Budućnost je stigla. Gotovo pola stoljeća, još od 1970. kada su na Mundijalu u Meksiku prvi put predstavljeni crveni i žuti kartoni, neka novina nije toliko utjecala na fudbal kao uvođenje videotehnologije . S obzirom na to da je u prethodnih sto godina korigirano samo 13 pravila sa značajnim utjecajem na igru, razumljiv je strah od revolucionarnog iskoraka koji može zauvijek promijeniti fudbal. Na prošlim svjetskim prvenstvima viđali smo puno grešaka sudija koje su odlučivale utakmice, a kako bi to pokušali spriječiti, čelnici FIFA uveli su jednu novinu. Uvođenje videotehnologije koja fudbalskim sudijama pomaže u rješavanju spornih situacija na utakmicama, (Video Assistant Referee – VAR) nesumnjivo je jedna od najvažnijih odluka od kada čovječanstvo trči za fudbalskom loptom.
Šta je VAR
Prije samo dvije godine, na utakmici treće lige u SAD između New York Red Bullsa II i Orlando Cityja B predstavljen je Video Assistant Referee (VAR) ili pojednostavljeno fudbalski Big Brother. VAR sistem pomoći fudbalskim sudijama ove je sezone prvi put korišten u Italiji i Njemačkoj, a ovog ljeta koristit će se na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Rusiji i to nakon što se već dokazao na Kupu konfederacija, u Bundesligi, FA kupu, Serie A…
“Filozofija VAR-a minimalno je upletanje u igru uz maksimalnu korist, s ciljem smanjenja sudijskih grešaka”, glasi definicija nove tehnologije iz Međunarodnog udruženja fudbalskih asocijacija koje je dalo zeleno svjetlo za njegovu primjenu na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.
Prema protokolu, VAR se koristi samo u četiri ključna slučaja – provjeri pogodaka, dosuđivanju kaznenih udaraca, dodjeljivanju izravnih crvenih kartona i zamjeni identiteta, odnosno u situacijama kada sudija javno opomene ili isključi pogrešnog igrača.
VAR tim čine aktivan ili bivši sudija s, uglavnom, dvojicom pomoćnika, smješten ispred nekoliko monitora s izravnom i stalnom vezom s glavnim sudijom na terenu. Pritom, VAR kontrolna soba i ne mora fizički biti na stadionu na kojem se igra utakmica. Naprimjer, sve bundesligaške utakmice nadziru se iz središta u Kelnu, a za vrijeme Svjetskog prvenstva u Rusiji središnji VAR kontrolni centar nalazit će se u Moskvi i u njemu će sudije imati pristup snimcima sa čak 33 kamere sa svake utakmice.
Također, za razliku od Njemačke gdje dva videoasistenta putem monitora prate dešavanja na terenu i u komunikaciji su s glavnim sudijom, u Italiji je isključivo glavni sudija birao kada mu je potrebna pomoć VAR-a i onda je nakon dodatnog pregledavanja video- snimka donosio konačnu odluku.
FIFA za
Kao i svaka revolucionarna ideja poslije koje više ništa neće biti isto i VAR tehnologija ima gorljive pobornike, ali i protivnike. Pobornici primjene videotehnologije “mašu” nedavno objavljenom analizom o dvogodišnjem korištenju VAR-a, a po kojoj su suci uz asistenciju videopomoćnika donijeli čak 98,9 posto ispravnih odluka. U tom dvogodišnjem razdoblju suci su na 804 utakmice provjerili čak 3.947 polemičnih situacija, od kojih je više od polovine bilo zbog polemika oko kaznenog udarca i (ne)priznavanja golova.
“VAR je veliki korak u razvoju fudbala. Moramo ići ukorak s vremenom. Željeli smo sucima omogućiti alat kojim bi mogli donositi bolje odluke, a na Svjetskom prvenstvu donose se vrlo važne odluke. Nemoguće je da TV gledatelji u svojim dnevnim sobama znaju nakon samo nekoliko sekundi je li sudija pogriješio ili ne, a da sudije to ne znaju”, euforično je novu tehnologiju dočekao njezin najveći zagovaratelj, predsjednik FIFA Gianni Infantino.
Lako je razumjeti riječi prvog čovjeka svjetskog fudbala. Sudijske greške dio su fudbala neke su postale dio njegove historije i historije SP-a poput izgubljenog Grahama Polla koji je na utakmici Hrvatska – Australija na SP pokazao Josipu Šimuniću tri žuta kartona, priznatoga fantomskoga gola Geoffa Hursta u finalnoj utakmici SP 1966. godine između Njemačke i Engleske ili Maradonine “Božje ruke” u utakmici s Engleskom 1986. godine.
Pa, ipak, posrnuli bivši predsjednik FIFA Sepp Blatter, koji je 2015. zbog korupcije na šest godina udaljen iz sporta, jedan je od onih koji ne zagovaraju korištenje VAR tehnologije.
“Ja, kao purist u fudbalu, mislim da inovacije idu prebrzo. Mnoge sudije nikad nisu radili sa takvim sistemom.. Mislim da nije pametno doći na Svjetsko prvenstvo i predstaviti VAR tamo. Ne osjećam se ugodno u vezi toga, kao niti navijači”, rekao je ovaj 82-godišnjak.
Nekoliko primjedbi
Prednosti VAR-a su očite, poučeni iskustvom drugih od iduće sezone će ga početi primjenjivati i u španskoj i francuskoj ligi, ali sistem još nije savršen. Zbog toga ga UEFA za sada izričito odbija učiniti sastavnim dijelom utakmica Lige prvaka i Evropske lige, a vrlo je upitno hoće li se videotehnologija primjenjivati na Euru 2020. godine.
“Još uvijek je previše konfuzije u primjeni VAR-a”, prokomentirao je šef UEFA Aleksander Čeferin. Protivnici VAR-a, također, smatraju da bi se sudije mogli bojati da će postati “sluge” videotehnologiji umjesto da videotehnologija služi njima. Primjer je nedavne utakmice FA Kupa između Tottenhama i Rochdalea (6:1), koja bi trebala biti lagana za suđenje s obzirom na kvalitativnu razliku među suparnicima (što uostalom potvrđuje i rezultat), u kojoj je sudija Paul Tierney (koji je inače od 1. januara 2018. na FIFA listi) “zloupotrijebio” videotehnologiju i pri svakoj problematičnoj situaciji barem minutu potrošio na VAR analizu. Nije ni to sve. “Neprijatelji progresa” dobili su “municiju” i nakon utakmice Huddersfielda i Manchester Uniteda na kojoj je videoasistencija otkrila svoje slabosti, a sistem krivo postavio linije koje nisu bile paralelne s linijom šesnaesterca zbog čega je poništen gol Juana Mate. U Portugalu je, pak, tehnologiju pobijedila navijačka zastava koja je zasmetala kameri…
Predsjednik Komiteta za sudije i suđenje u Nogometnom/ fudbalskom savezu BiH Ibrahim Hasanbegović rekao je da uvođenje VAR tehnologije na bh. terene trenutno izgleda nedokučivo, ali da iz Saveza rade sve na unaprjeđenju i poboljšanju suđenja u domaćoj ligi.
U Savezu su također razmišljali o takvoj ideji, ali uvođenje VAR tehnologije na samo jedan stadion košta blizu dva miliona dolara, što je iznos kojim bi svaki klub u BiH mogao uraditi rekonstrukciju kompletnog stadiona.
“Mi smo zagovarali uvođenje videotehnologije, a prema informacijama kojim raspolažemo, potrebno je blizu dva miliona dolara po jednom stadionu da se to provede. Obuka za korištenje videotehnologije traje čitav jedan seminar, a za sada smo najbliži uvođenju goal-line tehnologije. Ipak, ne možemo precizno reći kada će se to desiti”, rekao je Hasanbegović, napominjući da je naša zemlja bila druga u Evropi koja je počela koristiti sistem s dodatnim sudijama iza gola.
Za implementiranje bilo kakve vrste videotehnologije potrebne su potvrde UEFA i FIFA, njihove provjere i testiranje pa tek onda odobrenje i puštanje u upotrebu.
“Mi smo već predlagali da uz sufinansiranje UEFA pojedine odluke donosimo uz pomoć snimka s monitora, ali za takvo nešto potrebne su razne potvrde i odobrenja FIFA i UEFA”, rekao je Hasanbegović.
