“Enormo finansijsko opterećenje zbog visokih cijena energije i materijala pokazuje svoj efekat. Poslije godina pada insolventnosti trend se sada preokrenuo”, rekao je direktor za ekonomska istraživanja u Kreditreformu Patrik-Ludvig Hanč.
Ipak, iako je riječ o značajnom porastu, prije je to normalizacija nego talas insolventnosti, ocijenio je stručnjak.
Takvom razvoju stvari doprinijela je i loša potrošačka klima.
“Inflacija je pokolebala potrošače i u velikoj mjeri koči njihovu volju da troše”, ocijenio je Hanč. Uz to, dodao je, za mnoga preduzeća sada postaju problem sredstva koja je država darežljivo dijelila za vrijeme pandemije, a koja sada treba otplatiti.
Broj insolventnosti fizičkih lica je, nasuprot preduzećima, u prvom semestru sa 33.200 bio na nivou prošlogodišnjeg.
“Energetska kriza i poskupljenja ipak još nisu imali opipljiv uticaj na broj insolventnosti potrošača”, rekao je Hanč.
Jedan od razloga za to, prema njegovoj ocjeni, jeste i to što se trište rada uprkos sadašnjoj tehničkoj recesiji do sada pokazalo otpornim. Uz to, teža ekonomska situacija tek sa određenom zadrškom utiče na insolventnost potrošača.
Kreditni biro računa da će do kraja ove godine uslijediti dodatno zaoštravanje situacije kada je riječ o preduzećima.
“Privredna klima za preduzeća zbog inflacije, ali i politike kamatnih stopa, ostaje veoma napeta”, rekao je Hanč, navodeći da broj stečaja preduzeća u narednim mjesecima može da se ubrza.
