Analiza privrednih kretanja na području Tuzlanskog kantona u 2020. godini predstavljena je na oj konferenciji za medije u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, prilikom koje je istaknuto da je industrija Tuzlanskog kantona izvozno orijentirana i da se većina poslova obavlja za tržište EU.
“Industrija Tuzlanskog kantona je izvozno orijentirana i većina poslova se obavlja sa EU. Značajno je istaći da je u 2020. godini došlo do pada industrijske proizvodnje za 2,6 posto, da je došlo do pada izvoza 6,7 posto i pada uvoza od 12,7posto. Uspjeli smo sačuvati radna mjesta tako da smo 31. decembra 2020. godine imali 101.319 zaposlenih sa prosječnom neto plaćom od 835 KM, a 76.898 nezaposlenih. U TK-a poslovalo je 3.852 privredna subjekta koji zapošljavaju 69.133 osoba. Zadovoljni smo što smo prošli bez katastrofalnih scenarija otpuštanja radnika. Za očekivati je pokretanje EU privrede, a naša privreda je izvozom orijentirana i možemo očekivati oporavak privrede međutim procjena svjetske banke da je to period od pet godina. Svi dugogodišnji problemi koje ima naša privreda sigurno će imati još veći izazov za brži oporavak”, izjavio je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.
Edina Kurtić, sekretar Udruženja za industriju tekstila, kože i obuće kazala je da je ova industrija među prvima osjetila posljedice korona virusa, već u januaru prošle godine kada je došlo do prekida u snabdijevanju repromaterijalom iz Kine, a zatvaranjem u Evropi došlo je i do otežane isporuke gotovih proizvoda i pada potražnje i smanjenja narudžbi.
“S obzirom da se ova industrija u Tuzlanskom kantonu bazirala uglavnom na lohn poslove došlo je do pada obima proizvodnje i pada izvoza između 20 i 30 posto. Osim problema koji su izazvani pandemijom korona virusa, ova radnointenzivna djelatnost koja uglavnom zapošljava žene, susreće se i sa nizom drugih otežavajućih faktora u poslovanju poput problema bolovanja radnika do i više od 42 dana, porodiljskog bolovanja, tretiranja povreda na radu kao i brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji opterećuju poslovanje, posebno u doba pandemije”, izjavila dodala je Kurtić.
Poljoprivredna proizvodnja je u 2020. godini zabilježila porast prodaje za 10,42%. Ostvareno je i značajno povećanje izvoza, pa tako u odnosu na 2019.godinu kada je izvezeno cca 300.000 KM poljoprivrednih proizvoda, u 2020. je prihod od izvoza bio tri miliona KM.
Ovo je posebno važno jer je 90 posto naših proizvoda izvezeno na najzahtjevnije tržište, tržište EU. Ovo nam ukazuje da TK-a ima visoke komparativne prednosti u proizvodnji određenih poljoprivrednih proizvoda, kao što su šljiva, kornišon, mlijeko, piletina na tržištu EU. U narednom periodu neophodno je strateški raditi na novčanim podrškama upravo ovih proizvoda”, rekao je Suad Selimović sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Almir Mešić sekretar Udruženja za građevinarstvo i IGM istaknuo je da je 2020.godina bila specifična i za građevinarstvo i IGM.
“U periodu kada je zabilježen pad obima poslovanja, došlo je do malog povećanja broja kompanija u ovoj industriju ali istovremeno, što je malo i nelogično, do pada u broju zaposlenih. I u ovoj industriji su statistički podaci uglavnom u minusu, bez obzira da li je u pitanju visokogradnja ili niskogradnja uz napomenu da je u niskogradnji, uz porast broja kompanija došlo i do porasta broja zaposlenih. Komunalna djelatnost je imala pozitivnu 2020. godinu, zabilježen je porast broja zaposlenih i povećanja ukupnog prihoda”, kazao je Mešić.
Dino Kalesić sekretar Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam naglasio je da je oblast trgovine prošle godine otežano poslovala.
“Iako se bilježi pad prometa i pad broja zaposlenih, porasla je prosječna plaća za 8,7 posto u odnosu na 2019. godinu. I trgovina i na veliko i trgovina na malo u 2020. godini bilježe pad poslovne aktivnosti s tim što za razliku od trgovine na veliko gdje je smanjen broj zaposlenih, u trgovini na malo dolazi do blagog porasta broja radnika. Djelatnosti turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva su među, pandemijom koronavirusa, najpogođenijim industrijskim granama. Intervencije vlada na svim nivoima nisu bile dovoljne, oblast je teško pogođena krizom i ne vidi se oporavak u skorije vrijeme. Iako se bilježi blago povećanje broja kompanija i zaposlenih u hotelijerstvu i ugostiteljstvu svi ostali statistički podaci su u padu. Ukazuju na izuzetno tešku situaciju i neophodnost hitne intervencije vlada na svim nivoima kako bi se ublažile posljedice i pokrenuo oporavak u oblastima turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva na području cijele BiH pa tako i TK”, pojasnio je Kalesić.
