Business Magazine i Federalno Ministarstvo okoliša i turizma zajedno u projektu
Turistički dragulji BiH
“Na teritoriji hercegovačkog sandžaka nema nijedan veliki grad napredniji i ljepši od šehera Mostara.
Zbog prijatne klime, tu ima tako sočnog i finog svakovrsnog voća da oni svoje smokve, grožđe i kao čovječije glave krupne narove nose na poklon ostalim gradovima. Na glasu im je bijeli hljeb, a u protokolu šerijatskog suda upisano je da pastrmka iznosi po dvadeset i trideset oka. Na onoj strani varoši gdje se nalazi kožara ima do osamnaest hiljada i šezdeset bašča divnih poput rajskih.
Hvala Bogu, u ovome sam gradu proveo tri dana u uživanju i veselju”, opisivao je još sredinom 17. stoljeća ljepote Mostara Evlija Ćelebija, koji je tu svojevrsnu turističku preporuku za grad na Neretvi u svojim Putopisima zaokružio karakterizirajući Mostarce kao “darežljive, gostoljubive i plemenite ljude”.
Brojne atrakcije
Od tada do danas, Mostar je ugostio stotine miliona domaćih i stranih turista, koji su mahom njime bili podjednako oduševljeni kao i slavni turski putopisac. Iako su se vremenom struktura i navike gostiju Mostara mijenjale, jedna od konstanti bilo je njihovo divljenje Starom mostu, djelu Mimara Hajrudina koje od 1567. godine spaja obale Neretve “kao luk duge koji se uzdiže do Kumove slame i pruža s jedne litice na drugu” (Ćelebija, op. a.), a od jula 2005. nalazi se na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture. Čak i u periodu od ratnog uništenja 1993. do rekonstrukcije okončane 2004. godine, Stari most plijenio je pažnju turista, zajedno sa svojim dvjema kulama – Halebijom i Tarom, u kojoj je i sjedište Muzeja Starog mosta, ali i Krivom ćuprijom iz 1558. godine, koja tridesetak metara dalje od mimar Hajrudinovog arhitektonskog remek-djela Starog mosta premošćuje Radobolju upotpunjujući graditeljsku cjelinu Starog mosta i mostarskog Starog grada.
Osim onih direktno povezanih sa Starim mostom, turističke atrakcije Mostara koje potiču iz osmanskog perioda su i Muslibegovića kuća, sagrađena prije otprilike 300 godina, koja se smatra se jednom od najljepših kuća iz osmanskog perioda na Balkanu, Kajtazova kuća – od UNESCO-a zaštićeni nekadašnji harem mostarskog kadije, te Hamam muzej, smješten u jedinom očuvanom gradskom hamamu, izgrađenom na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.
Kulturno-historijsku baštinu Mostara upotpunjuju vjerski objekti poput Katedrale Marije Majke Crkve (izgrađena 1872. godine), jedne od četiri katoličke katedrale u Bosni i Hercegovini, Franjevačke crkve sv. Petra i Pavla, originalno sagrađene 1875., a nakon ratnog razaranja rekonstruirane 2018. godine, sa bibliotekom koja sadrži više od 50.000 djela i bogatom zbirkom slika italijanskih majstora iz 16. i 17. stoljeća, Saborne crkve (Crkva Svete Trojice), najstarije crkve u Mostaru, sagrađene 1873. godine, čija poslijeratna rekonstrukcija traje od 2010. godine, kao i Koski Mehmed-pašine džamije iz 1619. godine, nacionalnim spomenikom koji čine džamija s medresom, šadrvanom, turbetom i haremom. 
Ljubiteljima novije historije, pak, na raspolaganju je Partizansko spomen groblje, sagrađeno 1965. godine u čast mostarskim antifašistima poginulim u Drugom svjetskom ratu…
“Mostar je jedan od najpopularnijih turističkih odredišta u BiH, čije su ljepote prepoznate izvan naših granica. Spoj kulture i tradicije, ljepota prirode i krajolika, bogato kulturno-povjesno nasljeđe te brojne atrakcije i manifestacije – Tradicionalni skokovi sa Starog mosta, Red Bull Cliff Divining, Open City Mostar, Mostar Summer Fest, Street Arts Festival, Advent u Mostaru, Street Food Festival…, glavni su turistički aduti Mostara, zbog koih ga je i CNN uvrstio među 15 najljepših malih gradova Europe koje vrijedi posjetiti“, ističu u izjavi za Business Magazine iz Službe za privredu Grada Mostara, uz opasku da je “dodatno osnaživanje turističkih potencijala moguće kroz adekvatnu revitalizaciju, valorizaciju i zaštitu“.
Kontinuirani uspon Mostara na turističkoj karti Evrope privremeno je usporen pandemijom korona virusa. No, nakon njenog jenjavanja, u taj hercegovački biser ponovo su pohrlili turisti, čiji broj je sve bliži onom iz predpandemijske 2019. godine, kada je Mostar posjetilo milion domaćih i stranih gostiju.
“Ovogodišnja turistička sezona u Mostaru, prema dosadašnjim pokazateljima, bila je veoma uspješna.
Mostar se ove turističke sezone može pohvaliti zavidnim brojem domaćih, a posebice inozemnih posjetitelja. Uspoređujući posljednje dvije godine u vremenu korone te 2019. godinu, koja se bila veoma uspješna, ove godine bilježimo značajan pozitivan rast. Prema statističkim podacima Turističke zajednice HNŽ-a, broj domaćih i stranih gostiju u prvih pola godine bio je višestruko veći u odnosu na prošlu godinu. Povećan je broj dolazaka, smještajni kapaciteti su bili popunjeni, a brojni sadržaji koje Grad nudi svake godine su sve bogatiji, pa samim time motiviraju posjetitelje da produže svoj boravak u gradu.
Prema sadašnjim pokazateljima, ova turistička sezona mogla bi dostići uspješnu turističku sezonu iz 2019. godine, ako ne i premašiti je“, naglašavaju iz Službe.
Na pitanje o glavnim manjkavostima turističke ponude Mostara, odnosno planovima i aktivnostima u vezi s njihovim otklanjanjem, iz Službe potenciraju “usvajanje strateškog pristupa planiranja i upravljanja razvoju turizma u turističkim destinacijama, razvijanje jedinstvenog marketinga i promocije te edukacije i podizanje svijesti privatnih i javnih aktera“.
Jačanje infrastrukture
“Mostar ima veliki potencijal za razvoj različitih oblika turizma.
Turistička ponuda do sada je uglavnom orijentirana na kulturno-povijesnu baštinu, pa su se glavni turistički proizvodi oslanjali na kulturu i prirodu. Mostar ima velik potencijal i dobre preduvjete za razvoj i ostalih turističkih proizvoda – ruralnog, turističko-rekreacijskog, avanturističkog, gastronomskog, izletničkog te sportskog turizma i agroturizma.
Ove godine stvoreni su i zakonski preduvjeti za formiranje turističke zajednice Grada, što će doprinijeti unapređenju turizma u Mostaru“, konstatiraju iz Službe, podvlačeći da je prioritetni cilj srednjoročne strategije za razvoj turizma u Mostaru “povećanje konkurentnosti i međunarodne prepoznatljivosti“.
“Neophodan je interdisciplinirani pristup u funkcionalnijem upravljanju Mostarom kao turističkom destinacijom, uspostava koordiniranog tijela za razvoj turizma Grada Mostara, poboljšanje ruralne i urbane infrastrukture, poboljšanje turističke infrastrukture, obogaćivanje turističke ponude i usluga, razvoj ljudskih resursa kroz edukacije, obuke i obrazovanje stručnih kadrova u oblasti turizma, unapređenje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, unaprijeđenje promocije i destinacijskog marketinga te izrada i implementacija marketig plana“, preciziraju iz Službe.
Podrška razvoju
Na pitanje o podršci mostarskom turizmu sa kantonalnog, entitetskog i državnog nivoa, iz mostarske Službe za privredu izražavaju prilično zadovoljstvo njenim nivoom.
“Podrška turizmu u Mostaru postoji na navedenim nivoima vlasti.
Na razini kantona izdvajaju se određena finansijska sredstva za potporu turističko- ugostiteljskom sektoru i jačanju turističkih kapaciteta.
Grad Mostar kroz zajedničku suradnju s Turističkom zajednicom HNŽ infrastrukturno – direktno i indirektno, djeluje kroz brojne projekte na unapređenju turizma i turističke ponude Mostara“, kažu iz Službe.
Tekija u Blagaju
Iako udaljena 12 kilometara od gradskog središta, nezaobilazan dio turističke ponude Mostara predstavlja Tekija u Blagaju, izgrađena oko 1520. godine.
Osim što plijeni svojom i ljepotom prirode koja je okružuje, Tekija intrigira posjetioce i zbog brojnih za nju vezanih legendi koje se prepričavaju stoljećima. Jedna od njiih govori o turbetu Sari Satluka, osmanskog velikana iz 13. stoljeća, koji je navodno u svom testamentu naložio da se nakon njegove smrti u sedam neislamskih zemalja odnese po jedan tabut, kako se ne bi znalo gdje su zaista položeni njegovi posmrtni ostaci.
Prema drugoj, u špilji vrela Bune živio je zmaj kojem je lokalno stanovništvo svake godine moralo žrtvovati jednu djevojku. Red je došao i na Milicu, kćer hercega Stjepana, ali ju je spasio derviš Salih, koji se u nju na prvi pogled zaljubio. U znak zahvalnosti, herceg je hrabrom dervišu dao svoju kćer za ženu i sagradio mu tekiju na mjestu gdje je ubio zmaja.
Glavni akter treće legende je sjedobradi starac koji je projahao kroz Blagaj na bijelom konju, uputivši se od vrela Bune. Nakon akšama, vodostaj Bune se naglo podigao, a mještani su bezuspješno tragali za starcem, za kojeg su zaključili da je svetac koji je misteriozno nestao te su na vrelu Bune podigli turbe i Tekiju…
