“Uz podršku USAID-a, učešćem Općina Tešanj i Centar do sada je izrađen softver koji može omogućiti građanima i poslovnim subjektima da elektronski iz vlastitog doma ili poslovnog prostora pokrenu, prate proces rada na urbanističkoj, građevinskoj ili upotrebnoj dozvoli, te da rješenje na kraju zaprime elektronski”, kazao je Huskić te dodao da programsko rješenje osim općina u elektronski proces uključe i institucije koje sudjeluju u samoom izdavanju dozvola kao što su Elektroprivreda, telekom operateri, komunalna preduzeća te nadležna ministarstva i zavode koji daju svoja mišljenja, pretvaraju namjenu zemljišta i drugo
“Programsko rješenje je spremno za rad. Trenutno se čeka usvajanje kantonalnih i federalnog propisa, koji će omogućiti ovakav rad. Nakon probne faze, rad na elektronskim građevinskim dozvolama, sva znanja i iskustva, moći će koristiti preostalih 145 općina i gradova”, izjavio je Huskić, ukazujući da će ovo doprinijeti poboljšanju efikasnosti, smanjenju troškova uprave te posebno transparentnosti i smanjenju rizika od korupcije.
Složenost i sporost javnog sektora i uprave u Bosni i Hercegovini, prema riječima privrednika, svakako utiču na ekonomski razvoj i rangiranje na listi Doing bussines prema kojoj je BiH na 90. mjestu u svijetu iza Zambije i Paname.
Već godinama se priča o reformama, elektronskom potpisu, strategijama digitalne transformacije i prilagođavanju poslovanja uslovima regije i EU. Istovremeno, građani su suočeni sa složenim sistemom i dugim administrativnim procesima.
„U ovom trenutku postoje zakoni i strategije koje su u ormarima državnih ministarstava. Kada bi općine i gradovi čekali na to, bilo bi i mnogo teže i složenije. Mi smo kao općina usvojili Plan digitalne transformacije i radimo sve što je u našoj moći da budemo efikasniji. Možemo dokazati da imamo u poređenju sa drugim općinama i gradovima imamo najmanje zaposlenih u administraciji i da štedimo budžetski novac primjenom digitalne tehnologije i efikasnošću postojećih uposlenih. Na tome smo godinama radili sa vlastitim znanjima i iskustvima i uz podršku brojnih međunarodnih i domaćih partnera (IFC, GIZ, SIDA, USAID, UNDP…). Na to nas nisu tjerali zakoni i propisi države, nego vlastito ubjeđenje da moramo biti brži, efikasniji i da se moramo ‘takmičiti’ na pozitivan način sa općinama u regiji”, pojasnio je Huskić.
Podsjetio je i da je Općina Tešanj prva u BiH implmentirala Adresni registar sa elektronskom podrškom, da su prema nezavisnim mjerenjima druga općina u BiH po kriteriju otvorenosti te da imaju jedinstvena rješenja u brojnim oblastima rada.
Međutim, postavlja se pitanje da li je moguća reforma, imamo li novca za digitalizaciju i možemo li imati efikasnu upravu.
Reforma nije na prvom mjestu pitanje raspoloživog novca ili znanja. To je proces svjesnost i motivacije za promjenu na bolje.
Zaključak je da tehnologija i “tuđe” znanje i iskustvo se mogu platiti, a Bosna i Hercegovina nije toliko siromašna da ne može isfinansirati proces digitalne transformacije.
