Afrička unija će predstavljati 55 zemalja sa cijelog kontinenta na budućim sastancima G20
40% bi iznosilo ubrzanje trgovine između Evrope i Indije novim koridorom
2/3 svjetske populacije živi u zemljama članica G20
Ovogodišnji samit G20, kluba zemalja koji se sastaje kako bi razgovarali o globalnim ekonomskim i političkim pitanjima donio je niz novina. Za početak, Afrička unija će postati članica G20, nakon što je pozvana da se pridruži G20 na samitu Grupe održanom u glavnom gradu Indije New Delhiu. Afrička unija će predstavljati 55 zemalja sa cijelog kontinenta na budućim sastancima G20.
Malo je onih koji su očekivali zajedničku deklaraciju sa ovogodišnjeg samita G20 i to ne već prvog dana samita. G20 je duboko podijeljena oko prošlogodišnje invazije Rusije na Ukrajinu. Ni ruski predsjednik Vladimir Putin ni kineski predsjednik Xi Jinping nisu se pojavili na samitu u New Delhiju. Rusiju i Kinu predstavljale su delegacije na nižem nivou.
Stoga je bilo iznenađenje kada je, samo nekoliko sati nakon početka samita, indijski premijer Narendra Modi objavio da je postignut konsenzus o tome kako uobličiti dio izjave koji se odnosi na Ukrajinu, u kojem je prošlogodišnja direktna kritika Rusije bila blijeda i neupečatljiva.
Reforma multilateralnih banaka
Kada su u pitanju reforme i jačanje multilateralnih razvojnih banaka poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda fokus je usmjeren na proširenje mobilizacije transparentnih, visokokvalitetnih investicija u zemlje u razvoju.
Istini za volju, i ove godine zajednička deklaracija članica G20 osudila je “ljudsku patnju i štetne posljedice sukoba u Ukrajini na globalnu sigurnost hrane i energije”, bez direktnog kritiziranja Rusije. U reagiranju ukrajinske vlade navodi se da deklaracija nije “ništa za ponos”, dodajući da bi ukrajinsko prisustvo omogućilo učesnicima bolje razumijevanje situacije. Za razliku od prošle godine, predstavnici Ukrajine ove godine nisu prisustvovali samitu G20.
No, čini se da su se važnije aktivnosti dešavale na marginama samita gdje su SAD, Indija, Saudijska Arabija i Evropska unija najavile novu mrežu željezničkih i brodskih ruta. Ova mreža je kreirana s ciljem povećanja trgovine između južne Azije, Bliskog istoka i Evrope.
Također, treba se suprotstaviti kineskom projektu izgradnje novih globalnih trgovačkih ruta, Inicijativi Pojas i put.
„Ovo je bio važan trenutak za Sjedinjene Američke Države da pokažu naše globalno vodstvo i našu predanost rješavanju izazova koji su najvažniji za ljude širom svijeta: ulaganje u inkluzivni rast i održivi razvoj, rješavanje klimatske krize, jačanje sigurnosti hrane i obrazovanja, unapređenje globalnog zdravlja i zdravstvene sigurnosti”, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Predsjednik Biden je rekao da su se Sjedinjene Države pojavile na samitu G20 “sa pozitivnom vizijom za našu zajedničku budućnost:”
Širenje BRICS kao protivteža dominaciji Zapada
Petnaestak dana prije samite G20 održan je sastanak petočlanog BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) kluba. Ovom sastanku prisustvovao je kineski predsjednik Xi Jinping i opisao ga kao historijski, jer je na njemu donesena odluka o proširenju na još šest zemalja razvoju. Analitilari kažu da još uvijek nije jasno dokle sežu zajednički interesi zemalja.
“Rast BRICS-a će dalje ojačati snagu svjetskog mira i razvoja”, rekao je kineski predsjednik tokom obraćanja liderima okupljenim u konferencijskom centru u južnoafričkom trgovačkom središtu Johanesburgu.
Zemlje BRICS često se vide kao protivteža svijetu predvođenom Zapadom.
Šest novih zemalja – Argentina, Egipat, Iran, Etiopija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, trebale bi se pridružiti BRICS-u u januaru.
Kina je bila država koja se najjače zalagala za širenje grupe kao način da se suprotstavi zapadnoj dominaciji.
Steve Tsang, direktor londonskog Soas China Institute, kaže za BBC da iako članice BRICS nemaju mnogo zajedničkog na površini, predsjednik Xi pokušava pokazati svojim kolegama iz članica bloka da svi žele sličnu budućnost – niko od njih ne želi živjeti u svijetu kojim dominira Zapad.
„Napravili smo napredak u pitanjima poput reforme multilateralnih razvojnih banaka kako bismo došli do onih nacija koje nisu ni siromašne ni bogate, ali se ranije nisu mogle kvalificirati za zajmove, oslobađanje od duga i povećane potrebe za infrastrukturom ne samo na globalnom jugu, već i u drugim dijelovima svijeta”, naglasio je Biden.
Uz Indiju, Saudijsku Arabiju i UAE, Francusku, Njemačku i Evropsku uniju, SAD su najavile značajnu predanost zajedničkom radu na razvoju novog ekonomskog koridora.
“To će povezati Indiju s Evropom, Bliskim istokom i Izraelom, željezničkim transportom i isporukom i snabdijevanjem energijom i digitalnim vezama koje će otvoriti neopisive mogućnosti za transformativne ekonomske investicije kroz cijeli taj koridor”, opisuje značaj ovog koridora Biden.
Planirani koridor povezao bi Indiju, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Izrael i EU preko brodskih luka i željezničkih ruta, u nastojanju da trgovina bude brža i jeftinija te da se poveća ekonomska saradnja i digitalna povezanost u cijelom regionu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen opisala je koridor kao „mnogo više od željeznice ili kabla“.
“To je zeleni i digitalni most preko kontinenata i civilizacija”, rekla je Von der Leyen.
Projekat, nazvan Partnerstvo za globalno ulaganje u infrastrukturu, mogao bi ubrzati trgovinu između Indije i Evrope za 40 posto i pomoći normalizaciji odnosa između Izraela i država Golfskog zaliva, za šta se zalaže administracija predsjednika Bidena.
Inicijativa bi, također, predstavljala protutežu ogromnom kineskom infrastrukturnom koridoru, projektu Pojas i put, koji se trenutno proteže širom Azije, Afrike i Latinske Amerike i dao je Kini značajan uticaj na zemlje sa problematičnim ekonomijama.
“Mislimo da je sam projekat hrabar i transformativan, ali vizija koja stoji iza projekta je jednako hrabra i transformativna, a vidjet ćemo da se replicira i u drugim dijelovima svijeta”, rekao je Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Kada su u pitanju reforme i jačanje multilateralnih razvojnih banaka poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda fokus je usmjeren na proširenje mobilizacije transparentnih, visokokvalitetnih investicija u zemlje u razvoju.
Uz Indiju, Saudijsku Arabiju i UAE, Francusku, Njemačku i Evropsku uniju, SAD su najavile značajnu predanost zajedničkom radu na razvoju novog ekonomskog koridora.
Neriješena pitanja
Ni ruski predsjednik Vladimir Putin ni kineski predsjednik Xi Jinping nisu se pojavili na samitu u New Delhiju.
Osim nesaglasnosti oko osude ruske invazije na Ukrajinu, G20 ima još neriješenih pitanja na koja nije u stanju dati odgovor. U maju 2023. Kina i Saudijska Arabija bojkotirale su sastanak G20 o turizmu. Razlog, sastanak je održan u dijelu Kašmira pod indijskom administracijom, a regija Kašmir je poznata žarišna tačka u vezi sa teritorijom na koju polažu pravo Pakistan i Indija.
Neposredno pred početak samita došlo je do sukoba između Indije i Kine, nakon što je zvanični Peking objavio mapu na kojoj su država Arunačal Pradeš i visoravan Aksai Čin predstavljene kao kineska teritorija.
Ipak, najveće svjetske ekonomije postigle su druge ključne sporazume u Delhiju, uključujući onaj o klimi i biogorivima – iako je bilo kritika zbog neuspjeha samita da se posveti postepenom ukidanju fosilnih goriva.
Drugu godinu zaredom nije bilo zvanične G20 “porodične fotografije”. Nije naveden nikakav razlog, ali izvještaji kažu da su mnogi lideri odbili biti fotografisani, zbog prisustva Rusije na samitu.
Novinari BBC-a su primjetili da je indijski premijer Narendra Modi želio da samit promovira njegovu zemlju kao veliku globalnu silu, a sebe kao važnog svjetskog lidera, uoči općih izbora na proljeće 2024. Upravo je on bio lider poziva Afričkoj uniji da postane stalni član G20.
Aktuelne članice G20 su EU plus 19 zemalja: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija i SAD. Na zemlje, članice G20 otpada 85 posto svjetske ekonomske proizvodnje i više od 75 posto svjetske trgovine. U ovim zemljama žive dvije trećine svjetske populacije.
G20 je osnovana 1999. godine nakon azijske finansijske krize. Osmišljena je da bude forum za ministre finansija i zvaničnike kako bi razgovarali o načinima obnavljanja ekonomske stabilnosti. Prvi samit lidera održan je 2008. godine kao odgovor na globalna finansijska previranja te godine, radi promocije međunarodne saradnje.
G20 je proširio svoj fokus posljednjih godina na pitanja kao što su klimatske promjene i održiva energija. Svake godine druga država članica G20 preuzima predsjedavanje i postavlja dnevni red za samit lidera.
Najveće svjetske ekonomije postigle su druge ključne sporazume u Delhiju, uključujući onaj o klimi i biogorivima – iako je bilo kritika zbog neuspjeha samita da se posveti postepenom ukidanju fosilnih goriva.
