Federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovor za naš magazine objašnjava osnovne karakteristike najavljenih izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakona o kontroli cijena i Zakona o zaštiti potrošača. Razgovarao: Armin Zeba
Slobodno tržište je vrijedna civilizacijska tekovina, ali i idealan alibi za lov u mutnom, posebno u neuređenim društvima poput bosanskohercegovačkog i u turbulentnim situacijama kakva je bila nedavna pandemijska i aktuelna ukrajinska kriza. Dok veliki globalni igrači na tuđoj nesreći profitiraju prvenstveno manipulirajući cijenama nafte i drugih energenata, sitnije trgovačke ribe kroz krizna vremena plivaju na krilima bjesomučnih poskupljenja hrane i općenito robe široke potrošnje, beskrupulozno zloupotrebljavajući tržišne slobode i do krajnjih granica izopačenih pravila ponude i potražnje. Potrošači, pak, “reprogamiraju” svoje kućne budžete i nadaju se da će nadležne institucije države ipak pronaći način da koliko-toliko stanu ukraj gramzivim trgovcima usavršenim u ratnom i svim drugim oblicima kriznog profiterstva. Takva su očekivanja I građana Federacije BiH od najavljenih reformi Zakona o unutrašnjoj trgovini i njemu srodnih propisa, koje bi trebale rezultirati ublažavanjem svojevrsne anarhije na domaćem tržištu. Koliko su njihove nade osnovane, u razgovoru za Business Magazine objašnjava federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
BM: Šta su osnovni motivi i ciljevi najavljenih izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini – u kojim njegovim segmentima se mogu očekivati najradikalnije promjene?
HASIČEVIĆ: Prioriteti rada Ministarstva u ovoj godini su novi prijedlozi Zakona o unutrašnjoj trgovini, Zakona o kontroli cijena i Zakona o zaštiti potrošača.
Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je prethodna Vlada FBiH poslala u parlamentarnu proceduru u 2022. godini, u amandmanskoj fazi imao je toliko amandmana, od kojih su neki bili u koliziji, da sam po preuzimanju dužnosti odlučio da je jednostavnije povući taj zakon iz parlamentarne procedure i sačiniti novi prijedlog.
Modernizirat ćemo sistem kontrole, ističe Hasičević
BM: Vlada je tek nedavno usvojila zaključak o digitalizaciji Ministarstva, koja bi trebala biti okočana tek 2025. – zbog čega se toliko kasni s tim procesom i koliko će njime biti pojačana efikasnost Ministarstva?
HASIČEVIĆ: Jedini sistem koji trenutno imamo je sistem kontrole nafte i naftih derivate, a on je poprilično zastario.
Taj sistem ćemo modernizirati, a planiramo da ga primjenimo i na ostale segmente trgovine, kako bi Ministarstvo imalo adekvatne podatke o cijenama. U prvom redu planiramo pratiti cijene prehrambenih proizvoda, a onda i ostalih, što će nam umnogome pomoći i za adekvatno donošenje odluka o unapređenju oblasti trgovine u Federaciji BiH.
Nekoliko je osnovnih značajki novog teksta Zakona o unutrašnjoj trgovini. Prva se odnosi na uvođenje neradne nedjelje na području cijele Federacije. Do sada je ova inicijativa usvojena parcijalno u Mostaru, Čapljini, Livnu, Sanskom Mostu, Kiseljaku i Goraždu, na osnovu općinskih ili kantonalnih propisa. Plan je da se federalnim zakonom izjednači praksa u cijeloj Federaciji. Inicijativa je potekla od sindikata trgovačkih radnika, kojih je u Federaciji BiH 99.000, od čega 72 posto čine žene i njihov argument je, da je nedjelja dan za porodicu i da njima odgovara da to vrijeme provedu sa svojim ukućanima.
I predstavnici velikih trgovinskih kompanija u Federaciji sa kojima sam održao sastanke u posljednja dva i pol mjeseca podržali su ovu inicijativu, jer bi se time i njima olakšalo poslovanje s obzirom na manjak radne snage, ali i lakšu organizaciju rada. Poslodavci su čak poručili da bi im umnogome olakšalo da se neradna nedjelja uvede i u Republici Srpskoj, jer oni posluju u oba entiteta te bi im olakšalo da su ista pravila cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zakon također definiše i zaokruženje cijena kada su izražene u apoenima za koje nema kovanica, poput tri ili sedam feninga. Mi predlažemo da se cijene zaokružuju na kasi, u završnom računu i to prema smjernicama Centralne banke BiH, koja je preporučila da se iznosi od jednog i dva feninga zaokruže na nulu, iznosi od tri i četiri feninga na pet feninga, iznosi od šest i sedam feninga na pet feninga, a iznosi od osam i devet feninga na 10 feninga.
Zakonom će biti definisano i elektronsko poslovanje, odnosno e-trgovina, zatim samouslužno točenje goriva, a pojednostavit će se i procedure za otvaranje, ali i zatvaranje trgovinskih subjekata, te jasnije definisati pravila za trgovce pojedince.
BM: Šta konkretno je problematično u sadašnjem modelu zaokruživanja cijena?
HASIČEVIĆ: Dosadašnja praksa bila je da se cijene zaokružuju za svaki artikl pojedinačno, što je i trgovcima predstavljalo dodatni posao. Prijedlog u novom tekstu Zakona je da se zaokruživanje vrši na zbirnom računu na kasi i to kad se obračuna i porez na dodanu vrijednost (PDV) – i ovaj prijedlog podržali su predstavnici najvećih trgovačkih lanaca.
BM: Razmatraju li se neke zakonske izmjene kojima bi se, kroz ograničenja trgovačkih marži ili na neki drugi način, potrošači zaštitili od svojevrsnih zloupotreba slobodnog tržišta, koje su posebno izražene u situacijama poput pandemijske i aktuelne ukrajinske krize?
HASIČEVIĆ: Novim Prijedlogom zakona o kontroli cijena predlažemo sačinjavanje precizne liste osnovnih životnih namirnica od sedam ili devet artikala i ograničavanje trgovačke marže za te namirnice, kako bismo olakšali penzionerima i socijalno ugroženim kategorijama. Trgovci su izrazili podršku ovoj inicijativi.
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, ima li Ministarstvo mehanizme i volju da zaustavi decenijama ustaljenu praksu distributera naftnih derivata da stiču ekstraprofit tako što na svaki skok berzanskih cijena reagiraju automatskim poskupljenjem goriva u maloprodaji koje su nabavili mjesecima ranije, po daleko nižoj cijeni (s druge strane, na padove berzanskih cijena odgovaraju sa višemjesečnim zakašnjenjem i to uglavnom simboličnim pojeftinjenjem)?
HASIČEVIĆ: Ministarstvo već prati promjene cijena nafte i naftnih derivata.
Mehanizmi postoje. U doba korone uvedeno je ograničenje marži na naftu i naftne derivate ( Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate donesena 3. aprila 2021.). Ta Odluka je i dalje na snazi. No, ne bih se složio sa tvrdnjom da ostvaruju ekstraprofit, jer prema izvještajima koje imamo, radili su prosječno na ispod jedan posto neto profit marže.
Mi smo održali sastanak sa predstavnicima Udruženja distributera naftnih derivata Privredne komore FBiH, na kojem su čak iznijeli podatak da dobar dio njih ima maržu ispod ograničene od 0,25 KM po litru derivata u maloprodaji.
Mi imamo i OPC obrazac (obrazac o promjeni cijena, op. a.). U skladu sa Zakonom o kontroli cijena, doneseno je Uputstvo o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavještenja o promjeni cijena i marži pojedinih proizvoda i usluga, kojim je propisano da privredni subjekti, odnosno benzinske pumpe, dostavljaju Ministarstvu obavještenja o promjeni cijena i marži radi evidentiranja i praćenja.
Imamo i aplikaciju za praćenje cijena – FMT FBiH oil info, koju je već skinulo više od 200.000 naših sugrađana, putem koje mogu pronaći na kojim pumpama je gorivo za njihov automobil najjeftinije.
BM: Šta bi trebale biti glavne karakteristike zakonskog rješenja za uređivanje oblasti internet trgovine, posebno kada je riječ o sprečavanju prevara kupaca (koje vrste internet prevara su trenutno najizraženije)?
HASIČEVIĆ: U novom tekstu Zakona o unutrašnjoj trgovini, na kojem trenutno radimo, definisana je registracija trgovaca koji trguju putem interneta.
To podrazumijeva registraciju onih koji se žele baviti e-trgovinom, a potrošači koji budu kupovali moći će provjeriti na spisku registrovanih e-trgovaca da li je trgovina bezbjedna. Također, planiramo u idućoj godini sačiniti poseban zakon o elektronskoj trgovini, koji će detaljno precizirati pravila ovakvog načina poslovanja i bit će usklađen sa Zakonom o zaštiti potrošača.
Što se tiče prevara kupaca, prema izvještajima Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, najviše pritužbi dolazi u vezi sa lošom kvalitetom proizvoda, lažnim oglašavanjem i nemogućnošću reklamacije.
Cijene će se zaokruživati na kasi, najavljuje Hasičević
BM: Kako stoje stvari sa inspekcijskim nadzorom – koliko su na tom polju prisutne manjkavosti koje pogoduju tržišnim nepravilnostima, uključujući porezne utaje kroz neevidentiranje prometa i rad nacrno?
HASIČEVIĆ: Raznolika zakonska rješenja u oblasti trgovine, ostavljena na odlučivanje nižim nivoima vlasti – kantonima gradovima i općinama, otežavaju i rad inspekcijskih organa, jer nešto što je pravilo u jednoj općini, može da bude kršenje pravila u drugoj. Stoga nastojimo federalnim zakonima i podzakonskim aktima ujednačiti pravila na području cijele Federacije.
S druge strane, neka prethodna federalna zakonska rješenja su poprilično zastarjela i komplikovana te planiramo i njih poboljšati u skladu s vremenom i novim praksama, prije svega u Evropi, jer nam je dužnost i obaveza sve zakone harmonizirati sa evropskom direktivom.
Kada je riječ o radu nacrno i poreznim utajama, ta pitanja su u dobroj mjeri svedena na minimum. Federalna uprava za inspekcijske poslove odradila je veliki posao u tom smislu.
Sada su najčešće povrede izbjegavanje izdavanja fiskalnih računa, no mnogo manje nego što je bio slučaj u početku, kada su uvedene fiskalne kase. Kako se mijenja svijest potrošača i stvaraju navike da traže račune za kupljenu robu, tako se i mogućnost ovih nepravilnosti prilikom poslovanja smanjuje.
BM: Kakav je stav Ministarstva o pooštravanju kaznene politike koja je, kako pokazuje svjetska praksa, najefikasniji lijek za takve vrste kršenja zakona?
HASIČEVIĆ: Pooštravanje kaznene politike u nekim segmentima je neophodno, kao naprimjer, kada se radi o težim povredama i namjernim zloupotrebama zakona i zakonskih odredbi, ali pri tome ne zagovaramo oštre kaznene mjere za formalne i administrativne prekršaje kojima su danas najčešće podložni akteri u procesu.
Kao što sam napomenuo, ponekad je prekršaj načinjen zbog različitih zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti, odnosno u različitim općinama i kantonima, što trgovcima koji posluju na širem području može otežavati poslovanje.
