Prema rezultatima ankete o klimi koje je provela Evropska investiciona banka (EIB) za 2021–2022. godinu, 56 posto Evropljana vjeruje da su klimatske politike izvor privrednog rasta, dok 66 posto smatra da će klimatske promjene i 2050. godine predstavljati ozbiljan problem. Rezultati ankete pokazuju da 56 posto Evropljana smatra da će suzbijanje klimatskih promjena imati pozitivan uticaj na privredni rast, što je u skladu sa percepcijom Amerikanaca i Britanaca (57 posto), dok su Kinezi optimističniji (67 posto). Većina Evropljana (61 posto) vjeruje da će se kvalitet njihovog života poboljšati, jer će im svakodnevni život biti lakši, a očekuju pozitivan uticaj i na hranu i zdravlje. Međutim, dvije trećine (62 posto) Evropljana predviđa da će sa zelenom tranzicijom njihova kupovna moć opasti, kao i da će imati uticaj na njihova radna mjesta.
U skladu sa istraživanjem EIB-a, 50 posto Evropljana smatra da će mjere koje se odnose na rješavanje klimatske krize imati pozitivan uticaj na stopu zaposlenosti, otvarajući više radnih mjesta nego što će ih ukinuti. Ipak, rezultati detaljnijeg posmatranja pokazuju da većina stanovnika zemalja na istoku EU ima pesimističan stav o uticaju klimatskih politika na tržište rada: 55 posto se plaši da će ukinuti više radnih mjesta nego što će ih otvoriti. Nasuprot tome, 60 posto stanovnika zemalja na zapadu EU smatra da će te one ipak otvoriti više radnih mjesta nego obrnuto. Također, mladi Evropljani su naročito zabrinuti u pogledu održivosti svojih poslova: gotovo polovina ispitanika starosti 20–29 godina (44 posto) plaši se da će izgubiti radno mjesto jer neće biti usklađeno sa mjerama protiv klimatskih promjena (19 procentnih poena iznad EU prosjeka od 25 posto). Ta zabrinutost je još očiglednija kod Kineza (45 posto), Amerikanaca (32 posto) i Britanaca (31 posto). Ispitanici iz Evrope naveli su da klimatske promjene predstavljaju prijetnju njihovom mjestu prebivališta. Na pitanje o dugoročnom uticaju klimatske krize, trećina stanovnika EU (29 posto) očekuje da će morati da se preseli u drugi region ili u drugu zemlju. Toga se više plaše ispitanici starosti 20–29 godina, od kojih je polovina (50 posto) izrazila zabrinutost u pogledu mogućnosti da će morati da se presele zbog klimatskih problema.
Potpredsjednik EIB Ambroise Fayolle rekao je: „Većina Evropljana vidi zelenu tranziciju kao priliku za unapređenje kvaliteta svog života i otvaranje novih radnih mjesta. Istovremeno, oni su zabrinuti zbog dugoročnih posljedica klimatskih promjena po njih kao pojedince i po društvo u cjelini. Kao klimatska banka EU, sarađujemo sa javnim i privatnim sektorom na finansiranju zelene tranzicije koja podrazumijeva nizak sadržaj ugljika i otpornost, istovremeno vodeći računa da nikoga ne ostavimo po strani.”
Evropljani su svjesni promjena u ponašanju koje su neophodne za suzbijanje klimatskih promjena. Po njihovom mišljenju, u narednih 20 godina pojedinci će se sve više opredjeljivati za promjene u načinu života kojima se smanjuje emisija ugljika. Trećina ispitanika (32 posto) vjeruje da za 20 godina većina ljudi više neće posjedovati automobil, a 63 posto njih je navelo da misli da će većina ljudi raditi od kuće kako bi doprinijeli borbi protiv klimatskih promjena. Konačno, trećina (36 posto) smatra da će većina ljudi preći na biljnu ishranu, a 48 posto predviđa da će se svakom pojedincu dodijeliti energetska kvota.
