8.400 ljudi je zapošljavao Carlsberg u Rusiji
Podružnice Unipera i Fortuma stavljene pod državnu kontrolu u aprilu
Izlazak iz Rusije nije jednostavan
Iako je veliki broj zapadnih kompanija napustio Rusiju nakon ruske invazije na Ukrajinu, značajan broj njih je ostao u ovoj zemlji i sada sa suočava sa mogućnošću da im ruska država konfiskuje imovinu. Sredinom jula, ruska država je preuzela kontrolu nad ruskom podružnicom francuskog proizvođača jogurta Danone, kao i udio pivarske kompanije Carlsberg u lokalnoj pivari, a na osnovu dekreta kojeg je potpisao predsjednik Rusije Vladimir Putin.
U objavljenom dekretu se navodi da će ruska država “privremeno” upravljati dionicama Danone Rusija i Baltike, koja je u vlasništvu Carlsberga. Ovaj potez uslijedio je nakon što su ruske podružnice njemačkog Unipera i finskog Fortuma stavljene pod državnu kontrolu u aprilu.
Kremlj je tada upozorio da bi mogao preuzeti više imovine zapadnih kompanija na, kako je rečeno, privremenoj osnovi u znak odmazde za sankcije protiv ruskih kompanija u inozemstvu.
Danone i Carlsberg
Danone i Carlsberg pokušavali su napustiti rusko tržište kada je njihova imovina zaplijenjena, a Carlsberg je čak potpisao ugovor o prodaji svoje ruske podružnice Baltika krajem juna.
Iz kompanije Danone je saopćeno da istražuju situaciju i “spremaju se preduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitili svoja prava, kao dioničara Danone Rusija i kontinuitet poslovanja u interesu svih dioničara, posebno njegovih zaposlenika”.
Baltika je vodeća pivarska kompanija u Rusiji, sa oko 30 posto tržišnog udjela. Carlsberg je u martu najavio da će sve svoje aktivnosti u Rusiji prodati. U Rusiji je Carlsberg zapošljavao 8.400 ljudi. U junu je ova multinacionalna pivara rekla da je pronašla neimenovanog kupca za posao, više od godinu dana nakon što je najavila izlazak sa tržišta zbog sukoba u Ukrajini.
“Nakon predsjedničkog dekreta, izgledi za ovaj proces prodaje su sada vrlo neizvjesni”, navedno je u izjavi kompanije Carlsberg neposredno nakon preuzimanja njihovog poslovanja od strane ruske države.
Prema pisanju nezavisnih ruskih medija, kontrola nad kompanijama je predata ljudima bliskim predsjedniku Putinu.
Također su naveli da nisu primili nikakve službene informacije od ruskih vlasti u vezi sa predsjedničkim dekretom ili posljedicama za pivovaru Baltika.
I Danone je kao jedna od rijetkih multinacionalnih kompanija koje su ostale u Rusiji od početka ofanzive na Ukrajinu, u oktobru najavio povlačenje većine svojih poslova iz Rusije.
Tada je rečeno da će kompaniju odustati od svojih poslova vezanih za mliječnu i biljnu industriju, a da će zadržati samo svoju proizvodnju ishrane za dojenčad. Taj potez je trebao koštati kompaniju otpisom do milijardu eura.
Imovina Danone i Carlsberga u Rusiji sada je u “privremenom” vlasništvu Federalne agencije za upravljanje državnom imovinom. Sudbine ove dvije velike multinacionalne kompanije sada se plaši sve više zapadnih kompanija, jer su posljedice takvih poteza – sankcije i odlazak kapitala iz Rusije – već na djelu, kao rezultat rata.
„Strani investitori su poput Putinovih talaca“, rekao je Andrij Onoprijenko, koji vodi projekat „Napusti Rusiju“ u Kijevskoj školi ekonomije koji prati strane kompanije koje posluju u Rusiji.
Otvara se prostor za ulazak kineskih firmi na rusko tržište
Mnogi analitičari su mišljenja da se treba postaviti jasna linija između demokratskih i nedemokratskih tržišta. Drugi, pak, smatraju da bi takva podjela zbližila Rusiju i Kinu. Postoje neke naznake da se to već dešava, kineske banke brzo rastu na ruskom tržištu, prema podacima koje je prikupila Kijevska škola ekonomije. Kineska ICBC banka i Banka Kine ostvarile su rast za 300, odnosno, više od 400 posto u odnosu na godinu ranije. Mogli bi imati još više prilika ako austrijska Raiffeisen banka i italijanska UniCredit, koje su još uvijek veliki igrači u Rusiji, odluče smanjiti svoje aktivnosti i otići iz Rusije.
„Postoji veliki prostor za kineske kompanije da uđu na tržište, kojim su nekada dominirale zapadne kompaniju. Kontaktiraju nas kineske kompanije koje posluju u Rusiji, ponekad u sektoru elektronike, proizvođača dronova, proizvođača električnih vozila. Zaista smo suočeni pred teškim izborima jer ove kompanije očigledno nisu na listi sankcija – ali sa druge strane, doprinose ruskim ratnim naporima “, rekao je advokat specijaliziran za poslovanje kompanija, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
„Za prava investitora, to je najveća noćna mora, a oni ne mogu ništa da urade”, kaže Onoprijenko.
Zapadne kompanije koje su ostale u Rusiji sada se suočavaju sa teškim izborom: sarađivati sa režimom ili pokušati otići i rizikovati da izgube sve. Danone i Carlsberg pokušavali su napustiti rusko tržište kada je njihova imovina zaplijenjena, a Carlsberg je čak potpisao ugovor o prodaji svoje ruske podružnice Baltika krajem juna.
Prema pisanju nezavisnih ruskih medija, kontrola nad kompanijama je predata ljudima bliskim predsjedniku Putinu. Carlsbergovu Baltiku vodi Taimuraz Bolojev, dobar prijatelj i poslovni partner Putinovih saveznika oligarha Jurija Kovalčuka i Arkadija Rotenberga. Kompanijom Danone upravlja Jakub Zakrijev, 32-godišnji nećak čečenskog lidera Ramzana Kadirova.
Ruski predsjednik Putin je ove poteze opravdao rekavši da je „uprava ovih kompanija pokušala izvršiti pritisak na ruske građane“, dodajući da je Rusija „u cjelini prilično prijateljski raspoložena prema onim našim partnerima koji ne žele napustiti Rusiju“, navodi ruska agencija Interfax.
Zauzimanje Carlsberga i Danonea od strane Moskve samo je vrh ledenog brijega.
Ritis Ambrazevičius, koji je na čelu Baltičkog instituta za korporativno upravljanje i predsjedava Udruženjem Evropske konfederacije direktora, smatra da su evropske kompanije trebale predvidjeti ovakvo ponašanje Moskve.
„Kontinuirano pogoršanje načina na koji Rusija funkcionira bilo je predvidivo. A ipak, još uvijek postoje kompanije i odbori koji se čak i u ovom trenutku nadaju nečemu boljem“, kaže Ambazevičius, nazivajući to „u najboljem slučaju željom“.
Kompanije koje su još uvijek u Rusiji kažu da nije lako otići. Iz francuskog građevinskog giganta Saint-Gobain kažu da žele zadržati kontrolu nad svojom tehnologijom.
“Lokalne aktivnosti sada funkcioniraju na minimumu, sa ograničenim opsegom. Ne zatvaramo niti prodajemo, jer ne želimo predati tehnologiju”, kazala je glasnogovornica kompanije Patricia Marie, prenosi Politico.eu.
Kompanija Unilever saopćila je da “izlazak nije jednostavan” pa je za sada odlučila ostati u Rusiji.
“Jasno je da, ako napustimo naše poslovanje i brendove u zemlji, ruska država bi ih prisvojila – i onda njima upravljala”, rečeno je iz Unilevera.
Ti argumenti ne uvjeravaju aktiviste koji žele da zapadne kompanije napuste Rusiju.
“Najnovija moda je reći, ‘o, jako je teško otići.’ Pa, naravno da je teško otići, jer što duže čekate, Putin postaje agresivniji, sve je manje kupaca… i cijene koje možete dobiti za kompaniju će sve više padati. Dakle, to je samoispunjavajuće proročanstvo”, rekao je Mark Dixon, koji je na čelu Agencije za moralni rejting, nevladine organizacije koja se zalaže da zapadne kompanije napuste Rusiju kako bi naštetile njenim ratnim naporima.
“Kompanije koje ne uspiju izaći sada koriste svoj vlastiti neuspjeh koji uzrokuje njihove poteškoće kao izgovor da se ne povuku”, dodao je Dixon.
Radna grupa za izlazak
Pod okriljem Ministarstva ekonomije Rusije postoji radna grupa koja se bavi kompanijama koja žele otići iz ove zemlje.
Od proljeća prošle godine ova radna grupa u okviru ruskog Savjetodavnog vijeća za strana ulaganja razmatra zahtjeve za odlazak. Sastaje se tri puta mjesečno, sa samo nekoliko aplikacija koje se pregledaju po sjednici.
Ironija je u tome što je ovo Vijeće prvobitno osnovano 1994. godine upravo da bi “poboljšalo investicionu privlačnost ruske ekonomije”.
Novinari Politico.eu su kontaktirali 11 zapadnih kompanija koje su članice ove radne grupe. Većina njih nije dala nikakav komentar, a nekoliko je reklo da više ne učestvuju aktivno u njenom radu.
“Razumijemo da je općenito cijela platforma stavljena u ‘mirovanje’ od početka sukoba”, rekao je glasnogovornik Novartisa, ali je dodao da su”na njihovim listama za distribuciju” i da su “uključeni kada grupa treba prenijeti poziciju industrije kako bi komunicirala sa regulatorima.”
Kako se poslovna klima nastavlja pogoršavati, mnogi direktori kompanija sada žale što nisu napustili rusko tržište na početku rata.
„Znam dosta direktora koji još rade u odborima preduzeća koja su još uvijek prisutna u Rusiji. Oni kažu da bi voljeli da su ranije otišli“, rekao je Ambrazevičius sa Baltičkog instituta.
