Veći dio sedmice cijene su nafte bile pod pritiskom jer je među trgovcima prevladao strah da bi podizanje ključnih kamatnih stopa američke centralne banke moglo gurnuti najveću privredu svijeta u recesiju i tako oslabiti potražnju za gorivima.
Fed je od marta oštro povećao kamatne stope kako bi spustio inflaciju s najvišeg nivoa u 40 godina, a očekuju se i daljnja povećanja. Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi Fed do marta iduće godine mogao povećati ključnu kamatu sa sadašnjih 1,75 na 3,5 posto, prenosi Index.hr.
A svi posljednji podaci pokazuju da se rast američke privrede usporava. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Fed uspjeti “mekano” prizemljiti privredu ili slijedi recesija.
Prošloge sedmice u izvještaju Kongresu predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da je centralna banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih dva odsto i održi snažno tržište rada. Poručio je da vjeruje da je ekonomija dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.
Podršku cijenama, s druge strane, pruža slabost ponude.
“Kada se stave na stranu bojazni od recesije… nagli rast rafinerijskih marži i dalje signalizira ekstremno izjednačenu ponudu i potražnju na tržištima naftnim proizvodima”, ističu analitičari u japanskoj banci MUFG.
I dok su veći dio sedmice bile pod pritiskom, na kraju sedmice cijene su nafte znatno porasle i nadoknadile gubitke zbog slabosti snabdijevanja. Libija je, naime, gotovo potpuno obustavila proizvodnju zbog nemira.
S druge strane, potražnja će u ljetnim mjesecima biti snažna, što ograničava silazni trend cijena, objašnjava Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto.