Evropska komisija je predstavila značajan investicijski paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalne tehnologije, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine. Projekti su osmišljeni tako da donesu konkretne koristi za svih šest partnera u regionu.
Tokom narednih godina, predviđeno je da će se Ekonomskim i investicijskim planom mobilizirati i do 30 milijardi eura investicija, kao kombinacija bespovratnih sredstava, preferencijalnih zajmova i garancija. Plan će pomoći da se smanji nesrazmjer u pogledu stepena razvoja između Evropske unije i ovog regiona i podržat će ekonomski oporavak nakon pandemije. Plan će također pomoći u realizaciji šire EU strategije Global Gateway, koja je pokrenuta u decembru 2021. godine.
Komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi rekao je: “Ovim velikim investicijskim paketom ubrzavamo realizaciju Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan na terenu. Utvrdili smo ove vodeće projekte u bliskoj saradnji s našim partnerima. Bolje i održivije veze u oblasti transporta, digitalne infrastrukture i obnovljive energije poboljšat će ekonomiju, podstaknuti zelenu i digitalnu tranziciju u regionu i pružiti niz prilika za ljude i preduzeća na Zapadnom Balkanu i širom EU. Ove investicije će također ubrzati i integraciju ovog regiona, u skladu s njegovom jasnom evropskom perspektivom”.
Finansijski paket obuhvata 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, te povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija. Investicijski paket od 3,2 milijarde eura kanališe se kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) – koji predstavlja multidonatorsku investicijsku platformu koju vodi EU i primarno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana u oblastima javne infrastrukture i konkurentnosti privatnog sektora.
Projekti u okviru ovog prvog paketa obuhvataju sljedeće prioritetne sektore Plana:
• Održivi transport: Izgradnja glavnih putnih i željezničkih veza[1] u regionu, uključujući Mediteranski koridor, Koridor istok-zapad i Koridor Rajna-Dunav te željeznički koridor između Skoplja u Sjevernoj Makedoniji i bugarske granice. Ovi projekti će unaprijediti regionalnu trgovinu, smanjiti vrijeme putovanja i potaknuti održivi ekonomski rast, donoseći velike koristi lokalnim građanima i preduzećima u regiji.
• Čista energija: Razvoj obnovljivih izvora energije uz izgradnju solarnih elektrana i Transbalkanskog koridora za prijenos električne energije, koji će biti od ključnog značaja za uspješan prelazak na čistu energiju u regionu i doprinijet će postepenom ukidanju upotrebe uglja.
• Životna sredina i klima: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koja su neophodna za zelenu perspektivu regiona, i koja će pomoći u očuvanju zdravlja i dobrobiti ljudi na Zapadnom Balkanu.
• Digitalna tehnologija: Razvoj ruralne širokopojasne infrastrukture kako bi se osigurao univerzalni pristup širom Zapadnog Balkana.
• Humani razvoj: Izgradnja nove zgrade univerzitetske dječije bolnice kako bi se povećali njeni kapaciteti i uključile nove tehnologije dijagnostike i liječenja.
Implementacija će početi ubrzo nakon potpisivanja sporazuma sa međunarodnim finansijskim institucijama, a očekuje se tokom 2022. i 2023. godine.
