Amylene Dingle živjela je sa suprugom i sedmogodišnjom kćerkom u Payatasu, osiromašenom kvartu u Manili s najvećom otvorenom deponijom na Filipinima. Njen suprug radio je kao zaštitar u zgradi vlade, zarađujući 4.000 pezosa sedmično, što je ekvivalentno vrijednosti od 80 dolara. Amylene je oduvijek željela pokrenuti sopstveni biznis, ali to je bio nedostižni san budući da je bila nezaposlena i bez ušteđevine, kreditne historije i bez mogućnosti da dobije kredit u banci.
Njena životna priča prije dvije godine dobila je dramatičan preokret kada je ugledala Facebook oglas za Tala, startup iz Santa Monice koji je putem aplikacije za mobilne telefone davao male kredite. Nakon što je Tala aplikaciji omogućila pristup svom telefonu kako bi aplikacija uz pomoću algoritama vješto izanalizirala rizik dužnika, Amyleni je odobren kredit od 20 dolara na 30 dana i kamatom od 15 posto. Za taj novac kupila je mesne nareske, hamburgere i hot-dogove koje je potom po 40 posto višoj cijeni prodavala od vrata do vrata, zaradivši na taj način četiri dolara nakon što je vratila kredit.
Danas Tala pozajmljuje Amyleni 250 dolara mjesečno za njen uspješan posao s hranom. Amylenina sadašnja zarada 70 dolara sedmično gotovo je udvostručila prihode njene porodice koja je preselila u dvosobni stan u mirnijem kvartu u Batasan Hills. Kompanija Tala je također sve uspješnija. Vrijednost ove kompanije, čiji godišnji prihod iznosi 100 miliona dolara, procijenjena je na 800 miliona dolara. Kompanija zapošljava više od 500 ljudi širom svijeta.
Digitalni trag
Osnivačica kompanije Tala, 37-ogodišnja Shivani Siroya dijete je indijskih imigranata koji su doselili u Brooklyn gdje je Siroya pohađala Međunarodnu školu Ujedinjenih nacija. Diplomirala je na Wesleyan i Columbia univerzitetu i kratko radila kao analitičar investicijskog bankarstva u bankama Credit Suisse i UBS. Od 2006. godine njen posao se temeljio na procjeni utjecaja mikrokredita u podsaharskoj i zapadnoj Africi za UN. Istraživala je žene čiji su zahtjevi za kredite od nekoliko stotina dolara odbijani.
„Bankari nikada nisu željeli opsluživati ovaj društveni segment“, kaže Siroya, koja je vidjela priliku upravo tu gdje su banke vidjele preveliki rizik.
Od 2006. do 2008. godine Siroya je proputovala kroz devet afričkih zemalja promatrajući kako društva funkcioniraju u finansijskom smislu. Gotovo su svi, pa i vlasnici tamošnjih kompanija, sve transakcije obavljali koristeći gotovinu.
Za potrebe UN intervjuirala je 3.500 ljudi o tome kako su zarađivali, trošili, posuđivali i štedjeli, a ti uvidi i statistike o siromaštvu naveli su je da napusti dotadašnju karijeru ekonomske analitičarke sa Wall Streeta s iskustvom rada u Ujedinjenim nacijama i 2011. godine pokrene startup Tala, mobilnu aplikaciju za davanje kredita ljudima u nedovoljno razvijenim tržištima i tržištima u nastajanju.
Startup je osnovan uz pomoć 200 miliona dolara prikupljenih od vodećih američkih investitora anđela i fonda Revolution Growth milijardera Stevea Casea. Prethodno je također vlastitih 80.000 dolara dala poduzetnicima koje je upoznala tokom rada u UN, a kako bi na taj način prikupila što više podataka potrebnih za pokretanje Tale. Ovaj fintech startup iz Santa Monice koji je razvio aplikaciju za Android, prve kredite plasirao je u Keniju, Tanzaniju i Filipine.
„Tala koristi digitalni trag korisnika“, pojašnjava Siroya.
Naime, Tala je bazirana na dokazivanju kreditne sposobnosti kroz dnevne i sedmične aktivnosti na telefonu putem instalirane mobilne aplikacije. Podnositelj zahtjeva za kredit pouzdaniji je ukoliko redovno telefonira majci ili plaća komunalije na vrijeme.
Naime, i ranije su ljudi mogli koristiti svoj mobilni telefon za većinu svojih potreba za plaćanjem. Tala je počela izvlačiti 10.000 podataka iz nečijeg pametnog telefona kako bi kreirala živopisnu i nevjerovatno preciznu sliku o nečijoj kreditnoj sposobnosti. Nakon odobrenja, osoba može dobiti kredit za manje od pet minuta.
„Klijenti nam daju puno dopuštenje da koristimo njihove podatke. Tala je potpuno transparentna u načinu na koje upotrebljava te podatke“, kaže Siraya.
Moralni imperativ
Prije nego što je pokrenula ovaj startup, Siroya je poslala 1.500 mailova svojim kontaktima na LinkedInu, pitajući ih za savjet u vezi pokretanja ovog posla.
„Čak 40 posto kontakata odgovorilo je na moj upit. John Coonrod koji vodi humanitarnu nevladinu organizaciju The Hunger Project bio je veoma zainteresiran za ovaj projekt, što je bila prekretnica u realiziranju Tala startupa. John je bio neko ko je veoma dobro razumio tržišta u nastajanju i vjerovao je u ovu ideju. Postao je jedan od prvih Talovih savjetnika“, rekla je Siroya.
Tala danas brzo raste. Već ima četiri miliona klijenata u pet zemalja, koji su posudili više od milijardu dolara. Inače, kompanija odobrava kredite u iznosima od 10 do 500 dolara, a do danas je plasirala više od 225 miliona dolara mikrokredita. Prosječan iznos kredita je 50 dolara uz kamatnu stopu od 11 posto. Stopa otplate kredita je veća od 90 posto.
Većina korisnika Tala aplikacije su mladi poduzetni ljudi dobi između 25 i 35 godina.
„Ono što me nagnalo da pokrenem Tala startup jeste činjenica da samo oko 30 posto svjetske populacije može dobiti kredit u banci. Milioni ljudi u svijetu kao da nemaju ni identitet. Osjećala sam da je to veoma pogrešno“, kaže Siroya.
Inače, kao osobu koja joj je bila velika potpora u pokretanju ovog startupa, Siroya često navodi svoju majku, ljekarku koja je svojevremeno u Indiji vodila medicinske kampove i pravila jasne moralne distinkcije.
„Mama je naporno radila i novac joj nikada nije bio lajtmotiv. Ona je bolesnima zaista željela pomoći“, istaknula je Siraya.
Kompanija Tala je profitabilna u Keniji i na Filipinima, a raste brzo u Tanzaniji, Meksiku i Indiji.
„Tala je peta najzastupljenija aplikacija na mobilnim telefonima u Keniji. Biblija, Facebook, Twitter, WhatsApp pa Tala“, kaže Siroya, naglašavajući da ljudi Talu ne percipiraju kao tradicionalnu bankarsku instituciju koja ne ulijeva povjerenje, već kao personaliziranog finansijskog partnera.
Kompanije poput Tala nalaze se u utrci u pružanju osnovnih finansijskih usluga za 1,7 milijardi ljudi koji nemaju čak ni račun u banci. Osigurati im osnove za dobijanje kredita, štednju i osiguranje, osim što je veliki izazov, također je i prilika stoljeća. Pristupom finansijskom sistemu ti ljudi mogu kupiti automobil ili stan, ne moraju pribjegavati kamatarima u hitnim slučajevima.
Osnivačica kompanije Tara smatra da radi na povećanju produktivnosti što može pomoći da se najugroženije kategorije izvuku iz siromaštva te da je to, osim što je put do jednog od najvažnijih neiskorištenih tržišta, također i jedan od moralnih imperativa kapitalizma. U izvještaju Akcenture iz 2015. godine navedeno je da bi tradicionalne banke u svijetu mogle povećati godišnji prihod za blizu 380 milijardi dolara ukoliko bi ljude koji nisu apsolutno kreditno sposobne pretvorile u svoje klijente.
Uporedo s organskim rastom kompanije, Tala je u augustu ove godine najavila prikupljanje 110 miliona dolara iz investicionih fondova i od investitora anđela, koje Siroya namjerava iskoristiti za nastavak svoje misije iskorjenjavanja globalnog siromaštva, širenje svojih usluga i razvijanje dodatnih finansijskih proizvoda za korisnike Tala aplikacije.
Jedan od ciljeva osnivačice ove kompanije je proširiti obim dostupnosti Tala usluga za 1,3 milijarde ljudi u Indiji.
„Naši vjerni klijenti doprinijeli su da Tala postane jedna od najbrže rastućih svjetskih tehnologija i najbolja aplikacija za digitalno kreditiranje na nerazvijenim tržištima i ovo je tek početak“, rekla je Siroya.
