Konferencija koja počinje u četvrtak 11. maja/svibnja 2023. godine u Hotelu “Vučko” na Jahorini, okupit će domaće i međunarodne stručnjake koji će prenijeti znanja i iskustva o provedbi energetske tranzicije u domaćinstvima.
Habitat for Humanity i AMFI u Bosni i Hercegoviniprovode projekat “Unapređenje pristupačnogfinansiranja stanovanja za podršku energetskojtranziciji u Bosni i Hercegovini”, kojim ćezajedničkim snagama unaprijediti nivo znanja krajnjihkorisnika i unaprijediti finansiranje stanovanja uzpodršku energetskoj tranziciji. Istovremeno impomažući prihvate najbolje prakse, izgrade interne kapacitete i podignu svijest o važnosti energetsketranzicije u domaćinstvima sa niskim prihodima.
“Konferencija “Energetska tranzicija domaćinstava” je dio projekta “Unapređenje pristupačnog stambenog(mikro)finansiranja za podršku klimatskoj adaptaciji ienergetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini” koji je fokusiran na energetsku tranziciju domaćinstava. Energetska tranzicija uključuje mnoge aktere – od izvršne i zakonodavne vlasti, razvojnih agencija, socijalnih investitora, nevladinog sektora na međunarodnom i lokalnom nivou i mnoge druge. Krozovu Konferenciju i cijeli projekat želimo staviti u fokusdomaćinstva, jer je opći utisak da su nekakodomaćinstva potisnuta iz javne diskusije o energetskojtranziciji. Iako su domaćinstva najveći potrošačiproizvedene energije u BiH i u odnosu na ukupnuproizvodnju, na potrošnju domaćinstava otpada oko 50 posto”, kazala je Elma Zukić, direktorica AMFI.
Prema njenim riječima upravo je to bio motiv AMFI da zajedno sa Habitat for Humanity kreira projekat koji ćebiti fokusiran na domaćinstva. Osim dvodnevneKonferencije, kroz projekat su predviđene aktivnostipodizanja svijesti, učenje kroz razmjenu znanja i iskustava, trening za osoblje mikrokreditnihorganizacija i razvoj kapaciteta AMFI.
Bh. zvaničnici su u više navrata istaknuli da je dekarbonizacija energetskog sektora imperativ za Bosnu i Hercegovinu, što je obaveza koju je našazemlja preuzela potpisivanjem Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, Pariškogsporazuma i Sofijske deklaracije sa samite EU-ZapadniBalkan – komplementarnog dokumenta koji je ponuđenzemljama potencijalnim i kandidatima za članstvo u EU. Odobravanjem ovog dokumenta ‘EU Zelenaagenda za Zapadni Balkan’, ugovorne straneEnergetske zajednice – Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, obavezale su se da će zajedno sa EU raditi na cilju da do 2050. godineEvropa bude klimatski-neutralna, kako je navedeno u Sofijskoj deklaraciji.
Prema podacima Centra za održivu energetskutranziciju RESET iz februara prošle godine postojećeprocjene ukazuju da 69 posto domaćinstava u BiH trošiviše od 10 posto svog dohotka za plaćanje računa za električnu i toplotnu energiju, i prema jednoj odpostojećih definicija spadaju u energetski siromašnupopulaciju stanovništva.
Imajući u vidu činjenicu da je mikrofinansijski sektor u BiH primarni pružatelj finansijskih uslugadomaćinstvima sa niskim primanjima, kroz ovajprojekat se stvara prilika za mikrokreditni sektor da podrži domaćinstva slabijeg finansijskog stanjapovoljnim finansijskim rješenjima, uz istovremenuedukaciju građana o značaju i benefitima provođenjaenergetske tranzicije u domaćinstvima kroz mjereenergetske efikasnosti, efikasnijeg korištenja energijete vlastite proizvodnje energije.
Habitat for Humanity je prisutan na bosanskohercegovačkom tržištu više od 20 godina krozrazna partnerstva sa mikrokreditnim organizacijama, lokalnim vladama i zajednicama kroz različite projekte. Vođeni vizijom da je svima potrebno pristojno mjestoza život, Habitat for Humanity je osnovan 1976. godinekoji je od tada izrastao u vodeću globalnu neprofitnustambenu organizaciju koja radi u lokalnimzajednicama u više od 70 zemalja širom svijeta. Porodice i pojedinci kojima je potrebna udruživanje sa Habitat for Humanity kako bi izgradili ili poboljšalimjesto koje mogu nazvati domom. Porodice i pojedincikojima je potrebna pomoć udružuju se sa Habitat for Humanity kako bi izgradili ili poboljšali mjesto kojemogu zvati domom.
“Mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini može datinemjerljiv doprinos energetskoj tranziciji domaćinstavau našoj zemlji. Energetska tranzicija domaćinstava je ujedno prilika i za stanovnike naše zemlje da svojedomove učine energetski efikasnijim, sigurnijim i kvalitetnijim mjestom za stanovanje”, naglašava Zukić.
Potrebno je napomenuti da je širom svijeta 2021. godine instalirano 257 gigavata (GW) kapaciteta izobnovljivih izvora, što je povećanje od devet procenataprema navodima Međunarodne agencije za obnovljivuenergiju.
U posljednjih deset godina (od 2011-2021.) registrovanje prosječni godišnji porast proizvodnje energije izobnovljivih izvora za devet posto.
Prema istraživanjima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju – IRENA, rađenim 2018. godine, ukupan ekonomski isplativ potencijal sunca i vjetra u Bosni i Hercegovini je gotovo dva puta veći odukupnih potreba za električnom energijom. A nekipodaci govore da bi fizička lica u BiH principomprozjumera, odnosno, proizvođača i potrošačaelektrične energije istovremeno, u zavisnosti odpogodnosti lokacije, mogla proizvoditi 80 postoukupnih godišnjih potreba za električnom energijom.
