Od 1. jula 2016. godine u Bosni i Hercegovini primjenjuje se negativna kamatna stopa na sredstva komercijalnih banaka deponovana u Centralnoj banci BiH iznad obavezne rezerve.
“Odlukom o uvođenju negativne kamatne stope naknade na iznose viškova iznad obavezne rezerve na računima rezervi, Centralna banka želi podstaći komercijalne banke da iskoriste navedena sredstva za odobravanje kredita stanovništvu i preduzećima“, obrazložena je tada Odluka Upravnog vijeća CBBiH o utvrđivanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve koja je uključivala i uvođenje negativne kamatne stope od -0,2 posto.
Nepune tri godine kasnije, 1. maja 2019., počela je primjena Odluke Upravnog vijeće o izmjeni stope naknade na višak iznad obavezne rezerve, kojom je ona izjednačena s depozitnom stopom Evropske centralne banke (ECB), odnosno povećana sa -0,2 na -0,4 posto
Kompenziranje troškova
“Centralna banka BiH provodi politiku obavezne rezerve u skladu sa najboljim svjetskim praksama, vodeći računa o makroekonomskim trendovima, specifičnostima domaćeg finansijskog sistema te stabilnosti valutnog odbora.
Osnovni motiv za donošenje odluke o promjeni stope naknade na sredstva iznad propisanog minimuma, a koje banke čuvaju na računima rezervi kod CBBiH, jeste približavanje naknada koje naplaćujemo od banaka povratu koje mi ostvarujemo investirajući devizne rezerve u instrumente sa kratkim rokom do dospijeća“, objašnjavaju iz Centralne banke na upit o osnovnim motivima i ciljevima promjene stope naknade na višak iznad obvezne rezerve.
Kada je, pak, riječ o efektima uvođenja negativne kamatne stope na višak iznad obavezne rezerve u protekle tri godine u vidu povećanja te vrste prihoda CBBiH, ali prvenstveno u smislu jačanja kreditiranja domaće privrede od strane komercijalnih banka, što je bio glavni proklamovani cilj te mjere, iz krovne bosanskohercegovačke finansijske institucije preciziraju da je “uvođenjem negativne naknade Centralna banka u periodu od 1. jula 2016. do 30. aprila 2019. generirala prihod u ukupnom iznosu od 14,4 miliona KM, kojim je djelimično kompenziran rashod koji ostvaruje po osnovu investiranja deviznih rezervi u instrumente kratkog roka do dospijeća po negativnim kamatnim stopama na finansijskim tržištima eurozone“.
“Izmjena politike obavezne rezerve iz 2016. godine imala je više ciljeva – stvaranje dodatnih likvidnosnih bafera u sistemu, stimuliranje prekompozicije aktive komercijalnih banaka i smanjenje troškova CBBiH.
Na strani ponude kredita, uvođenjem negativne stope naknade na višak iznad obavezne rezerve prekompozicija u aktivi banaka desila se u mjeri u kojoj su to dozvoljavali regulatorni propisi o upravljanju rizicima u poslovanju banaka. Međutim, kreditni rast u značajnoj mjeri ovisi o potražnji za kreditima od strane domaćih sektora. Sa jačanjem ekonomske aktivnosti u zemlji u posljednje tri godine, intenziviran je i kreditni rast privatnom sektoru. U julu 2016. godine, godišnja stopa rasta kredita privatnom sektoru iznosila je 3,5 posto, dok je u februaru 2019. iznosila 7,6 posto. Prema tome, činjenica je da se od momenta uvođenja negativne naknade na višak iznad obavezne rezerve kreditni rast intenzivirao, ali promjena u stopi naknade sigurno nije bila najznačajniji faktor usljed kojeg je rast ubrzan“, napominju iz Centralne banke, kompletirajući sliku o efektima negativne kamatne stope podacima o trenutnoj vrijednosti depozita komercijalnih banaka u CBBiH iznad obavezne rezerve, odnosno kretanju iznosa tih sredstava na godišnjem nivou od početka primjene odluke i njenog uvođenja 1. jula 2016. do danas.
“Vrijednost viška sredstava iznad obavezne rezerve komercijalnih banaka na računima rezervi kod CBBiH, zaključno sa 30. aprilom 2019. godine, iznosila je 2,92 milijarde KM. U trenutku uvođenja negativne kamatne stope, početkom jula 2016. godine, višak sredstava iznad obavezne rezerve iznosio je 2,07 milijardi KM.
Dakle, uprkos uvođenju negativne naknade, sredstva viška iznad obavezne rezerve nastavila su tendenciju rasta. Do kraja 2016. porasla su za 129,1 milion KM, pri čemu su u 2017. i 2018. godini zabilježila rast od 463,9 i 355,1 milion KM. U 2019. godini, do kraja aprila, višak iznad obavezne rezerve zabilježio je određeno smanjenje, u iznosu od 90,2 miliona KM“, sumiraju iz Centralne banke, uz podsjećanje da “na kretanje viška rezervi, pored politike naknade, utiče i niz drugih faktora, između ostalih i regulatorni okvir za bankarski sektor, struktura izvora u bilansu stanja komercijalnih banaka te kretanje deviznih priliva/odliva u zemlji kroz bankarski sektor, koji se odražavaju na saldo kupovine i prodaje konvetibilnih maraka između komercijalnih banaka i CBBiH“.
I sami bankari na povećanje negativne kamatne stope na sredstva iznad obavezne rezerve gledaju prvenstveno kao interni poslovni potez Centralne banke koji neće imati ozbiljnijih refleksija na domaći bankarski sektor u cjelini, pogotovo u kontekstu kreiranja kreditnih politika komercijalnih banaka.
“Odluka Centralne banke BiH je očekivana i spada u niz poslovnih odluka kojima ona upravlja svojom profitabilnošću.
Naime, dugoročno gledano, nema razloga da Centralna banka radi nijednu aktivnost na svoju štetu. Ovom odlukom Centralna banka stavlja banke u isti položaj u kojem je i ona sama.
Ova mjera nema nikakve konekcije sa bilo kakvim aktivnostima povećanja kredita, niti kao takva može imati ikakav uticaj na njih. Kamatne stope i politika upravljanja njima, zauzima izuzetno važno mjesto u upravljanju samoodrživošću bankarskog sektora. Dio tog planiranja, odnosno upravljanja, su i kamate koje banke ostvaruju sa Centralnom bankom. Uticaj tih kamata redovno se pratio i planirao te kao takav nije ništa neočekivano u poslovanju banaka“, ističe u izjavi za Business Magazine Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
Uz opasku da se iznos gotovine koje banke imaju iznad obavezne rezerve kreće u rasponu od 2,5 do 3,5 milijardi konvertibilnih maraka, on potctava da uvođenje negativne kamatne stope na ta sredstva nije direktno uticalo na njihov obim.
“Povećanje ili smanjenje gotovine posljedica je povećanja ili smanjenja likvidnosti banaka. Treba napomenuti da su to sredstva po viđenju i kao takva su podložna dnevnim promjenama“, naglašava Kutle, uz opasku da “nije utemeljen kontniurano ponavljan stav medija kako banke nedovoljno podržavaju privredu i kako zbog toga nemamo dovoljno dobar razvoj privrede“.
“Nije problem u bankama. Problem, odnosno slabost, je u kompletnoj organizaciji, snazi i političkoj situaciji u našoj državi.
U takvom okruženju, ni privreda se ne može snažnije razvijati. Privredni subjekti nemaju dovoljno pravih, komercijalno isplativih, projekata koje bi banke mogle kreditirati. Situacija je suprotna od one koja se uporno nameće – banke se kontinuirano suočavaju sa izazovom koji se ogleda u tome da su im mogućnosti kreditiranja puno veće od mogućnosti tržišta i kao takve sa nestrpljenjem očekuju poboljšanje situacije kako bi uposlile svoja kreditna sredstva.
Napominjem – kako bi uposlila, a ne “prosula”, jer banka ne radi sa svojim izvorima, nego sredstvima depozitara i ima odgovornost njihove zaštite i sigurnosti“, rezimira Kutle.
Domaći privrednici, međutim, problem posmatraju iz potpuno drugačijeg ugla. Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da je odluka Centralne banke o povećanju negativne kamatne stope u principu dobra, ali da je “vjerovatno bilo prostora za malo veće povećanje te stope“ i da “ovaj stepen povećanja nije dovoljan da bi banke promijenile svoje ponašanje“.
Monopolistički položaj
“Mi ćemo se morati ozbiljnije zabaviti pitanjem komercijalnih banaka, jer, iako ne mislim da je sve do banaka, nego i do Agencije za bankarstvo, regulative, Vlade…, treba ozbiljno poraditi na smanjenju monopola koji one imaju. Kada to kažem, mislim u prvom redu na monopol koji imaju na novčane transakcije, koji im treba oduzeti – vjerovatno se, po uzoru na zemlje gdje se to pokazalo uspješnim, pošti ili nekim drugim institucijama treba omogućiti da također vrše platni promet. Također treba ozbiljno razmisliti i o osnivanju štedno-kreditnih zadruga i nekih drugih finansijskih institucija, jer komercijalne banke imaju takav položaj da maltene mogu da rade šta hoće.
One su okrenute prema sigurnim investicijama, najviše vole da rade sa javnim sektorom i ni na koji način nisu motivirane da grade partnerski odnos sa privredom, kako bi se došlo do što većeg broja kvalitetnih projekata“, konstatira Pandurević u izjavi za naš magazin.
Argumetirajući tezu o svojevrsnom monopolističkom položaju komercijalnih banaka, on potencira stav da su njihove kreditne kamate nerealno visoke, a kreditne procedure prekomplicirane, što je, kako pojašnjava, prvenstveno plod nepostojanja bilo kakvih alternativnih finansijskih institucija koje bi u tom kontekstu djelovale kao tržišni korektiv.
“Da li iz neznanja, arogancije ili drugih razloga, banke se trude da kreditnu proceduru maskimalno usložne. Kao što rekoh, nije samo do njih, nego i do Agencije za bankarstvo, koja ima poziciju kakvu, bar koliko ja znam, nema nijedna druga agencija za bankarstvo, ne samo u regionu, nego ni u Evropi – svojim kozervativnim načinom ponašanja, ziheraškim razmišljanjem i cjepidlačenjem, Agencija dijelom uslovljava banke na takvo ponašanje, a mislim da to ni samim bankama nije mrsko. Kreditne procedure su grozne, to je činjenica, i nije nikakva tajna da banke najveći dio svoga profita stiču iz novčanih transakcija, a ne od prodaje novca, što bi trebala biti njihova glavna funkcija.
To je jedna stvar, a drugi faktor zbog kojeg su te kreditne procedure komplikovane i što strane banke u BiH mogu da rade šta hoće jeste činjenica da Razvojna banka ima zanemariv kreditni potencijal. Država bi morala uraditi sve da napravi jednu moćniju razvojnu banku, koja bi uticala na bitno snižavanje kamata koje su previsoke – komercijalne banke se uvijek pozivaju na kreditni rejting i na cijenu novca koji dobivaju od svojih banaka-majki, ali to nije do kraja tačno, jer u tom dijelu postoji špekulativni pristup bez kojeg bi kamate na kredite mogle biti znatno manje.
I sa postojećom kreditnom ocjenom, koja jeste niska, ima prostora da kamate budu i za jedna procenat niže, ali kada bi imali moćne domaće banke i razvojnu banku, odnosno kada bi se komercijalne banke susrele s konkurencijom.
Ovako, bankarski sektor zaista ima monopolistički položaj i nastoji da ga očuva, a Udruženje poslodavaca, nadam se, u drugom dijelu ove i u sljedećoj godini posvetit će se tom problemu, jer jednostavno banke ne mogu da se ponašaju na način na koji se ponašaju“, poručuje Pandurević.
