Pandemija koronavirusa pogoršala je ogromni finansijski jaz između bogatih i siromašnih širom svijeta, pokazao je novi izvještaj.
Globalni milijarderi prošle su godine uživali u najvećem porastu svog udjela u bogatstvu otkako je Svjetski laboratorij za nejednakost počeo voditi evidenciju 1995., prema analizi istraživačke grupe objavljenoj u utorak.
Njihovo je neto bogatstvo poraslo za više od 3,6 biliona dolara samo u 2020. godini, povećavši njihov udio u globalnom bogatstvu domaćinstava na 3,5 posto.
U isto vrijeme, pandemija je gurnula oko 100 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo, povisivši ukupni broj na 711 miliona u 2021., prema procjeni Svjetske banke koju navodi analiza.
Još bi više ljudi palo u siromaštvo da mnoge razvijene zemlje nisu poduzele napore za pružanje pomoći kako bi zaštitile svoje stanovnike od finansijskih posljedica pandemije Covid-19.
“Kriza koronavirusa pogoršala je nejednakost između vrlo bogatih i ostatka stanovništva. Ipak, u bogatim zemljama, vladina intervencija spriječila je masivni porast siromaštva, to nije bio slučaj u siromašnim zemljama”,rekao je Lucas Chancel, glavni autor izvještaja i su-direktor laboratorija.
Svjetski izvještaj o nejednakosti temelji se na više od četiri godine rada više od 100 istraživača širom svijeta. Dugogodišnji stručnjaci za nejednakost Emmanuel Saez i Gabriel Zucman, obojica sa Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley, i Thomas Piketty s Pariške škole ekonomije, koordinirali su izvještaj s Chancelom.
Dok je Covid-19 produbio podjelu između bogatih i siromašnih, svijet je dugo bio nejednak. Finansijska deregulacija, privatizacija i manje progresivno oporezivanje u bogatijim zemljama te velika privatizacija u ekonomijama u nastajanju pomogli su u jačanju bogatstva bogatih posljednjih desetljeća, navodi se u izvještaju.
Globalna nejednakost bliska je onom nivou na kojem je bila na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom 20. stoljeća, ističe se.
” Izvještaj doista pokazuje da, zapravo, ove tvrdnje, ili ova ideja o ekonomiji kapanja, ne prolaze pregled podataka. Ključne lekcije iz posljednjih 40 godina podataka su da smanjenje najviših poreznih stopa nije izazvalo prosperitet za sve, kao što je trebalo”, rekao je Chancel.
U izvještaju se preporučuje nametanje poreza na bogate kako bi se ostvario prihod koji vlade mogu koristiti za smanjenje nejednakosti i ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i ekološke mjere.
U SAD-u su neki demokrati nedavno iznijeli plan za oporezivanje milijardera kako bi platili za njihovo predloženo proširenje mreže socijalne sigurnosti, ali su napori brzo izblijedjeli.
Prema analizi bogatstva:
10 posto najbogatijih svjetske populacije kontrolira 76 posto svjetskog bogatstva 2021.
donjih 50 posto posjeduje samo dva posto bogatstva
centralnih 40 posto posjeduje 22 posto bogatstva
Što se tiče prihoda:
prvih 10 posto pokriva 52 posto globalnog prihoda
donjih 50 posto zarađuje samo osam posto
srednjih 40 posto čini 39 posto
Prvih jedan posto uzelo je 38 posto rasta globalnog bogatstva između 1995. i 2021., dok je donjih 50 posto osiguralo samo dva posto, pokazao je izvještaj.
Bogatstvo bogatih širilo se mnogo brže – između tri i devet posto godišnje tokom tog razdoblja. Ali najsiromašnija polovina je vidjela da njeno bogatstvo raste samo između tr i četiri posto godišnje. A budući da posjeduju vrlo malo bogatstva, ukupni iznos nije puno porastao.
