Podatke su prezentovali predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinković i direktor Sektora za mmakroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.
Prema podacima, ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22.77 mlrd. KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.
Ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8,91 mlrd. KM, što je za oko 374 mil. KM odnosno 4,03 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine , dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 mlrd. KM, što je za samo 81 mil. KM odnosno 0,58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Povećan je i ukupan ukupan spoljnotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 mlrd. KM što je za 6,23 posto više u odnosu na isti period 2022.godine.
Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU uslijed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini.
U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023.godine je Evropska unija ( 73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza); zatim zemlje CEFTA-e ( sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.
Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska ( 16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza), Srbija ( 12 posto izvoza i 13,84 posto uvoza), Njemačka ( 15,86 posto izvoza i 8,71 posto uvoza), Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza) i Italija ( 8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).
