Globalni porast potražnje za energijom mogao bi potaknuti još tri godine nestabilnosti tržišta i rekordno onečišćenje elektrana osim ako zemlje ne izvrše velike promjene u načinu na koji proizvode električnu energiju, upozorila je Međunarodna energetska agencija (IEA). Prošle godine zabilježen je najveći porast potražnje za električnom energijom ikada, što je izazvalo nestanak struje u velikim ekonomijama i dovelo do historijsko visokih cijena energije i rekordnih emisija. Cijene energenata naglo rastu u posljednjih nekoliko mjeseci. Porast cijena utiče na neke sektore kao što su proizvodnja gnojiva i čelika, te izaziva zabrinutost u pogledu pristupačnosti domaćim kupcima. Plin je predvodio rast cijena, a cijene električne energije su slijedile jer je plin jedno od goriva koje se koristi za proizvodnju električne energije. Cijene izazivaju široku zabrinutost i negativne učinke na domaće i komercijalne potrošače energije.
Posljedice za potrošače i ekonomiju
IEA-in godišnji izvještaj o električnoj energiji kaže da bi se to moglo nastaviti još tri godine, s ozbiljnim posljedicama za potrošače i ekonomiju, osim ako ne dođe do bržih strukturnih promjena u načinu proizvodnje električne energije.
“Oštri skokovi cijena električne energije u posljednje vrijeme uzrokuju poteškoće mnogim domaćinstvima i poduzećima diljem svijeta i rizikuju da postanu pokretač društvenih i političkih napetosti”, rekao je izvršni direktor IEA-e, Fatih Birol.
IEA je otkrila da je svjetska potražnja za električnom energijom porasla za šest posto prošle godine, nakon globalnog ekonomskog oporavka od recesije pandemije 2020. godine, što je najveći porast od 2010. godine kada su se ekonomije počele oporavljati od globalne finansijske krize. Ukupni porast potražnje za električnom energijom iznosio je više od 1.500 terawatt-sati, najveći do sada.
Otprilike polovica rasta potražnje za električnom energijom dogodila se samo u Kini, gdje je porasla za procijenjenih 10 posto u poređenju s 2020. godinom. Kina i Indija pretrpjele su nestanke struje u drugoj polovici godine jer zalihe uglja nisu išle ukorak s potražnjom, što je dovelo do ekonomskog usporavanja u Aziji.
Indeks cijena IEA-e za velika veleprodajna tržišta električne energije gotovo se udvostručio u poređenju s 2020. godinom i porastao je za 64 posto u odnosu na prosjek u periodu od 2016. do 2020. godine. U Evropi su prosječne veleprodajne cijene električne energije u četvrtom tromjesečju 2021. bile više od četiri puta veće od prosjeka u periodu 2015./2020. Osim Evrope, nagli su porasti cijena zabilježeni i u Japanu i Indiji, dok su bili umjereniji u Sjedinjenim Američkim Državama gdje su opskrbe plinom bile manje narušene. Porast cijena električne energije doveo je do toga da je najveća evropska talionica aluminija, Aluminium Dunkerque, početkom decembra zatvori oko 3,7 posto svoje proizvodnje. Predstavnik kompanije odbio je komentirati bi li nastavak povećanja cijena struje mogao dovesti do zatvaranja kompanije. Rukovodioci industrijskih kompanija u Francuskoj rekli su da ne bi trebali plaćati struju po cijenama koje odražavaju nedostatak prirodnog plina jer, za razliku od Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva, Francuska većinu svoje struje dobiva iz nuklearnih elektrana. Kompanije u Španiji su u posebnoj dilemi jer su ugovori o električnoj energiji s fiksnom cijenom rjeđi nego u Francuskoj ili Njemačkoj, što ih izlaže cijenama na spot tržištu.
Cijene energije u Evropi prvi put su porasle početkom jeseni. Kompanije koje trebaju spremnu opskrbu plinom i strujom uglavnom su uspjele prenijeti trošak na kupce, ubrzavajući tempo inflacije u Velikoj Britaniji i Eurozoni. No, izolirani slučajevi poremećaja će se razmnožavati ako cijene ostanu na historijsko visokim nivoima, a vlasti ne ublaže udarac, poručuju iz evropskih udruženja koje predstavljaju kompanije.
“Trenutna situacija ozbiljno je uticala na konkurentnost i profitabilnost energetski intenzivnih sektora. Dugotrajno razdoblje nepodnošljivo visokih cijena energije moglo bi dovesti do velikih gubitaka”, kazali su iz saveza udruženja koje predstavljaju evropsku industriju stakla, čelika, cementa i druge industrije.
Udruženja privrednika su zatražile od nacionalnih vlada da uvedu alate za koje je Evropska unija rekla da države članice mogu koristiti za ublažavanje uticaja skoka cijena. Naprimjer, EU je u oktobru rekla da bi vlade mogle smanjiti poreze ili namete na plin i struju bez kršenja pravila bloka o državnim podrškama ako svi potrošači energije imaju koristi.
Cijene dozvola za ugljik koje komunalna poduzeća i drugi emiteri moraju posjedovati prema sistemu trgovanja emisijama EU također su skočile. U svom saopćenju, industrijska udruženja rekla su da se tržište treba promijeniti kako bi se spriječili iznenadni skokovi cijena energije i zaustavili kompanije da premještaju ugljično-intenzivne operacije izvan bloka.
Još jedna industrija koja osjeća problem je komunalni sektor u Velikoj Britaniji. Britanska vlada ograničava cijene koje dobavljači energije mogu naplaćivati potrošačima, što znači da svaki plin ili energija koju kupe na promptnom tržištu trenutno koštaju više nego što mogu zaraditi. Prema podacima regulatornog ureda Ofgem, 28 dobavljača je prestalo trgovati, ostavljajući više od 4,2 miliona domaćinstava ovisnima o sigurnosnoj mreži koju je osigurao Ofgem.
Trošak premještanja kupaca na preživjele dobavljače uključujući EDF i podružnice Centrica PLC i Royal Dutch Shell PLC raste. Dokumenti koje je Ofgem objavio pokazuju da je regulator potpisao ugovor u vrijednosti od 1,8 milijardi funti za pokrivanje troškova opskrbe energijom kupaca iz propalih kompanije, pri čemu nisu uključeni troškovi održavanja protoka energije za 1,6 miliona kupaca Bulb Energya, najvećeg propalog dobavljača. Očekuje se da će računi za energiju za britanske potrošače skočiti u aprilu, kada analitičari Investeca kažu da će gornja cijena vjerovatno porasti na 2.000 funti sa 1.277 funti. Banka procjenjuje da će povećanje, koje odražava rastuće cijene na veleprodajnom tržištu, dodati 1,8 postotnih bodova inflaciji potrošačkih cijena u UK-u
“Energetska industrija nikada nije bila ranjivija”, rekla je Audrey Gallacher, zamjenica glavnog izvršnog direktora i direktorica maloprodaje u Energy UK, industrijskoj grupi.
Porast emisija
Prosječna cijena struje je od januara do septembra prošle godine u Njemačkoj je porasla za 18,4 posto. Prosječno domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovatsati za to je početkom godine moralo planirati 1.171 eura, a u decembru je cijena bila 1.386 eura. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 eura godišnje. Snabdjevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle pokriti sve veće dobavljačke cijene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije. Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list Handelsblat, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih kupaca, snabdjevači su insolventni i ne isporučuju više struju.
Globalni pritisak na elektroenergetske sisteme također je doveo do rekordnih emisija iz proizvodnje električne energije jer se ekonomije okreću jeftinijim elektranama na ugalj kako bi zadržale prag rastućih troškova.
“Donositelji politika sada bi trebali poduzeti mjere kako bi ublažili uticaje na najranjivije i riješili temeljne uzroke. Veća ulaganja u tehnologije niskog nivoa ugljika, uključujući obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i nuklearnu energiju – uz širenje robusnih i pametnih električnih mreža – mogu nam pomoći da se izvučemo iz današnjih poteškoća”, rekao je Birol.
Izvještaj IEA-e pokazao je da su obnovljivi izvori energije porasli za šest posto u 2021. godini, ali to povećanje nije bilo u stanju držati korak s porastom potražnje jer su se ekonomije ponovo otvorile nakon iznenadnih blokada zbog Covid-19 koje su ugušile ekonomski rast.
Kako bi zadovoljile porast potražnje za električnom energijom, elektrane na ugalj proizvele su devet posto više električne energije prošle godine, ili više od polovice globalnog povećanja potražnje za električnom energijom, da bi dosegle vrhunac svih vremena kako je plin postao skuplji . Električna energija proizvedena u plinskim elektranama prošle je godine porasla za dva posto prema podacima IEA-e, dok je proizvodnja nuklearne energije porasla za 3,5 posto.
Povratak na prljavije izvore električne energije prouzročio je porast ukupne svjetske emisije ugljen dioksida iz proizvodnje električne energije za sedam posto na novi najviši nivo nakon što je opao u dvije prethodne godine, saopćila je IEA.
Birol je upozorio da će se emisije električne energije morati smanjiti za 55 posto do 2030. godine ako se svijet nada da će ograničiti porast globalnog zagrijavanja tako dostići neto nulte emisije do 2050. godine.
“Ali u nedostatku velikih mjera politike od strane vlada, te emisije će ostati na istom nivou u sljedeće tri godine. Ovo ne samo da naglašava koliko smo trenutno daleko od puta do neto nulte emisije do 2050. godine, već također naglašava velike promjene potrebne kako bi sektor električne energije ispunio svoju ključnu ulogu u dekarbonizaciji šireg energetskog sistema”, rekao je Birol.
Za razdoblje od 2022. do 2024. godine, izvještaj IEA predviđa da će potražnja za električnom energijom rasti u prosjeku za 2,7 posto godišnje, iako pandemija Covid-19 i visoke cijene energije unose izvjesnu nesigurnost u ove izglede. Obnovljivi izvori energije će rasti za osam posto godišnje u prosjeku, opslužujući više od 90 posto rasta neto potražnje tokom tog razdoblja. Očekuje se da će nuklearna proizvodnja rasti za jedan posto godišnje tokom istog razdoblja.
Kao posljedica usporavanja rasta potražnje za električnom energijom i značajnog dodavanja obnovljivih izvora, očekuje se da će proizvodnja temeljena na fosilnim gorivima stagnirati u narednim godinama, a proizvodnja na ugalj blago će pasti jer se postepeno ukidanje i smanjenje konkurentnosti u SAD-u i Evropi uravnotežuju rast na tržištima poput Kine i Indije. Proizvodnja na plin raste za oko jedan posto godišnje.
