Krajem avgusta u Parlmentranoj skupštini Bosne i Hercegovine usvojen za državni
Zakon o organizaciji tržišta vina, kojim je domaća legislativa u toj oblasti usklađena sa standardima Evropske unije, a što bi u perspektivi trebalo ojačati konkurentnost domaćih vinara. U čemu je značaj usvajanja tog zakonskog rješenja i čime on treba biti nadograđen kako bi se evropsko i svjetsko tržište zaista širom otvorilo bosnaskohercegovačkim proizvođačima, u razgovoru za Business Magazine objašnjava
Darko Pehar, sekretar Grupacije proizvođača vina pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Primjena Zakona i iz njega proisteklih podzakonskih akata trebali bi prije svega mogli popraviti reputaciju bh. vinarstva
BM: Koje suštinske benefite domaćim vinarima donosi nedavno usvojeni Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH – kako će on konkretno uticati na konkurentnost bh. proizvođača?
PEHAR: Zakon o organizaciji tržišta vina prvenstveno je odraz višegodišnjih inzistiranja aktera europskih integracija Bosne i Hercegovine za uređenjem sektora vinarstva legislativom usklađenom s onom u Europskoj uniji.
Zakon i iz njega proistekli podzakonski akti (a onda i primjena svega toga) bi prije svega mogli popraviti reputaciju bh. vinarstva u smislu organizacije, uređenosti, kontrole, institucionalnih garancija i slično.
Prvi put se stvaraju legislativne pretpostavke za registraciju zaštićenih oznaka porijekla (PDO) i oznaka geografskog porijekla (PGI), što bi po sebi trebalo predstavljati dalju afirmaciju osobenosti i posebnih kvaliteta bh. vina.
Novi korpus propisa uspostavlja znatno čvršći sustav kontrola u sektoru. U središtu bi trebali biti registri uspostavljeni u skladu s najboljim europskim praksama. Obavezno uspostavljanje i održavanje registara na novim regulatornim osnovama, obavezne izjave o berbi, proizvodnji, zalihama i posebno prateći dokument, stvorit će pretpostavke za znatno smanjenje sive zone sektora.
Dakle, bh. vinari će s novim propisima dobiti regulatornu sigurnost i pretpostavke za svrsishodna ulaganja u vlastite promocije, što je, na kraju, najbolji put za poboljšanje konkurentnosti svakog od vinara.
BM: Da bi Zakon bio primjenjiv u praksi, nužno je usvajanje pratećih pravilnika u određenom roku – koje pravilnike je ustvari potrebno usvojiti i da li očekujete određene probleme u vezi s tim, prvenstveno u smislu političkih blokada uvjetovanih tumačenjima da se ovim zakonskim rješenjem vrši prijenos nadležnosti s entiteta na državu?
PEHAR: Dakle, predviđeno je donošenje podzakonskih propisa kroz takozvanu prvu i drugu prioritetnu grupu.
U prvoj grupi podzakonskih propisa su oni koji se odnose na definiranje proizvoda sektora vinarstva, listu odobrenih vinskih sorti vinove loze, PDO, PGI, tradicionalne izraze, registre, izjave, podrumsku evidenciju, enološke prakse, označavanje, prezentaciju, puštanje na tržište i transport.
U drugoj grupi su podzakonski propisi koji se odnose na zahtjeve za ovlaštene laboratorije, metode fizičko-kemijskih analiza sektorskih proizvoda, organoleptičko ocjenjivanje, aromatizirane vinske proizvode…
Prema do sada iskazanom angažmanu i intencijama predstavnika institucija entiteta u radnoj grupi i njihovom angažmanu uz koordinaciju Ministartsva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nije se stekao dojam o potencijalnim problemima.
Nedostatak ulaganja u modernizaciju vinogradarske i vinske industrije u BiH može ograničiti njezinu konkurentnost na međunarodnom tržištu
BM: Kakva je struktura vina koje se uvozi i izvozi u smislu njegovog kvaliteta – koliko je osnovan utisak da, za razliku od većine drugih sektora, gdje izvozimo proizvode manje, a uvozimo one veće dodane vrijednosti, u vinarstvu na uvoznoj strani dominiraju jeftina, a na izvoznoj vina vrhunskog kvaliteta? Koliko je u tom kontekstu nužno mijenjati svijest i navike domaćih kupaca?
PEHAR: BiH može imati kvalitetna vina, ali nedostatak prepoznatljivosti na međunarodnom tržištu i nedostatak marketinških napora mogu značiti da potrošači izvan zemlje jednostavno ne znaju za ta vina.
Jačanje brenda i promocija na stranim tržištima mogu biti ključni. Iz tog razloga Vanjskotrgovinska komora BiH već dugi niz godina organizira sudjelovanje na najprestižnijem sajmu vina u svijetu – Prowein Dusseldorf, na kojem izlažu svi najveći proizvođači vina na svijetu.
Dalje, nedostatak ulaganja u modernizaciju vinogradarske i vinske industrije u BiH može ograničiti njezinu konkurentnost na međunarodnom tržištu. Potrebna su ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i obuku vinogradara i vinara. Od svih zemalja iz regije, naši vinari imaju najmanju potporu nadležnih institucija u svom razvoju.
Što se tiče uvoznih vina, jeftina uvozna vina uglavnom završavaju na policama trgovačkih lanaca, jer potrošači traže vina pristupačnijih cijena, a ta vina često dolaze iz zemalja gdje je masovni uzgoj vina i s kojima je teško biti konkurentan (niska cijena proizvodnje).
Jedan od vidova kako bi se mogao podići nivo potrošnje domaćih vina je turizam. Razvoj vinskog turizma jedan je od projekata u kojima Komora također sudjeluje s domaćim vinarima. Turizam i vinska industrija često idu ruku pod ruku. Razvoj enološkog turizma može privući više posjetitelja u vinograde i vinarije te potaknuti izvoz kroz direktnu prodaju i promociju. Ovih dana svjedoci smo revitalizacije Vinske ceste Hercegovine, čijim razvojem upravlja Komora.
Nadalje, u Bosni i Hercegovini je potrebno raditi na podizanju kulture ispijanja vina i na edukaciji potrošača. Sve to je moguće kroz organiziranje edukativnih događaja i promocija, kako bismo potrošače upoznali s kvalitetom domaćih vina.
BM: Iz statističkih pokazatelja vidljivo je da su susjedne zemlje dominantna tržišta za izvoz bh. vina, pri čemu je bez premca Hrvatska, koja je ujedno (uz daleko skromniju Njemačku) jedino EU tržište na kojem naši vinari imaju “prolaz” – šta je osnovni razlog zbog kojeg naša vina nisu prihvaćena u Evropskoj uniji?
PEHAR: Više je čimbenika s kojima se susreću vina iz BiH na EU tržištima.
Europsko tržište vina je izrazito konkurentno i tu naša vina moraju konkurirati vinima iz tradicionalnih vinskh regija iz EU, kao što su Španjolska, Francuska i Italija. Izgradnja brenda na EU tržištu je jako zahtjevna – kao što smo već spomenuli, potreban je niz marketinških aktivnosti kako bi se povećala prepoznatljivost naših vina, a i kapacitetom mi nismo konkurentni velikim europskim proizvođačima.
Jedan od glavnih razloga zašto su Hrvatska i Srbija naša glavna izvozna područja je blizina tržišta, isto govorno područje. To su tradicionalna tržišta kroz povijest i ljudi imaju naviku piti naša vina.
Također, veliki broj naših vina se izveze u Hrvatsku pa se onda dalje plasira u zemlje EU.
Naše autohtone sorte imaju potencijala, ali prepoznatljivost i dostupnost su ključne na međunarodnom tržištu.
BM: Koliko na izvozne rezultate, posebno na EU tržištu, negativno utiče nedostatak adekvatne ekonomske diplomacije te loša ili neadekvatna strategija na planu promocije domaćih vina, odnosno autohtonih sorti koje, kako tvrde stručnjaci, kvalitetom apsolutno pariraju parirati svim drugim u Evropi i svijetu?
PEHAR: Nedostatak ekonomske diplomacije i adekvatne strategije dosta utječe na izvozne rezultate.
Već smo spominjali kako je jaka konkurencija na EU tržištu i s nedostatkom ekonomske diplomacije rezultira manjom prepoznatljivošću i zapostavljenošću.
Strategija promocije mora se fokusirati na izgradnju ugleda vina iz BiH kao kvalitetnih proizvoda. To uključuje sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, osvajanje nagrada i priznanja te suradnju s uglednim vinskim stručnjacima.
Dakle, ključno je ulagati u promociju i suradnju s vlastima u izgradnji prepoznatljivosti. Naše autohtone sorte imaju potencijala, ali prepoznatljivost i dostupnost su ključne na međunarodnom tržištu.
BM: Šta je s otvaranjem alternativnih tržišta, poput kineskog?
PEHAR: Posljednjih godina se radilo na povećanju izvoza vina u Kinu.
Naši vinari su preko Komore sudjelovali na sajmu u Ningbou. Kinesko tržište je jako veliko, ali i specifično, a sam uvoz ima neke posebne regulative te je, kao i za svako tržište, potrebno ulaganje u marketing.
Neke od većih vinarija su i ostvarile određene izvoze, ali nakon korone se situacija s transportom jako zakomplicirala. Naime, došlo je do skoka cijena u transportu, a samim time i do rasta cijene vina, pa i niže konkurentnosti.
Neiskorišteni potencijal
BM: Koliki je ustvari realni potencijal za proizvodnju vina u BiH, a na kojem niovu je njegova trenutna iskorištenost?
PEHAR: Bosna i Hercegovina je nekada imala preko 6.000 hektara zemlje pod nasadima vinove loze. Prema trenutnim podacima, pod vinovom lozom je oko 3.600 hektara.
Dakle potencijala za razvoj vinske industrije ima, ali ona zahtjevaju ulaganja u sektor, promociju, edukaciju, marketing i prisustvo na međunarodnom tržištu.
