Federacija Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina već kasne u donošenju propisa zakonske regulative kojima bi se omogućilo smanjenje opterećenja na rad u FBiH i liberalizacija tržišta radne snage, ali će do kraja ove godine biti predloženi zakoni iz oblasti doprinosa, poreza na dohodak i minimalne plate, kao i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i drugi propisi koji su uvod u fiskalnu reformu i uređenje tržišta radne snage, rečeno je na Konferenciji „Opterećenje cijene rada i tržište rada u FBiH“, koja je održana u organizaciji Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Konferencija je okupila veliki broj predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, poslovne zajednice, sindikata iz realnog sektora, akademske zajednice te međunarodnih organizacija i ambasada u BiH, a cilj je bio ubrzavanje procesa i usaglašavanje rješenja koja će unaprijediti poslovni ambijent, značajno povećati plaće zaposlenih u realnom sektoru te unaprijediti životni standard građana.
„Posljednjih mjeseci svjedočimo zatvaranju pogona kompanija u BiH. Najčešće se radi o kompanijama iz oblasti proizvodnje tekstila, kože i obuće, ali uzimajući u obzir aktuelna kretanja na tržištu, bojimo se da bi se taj trend mogao proširiti i na druge industrijske grane. Recesija u Evropskoj uniji, koja je naše najveće izvozno tržište, itekako se odražava na poslovanje bh. kompanija. Sa opterećenjem cijene rada po aktuelnoj stopi od 41,5 posto na 1.000 KM isplaćene plaće, poslodavac državi mora uplatiti 726 KM, znači trošak poslodavca iznosi 1.726 KM. Za prosječnu plaću u od 1.275 KM, poslodavac ukupno isplaćuje 2.183 KM. Sa ovako visokim nametima na plaće i poslovanje generalno, naša privreda nije konkurentna“, naglasio je u uvodnom obraćanju Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istaknuo je da se fiskalna reforma više ne smije i neće odlagati i da je Vlada Federacije BiH posvećena donošenju programa ekonomskih za reformi u najskorije vrijeme.
„Od prvog dana mandata opredjeljeni smo da tematiku rasterećenja cijene rada stavimo u top prioriteta reformi. Naš ključni prioritet je osiguravanje snažne i pravedne ekonomije koja će omogućiti održivi rast, poboljšati životni standard građana i smanjiti nejednakost. Vlada koju predvodim definitivno ima jedinstveno opredjeljenje ostvarivanja ciljeva fiskalne reforme, a to su smanjenje troškova rada, povećanje plaća, posebno minimalne plaće, povećanje konkurentnosti, rast proizvodnje i izvoza, destimuliranje uvoza i nova radna mjesta i smanjenje sive zone. Vlada je opredjeljenja ići u značajno fiskalno smanjenje opterećenja cijene rada, a očekujem da vlada o ovim zakonima raspravlja u narenih mjesec dana“, rekao je premijer Nikšić.
Direktorica Finansijsko-informatičke agencije FBiH (FIA) Irma Borovac u svome izlaganju predstavila je analizu finansijskog poslovanja privrednih društava sa posebnim osvrtom na troškove rada.
„U strukturi troškova plaća, udio doprinosa i poreza čini više od 40 posto ukupnih troškova, dok udio neto plaća i naknada čini oko 60 posto. Ovako visoki troškovi doprinosa i poreza čine ih najvišim u Evropi“, naglasila je Borovac.
U okviru prvog panela o temi „Opterećenje cijene rada“ panelisti su istaknuli da su u pojedinim djelatnostima u FBiH troškovi rada samo u posljednjoj godini porasli za 35 posto.
„Mi već odavno nismo tržište jeftine radne snage, naprotiv cijena rada kod nas je visoka. Naše kompanije izlaze na evropska i svjetska tržišta i bore se sa firmama koje su snažno podržane od strane svojih država kroz različite subvencije, koje mi nemamo“, istaknuo je Nedžad Polić, izvršni direktor HIFA Oil.
Predstavnici kompanija su naglasili da su spremni svu razliku sredstava ostvarenu na osnovu smanjenja poreza i doprinosa na plaće prebaciti radnicima kroz povećanje plaća.
Učesnici panela su istaknuli da je nužno zajednički raditi na donošenju kvalitetnih zakonskih rješenja, koja će omogućiti povećanje plaća radnicima, manje namete za poslodavce, ali i osigurati stabilnost budžeta i vanbudžetskih fondova. Tu se već ozbiljno kasni i pitanje je kako Vlasti planiraju nadoknaditi izgubljeno vrijeme.
„Tržište rada“ bio je drugi panel na kojemu je fokus bio na rješavanju drugog gorućeg pitanja bh. privrede, a to je nedostatak kvalificirane radne snage. Ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH Adnan Delić je naglasio da je izvršna vlast svjesna nedostataka kada je u pitanju zakonska regulativa koja se odnosi na tržište rada.
„Zbog svega navedenog pripremamo nove, ali i izmjene i dopune zakona koji reguliraju ovu oblast. Nama je nužna cjelokupna reforma u ovoj oblasti. Tu prije svega mislim na postojeće biroe i zavode za zapošljavanje, nove i modernije projekte zapošljavanje i hitnu reakciju vlasti na planu smanjenja administrativnih procedura i ostvarivanju neophodne uloge u posredovanja u zapošljavanju od strane nadležnih službi u FBiH“, istaknuo je ministar Delić.
Poslodavci su ukazali na neophodnost osiguranja adekvatnog tržišta radne snage, a kao jedan od odgovora na taj problem jeste i liberalizacija i uređenje pitanja rada stranaca u BiH. Neophodno je riješiti brojne administrativne prepreke sa kojima se susreću kada je u pitanju uvoz radne snage, a Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima ukazao je na određene rizike u osiguranju uvoza radne snage, posebno iz pojedinih zemalja neophodnost da se pri angažovanju stranaca vodi računa i o privrednim, proceduralnim, ali i sigurnosnim predpostavkama.
U narednim danima učesnicima Konferencije će biti proslijeđeni zaključci konferencije, sa utvrđenim prioritetima, kako bi se ovi procesi maksimalno ubrzali.
