Troškovi uvoza hrane trebali bi u ovoj godini dostići 1,98 hiljada milijardi dolara, što bi bilo za 1,5 posto više nego u 2022.
Prošle godine su porasli za 11 posto, a u 2021. za 18 posto, navodi FAO u polugodišnjem izvještaju, prenijela je Hina.
Uvoz hrane u razvijenim ekonomijama ponovo će porasti, dok će se u grupi najslabije razvijenih zemalja smanjiti za 1,5 posto, a u zemljama u razvoju koje su neto uvoznici hrane za 4,9 posto, prema FAO-u.
“Smanjenje obima uvoza hrane u te dvije grupe zabrinjava jer navodi na zaključak o smanjenoj kupovnoj sposobnosti”, upozorava FAO.
Važne umjerene intervencije vlada
“Zabrinutost pojačava činjenica da niže cijene osnovih prehrambenih proizvoda na međunarodnim tržištima nisu, ili barem ne u potpunosti, pretočene u niže cijene u domaćoj maloprodaji, što signalizira da bi se pritisak na troškove života mogao protegnuti i na 2023”, napominje FAO.
Zato su važne pomno odmjerene intervencije vlada u borbi protiv inflacije, rekao je viši ekonomista FAO-a El Mamoun Amrouk.
UN-ova agencija istovremeno procjenjuje da bi proizvodnja većine prehrambenih proizvoda trebala porasti u ovoj godini.
Izuzetak je proizvodnja pšenice koja bi se mogla smanjiti za tri posto u odnosu na rekordnih 777 miliona tona u 2022.
