto, potom za novih 51 posto, što je na kraju preraslo u eksponencijalni rast kojim je u samo nekoliko dana vrijednost kompanije povećana sa dvije na 24 milijarde američkih dolara, a cijena njene dionice skočila za 1.700 posto u odnosu na decembarsku, svima je postalo jasno da taj rast nema nikakve veze s personalnim pojačanjima, trenutnim poslovanjem niti poslovnim izgledima GameStopa.
Okidač za dramatičan zaokret kursa dionica GameStopa bila je kampanja malih investitora, okupljenih na društvenoj mreži Reddit, odnosno njegovom podforumu WallStreetBets, koji prati trendove na berzama i svojim čitaocima preporučuje opcije za kupovinu dionica. Kada su prozreli namjere berzovnih mešetara, oni su putem aplikacije Robinhood počeli masovno kupovati dionice GameStopa, čija je vrijednost usljed tako povećane potražnje počela naglo rasti, a time i provalija u koju su upali hedge fondovi, koji su u grčevitom nastojanju da se ponovo domognu prodatih dionica kako bi ih uz što manje gubitke vratili svojim brokerima, multiplicirali potražnju i katapultirali njihovu cijenu. Prema procjenama analitičara, s obzirom na to da “šortovano“ oko 71 milion dionica GameStopa, ukupni gubitak short-sellera premašio je šest milijardi dolara, a jedan od najjačih američkih investicijskih fondova – Melvin Capital Management, doveden je na rub bankrota, izgubivši ukupno 12,5 milijardi dolara kroz “šortovanje“ dionica GameStopa i još nekih kompanija.
No, svojevrsna američka berzanska revolucija kratko je trajala, jer su se praktično sve državne poluge za regulaciju tržišta stavile na stranu velikih finansijskih igrača. Nakon što je Njujorška berza u samo jednom danu čak devet puta prekinula trgovanje dionicama GameStopa, Bijela kuća je saopćila da “motri situaciju”, a Federalna komisija za vrijednosne papire i berzu sugerirala da bi, suprotno vlastitim načelima slobode tržišta, mogla zabraniti trgovinu “spornim“ dionicama, Robinhood i slične aplikacije blokirali su kupovinu dionica svih “šortovanih“ kompanija čija je vrijednost porasla umjesto da padne, ali ne i njihovu prodaju, na taj način direktno obarajući dostignute cijene. U slučaju GameStopa, taj manevar rezultirao je time što je vrijednost njegovih dionica od 25. januara već do sredine februara sa rekordnih 347,5 pala ispod 50 dolara.
S obzirom da ovako prezentirana priča o januarskim dešavanjima na Wall Streetu u sebi sadrži prilično nedorečenosti i otvorenih pitanja, pojašnjenje suštine afere GameStop potražili smo od Almira Mirice, izvršnog direktora Sarajevske berze (SASE), koji je, prije ulaska u srž problema, ukratko podsjetio, odnosno, objasnio šta podrazumijeva pojam short selling i kakav je koncept funkcioniranja hedge fondova.
“Short selling je prodavanje instrumenata koje ne posjedujete u trenutku kada izdajete nalog za njihovu prodaju. Ako investitor ‘šortuje’ neku dionicu, on je ubijeđen da je ona trenutno precjenjena na tržištu te da će njena cijena ubrzo pasti. Kada ona padne, on će je kupiti po toj nižoj cijeni, a razlika između cijene po kojoj je prodao i one po kojoj je kupio (zatvorio svoju poziciju) je njegova zarada.
U principu, radi se o obrnutom načinu ostvarivanja dobiti kod ‘normalnog’ investiranja (koje se naziva going long), pri kojem kupite po nižoj, a prodate po višoj cijeni. Naravno, instrument koji je ‘šortovan’ mora biti dostupan u trenutku prodaje – u tu svrhu se predmetni instrument pozajmljuje, uz obavezu njegovog vraćanja na dogovoreni datum.
Hedge fondovi su posebna vrsta investicionih fondova u koje ulagati mogu samo veliki, kvalificirani investitori (tzv. akreditirani investitori). U odnosu na uzajamne (otvorene) ili zatvorene fondove i druge oblike kolektivnog investiranja, hedge-fund industrija je podložna značajno manjem nadzoru finansijskih regulatora. Hedge fondovi na različite načine ostvaruju aktivni povrat za svoje vlasnike, uključujući i short selling, ali prije svega putem investiranja u razne derivativne instrumente, sa velikom polugom (leverage) koji nose veliki potencijalni povrat, ali i veliki rizik“, napomenuo je Mirica.
On je pritom na plastičan način razjasnio i nedoumice autora ovog teksta sadržane u pretpostavci da “s obzirom da je osnovni mehanizam zarade putem ‘šortinga’ kupovina posuđenih dionica po cijeni nižoj od one po kojoj su prodate, tj. obaranje njihove cijene, taj koncept trgovine već sam po sebi je izvor berzanskih malverzacija“.
“Mislim da u prvom dijelu pitanja postoji mali nesporazum u pogledu uzroka i posljedice – sama kupovina dionica koje su prethodno posuđene ne može se nazvati obaranjem njihove cijene.
Vremenski tok (uspješnog) ‘šortovanja’ je sljedeći:
- Investitor smatra da su dionice ABC precjenjene i da će cijena na tržištu ubrzo pasti.
- Investitor shortuje ABC dionice – prodaje ih iako ih ne posjeduje, po cijeni od 10 (pozajmljuje ih od svog brokera da bi se transakcija ispunila).
- Nakon kraćeg vremena, tržišna cijena ABC je na 7 (kao rezultat novih informacija – objava lošeg finansijskog izvještaja, gubitak nekog ugovora ili slično)
- Investitor kupuje ABC po tržišnoj cijeni od 7 i vraća pozajmljene dionice.
Znači, korak 4. ne predstavlja obaranje cijene dionica – cijena je pala već u koraku 3“, potcrtao je Mirica, uz opasku da, što se tiče samog koncepta “šortovanja“, “preovladavajuća neoliberalna ekonomska doktrina smatra da shorting povećava likvidnost tržišta, povećava realnost tržišnih cijena i generalno doprinosi većoj efikasnosti tržišta vrijednosnih papira“ te da se prema toj doktrini “tržišta trebaju što manje regulisati, jer će samo tržište na najbolji način samo sebe regulisati“.
Na pitanje o pravilima igre u slučajevima kada fond ne može ponovo kupiti prodate dionice kako bi ih vratio brokeru, odnosno načinu na koji se u tom segmentu definiraju ugovori o “posuđivanju“ dionica u smislu rokova za njihovo vraćanje i “penala“ za probijanje tih rokova, Mirica naglašava da su na tom polju pravila vrlo jasna – investitor koji je posudio instrumente mora ih vratiti, koliko god ih morao platiti na tržištu.
“Upravo je to razlog zbog čega short-selling nije nimalo bezazlena špekulacija.Ako ste neuspješni sa svojom long-pozicijom, najviše što možete izgubiti je vaš cjelokupni ulog. Kod neuspješne short-pozicije, vaš gubitak je teoretski neograničen (budući da ni cijena dionica koje morate kupiti nema gornje granice). Upravo se to desilo kod GameStopa – došlo je do tzv. Short-Squeeza, kada je zbog rasta cijene dionica došlo do situacije kada je veliki broj shortera morao kupiti te dionice na tržištu, što je još više povećavalo njenu cijenu“, naglašava Mirica.
Tržišna regulacija
Zbog činjenice da je za manje od mjesec dana vrijednost dionica GameStopa povećana za više od 1.700 posto, od Mirice smo zatražili i pojašnjenje berzanske regulative koja omogućava tolike skokove i ostavlja širok prostor za manipulacije te u tom kontekstu i povlačenje paralele sa pravilima Sarajevske berze i mehanizmima koji joj stoje na raspolaganju za reagiranje u slučaju naznaka vještačkog napuhivanja ili slabljenja cijena dionica.
“Kao prvo, činjenica da je vrijednost nekog instrumenta u mjesec dana porasla za 1.700 posto sama po sebi ne predstavlja dokaz (niti posebno jaku indiciju) da se radi o manipulaciji. Radi se o slobodnom formiranju i kretanju tržišnih cijena.
Funkcija organizovanog tržišta nije da ‘dekretom’ odredi cijenu nekog instrumenta, nego da omogući da tržišni akteri, na osnovu raspoloživih informacija i poštujući za sve ista pravila, odrede tu cijenu. Ponavljam, ovo je u skladu sa neoliberalnom orijentacijom (posebno izraženoj na američkom tržištu) da tržište treba što manje ograničavati, da će se ono najbolje samo regulisati.
U pogledu cjenovnih ograničenja, mi na Sarajevskoj berzi imamo dva seta limita – statički i dinamički. Statički limiti onemogućavaju da se cijena jednog instrumenta u toku jednog dana promijeni za više od 10 posto (što je ograničenje za simbole na Kotaciji – za Slobodno tržište ova ograničenja su drugačija i različita za svaki subsegment tržišta).
Druga kategorija su dinamički limiti, koji su za cijelo tržište tri posto – oni dovode do privremenog prekida trgovine kod određenog simbola (na 15 minuta) kako bi ostatak tržišta upozorio da postoji određeno interesovanje za neki vrijednosni papir i da se i njima omogući učestvovanje u trgovini kod ovog papira. Ovi dinamički limiti postoje i na američkim tržištima, gdje se koristi naziv Circuit breaker. Njihova funkcija nije da se spriječi zaključivanje transakcije po određenoj višoj ili nižoj cijeni, nego da se investitorima omogući ‘predah za razmišljanje’ u trenucima kada tržište kod nekih instrumenata ide snažno prema gore ili prema dole.
Bez obzira na navedeno, porast cijene dionica GameStopa uopšte nije bio razlog zbog kojeg se u SAD digla ovolika prašina oko ovog slučaja“, fokusirajući se u nastavku na ključnog aktera afere – aplikacije za trgovanje dionicama Robinhood.
“Robinhood je najveći gubitnik u cijeloj ovoj priči i pravi razlog što se digla medijska i politička prašina oko ovog slučaja!
Podsjećanja radi, Robinhood se nastojao pozicionirati kao trading aplikacija ‘malog investitora’, jer omogućava besplatnu trgovinu (bez provizija) na američkim tržištima. U fokus su došli nakon što su privremeno obustavili prijem naloga za GameStop i neke druge dionice u trenutku kada je njihova cijena nekontrolisano rasla.
Budući da je rast cijena ugrozio otvorene short pozicije nekih hegde fondova, odmah se proširila priča da je Robinhood ovo učinio zato što ga je Big Finance pritisnuo (veliki broj nalog za GameStop je išao upravo preko Robinhooda). Ovo je izazvalo reakcije, kako na desnom, tako i na lijevom političkom krilu u SAD, i svi su tvrdili da se radi o ‘pokazivanju mišića’ od strane Wall Streeta i velikih igrača sa ciljem ušutkivanja malih investitora.
Kako se ispostavilo, odgovor je mnogo više proza nego što je poezija – Robinhood je zbog velike izloženosti kod GameStopa i drugih dionica koje su naglo počele rasti naprosto ostao bez novca. Naime, kao profesionalni posrednik (broker), on je prema svojoj klirinškoj kući National Securities Clearing Corporation morao imati dovoljan kolateral da bi garantovao za opcijske i short pozicije svojih klijenata. Vrijednost kolaterala se izračunava prema tržišnoj vrijednosti predmetnih instrumenata, a budući da je došlo do naglog rasta vrijednosti, ispostavilo se da je Robinhood bio ‘kratak’ za više milijardi dolara. Nakon što je pronašao izvore finansiranja, ponovo je omogućio unos naloga, ali šteta je već bila napravljena…“, rasvijetlio je pozadinu ovog berzanskog skandala Mirica.
Kada je, pak, riječ o epilogu, prvenstveno u vidu najvećih dobitnika i ispravnosti taktike špekulanata koji su nastavili ulagati u shorting GameStopa, računajući da će se prenapuhana cijena njihovih dionica na kraju drastično smanjiti i da će na njima dobro zaraditi te glavnih gubitnika i mogućnosti bankrota pojedinih fondova koji su shortovali dionice GameStopa, ali i eventualnih promjena tržišne regulacije koje bi u konačnici mogle uslijediti, Mirica ne očekuje ništa revolucionarno. To se odnosi i na pitanje o vjerovatnoći da se, imajući u vidu da su berzanske manipulacije na Wall Streetu, odnosno nedostatak regulacije visokorizičnih finansijskih špekulacija, 2008. godine rezultirale globalnom finansijskom krizom, i posljedice ove afere“preliju“ na druga finansijska tržišta u svijetu.
“Šta će biti epilog? Zavisi od toga da li će biti većeg broja shortera ili long-pozicija na tim dionicama. Prema nekim indikacijama, online pokret (kojeg neki analitičari zovu već ‘distribuirani hedge-fondovi) već se okomio na sljedeći objekt ulaganja – srebro.
Iako je regulacija visokorizičnih finansijskih špekulacija nešto što je prijeko potrebno nakon ekstremnog razblaživanja Dodd-Frankove regulacije iz 2010. godine, ova situacija se ne može uporediti sa onom koja je dovela do globalne finansijske krize iz 2007/08. godine. Iako su u ovom slučaju neki hedge-fondovi ostvarili veliki gubitak (a drugi, poput Black Rocka koji je bio na long-poziciji, na GameStopu ostvarili milijarde kapitalne dobiti), u agregatu tržište nije previše poljuljano ovim dešavanjima.
Ono što je vrlo moguće jeste da će ovi ‘distribuirani online hedge-fondovi, sada kada su vidjeli kakav efekat mogu proizvesti, krenuti i prema drugim vidovima ulaganja – kao na primjer srebrom. Naravno, puno zavisi od toga da li će masa malih investitora i ovog puta krenuti za njima ili su se prvi put dovoljno opekli“, zaključio je Mirica.
