U cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, turizam je jedna od privrednih grana najpogođenijih posljedicama pandemije koronavirusa. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2020. broj turista koji su posjetili BiH smanjen je za 69,7 posto, dok je broj turističkih noćenja pao za 63,4 posto u odnosu na 2019. godinu. Ipak, pozitivan trend u prva dva ovogodišnja mjeseca, tokom kojih je BiH posjetilo 102.165 turista (za 32 posto manje nego u istom lanjskom periodu), koji su ostvarili ukupno 242 554 noćenja (godišnji pad od 31,9 posto), nagovještavaju bolje dane za bosanskohercegovački turizam i bude nadu da će predstojeća ljetna sezona biti relativno uspješna. Međutim, ta konstatacija ne važi jednako za sve domaće turističke destinacije, koje, usljed specifičnosti u smislu klijentele, geografskog položaja, vrste usluga koje nude, epidemiloške situacije, nivoa podrške lokalnih zajednice, a često i čistog spleta okolnosti, na različite načine reflektiraju pandemijske efekte – dok rijetki, poput Neuma i Jahorine, u pandemiji bilježe rekordne poslovne rezultate, većina se bori za goli opstanak.
Različiti efekti
Među pandemijom najugroženijim bh. turističkim odredištima je Međugorje, jedno od najvećih marijanskih svetišta u svijetu, gdje se proteklih mjeseci bilježi dramatičan pad broja gostiju, usljed čega su brojni tamošnji privrednici iz sektora turizma već odavno na neodređeno vrijeme stavili ključ u bravu..
“Više puta tijekom protekle godine isticali smo da su hodočašća u Međugorje zaustavljena u cjelosti. Ove godine obilježavamo 40. obljetnicu Gospinih ukazanja u Međugorju i, kao i svake druge jubilarne godišnjice, očekivali smo veliki broj hodočasnika, možda i rekordni, imajući na umu da je u međuvremenu Vatikan odobrio hodočašća u Međugorje i imenovao posebnog administratora – poljskog nadbiskupa Henrika Hosera.
Protekle godine su granice otvorene prekasno za države EU, što je rezultiralo padom dolazaka od više od 90 posto u odnosu na 2019. godinu. Većina hotela u Međugorju je zatvorila vrata 1. studenog 2019. godine, na kraju sezone, i više ih nije otvarala. Zbog preduge zatvorenosti hotela, većina radnika je odlučila potražiti posao negdje drugdje, tako da danas imamo mogući problem sa radnom snagom. Nadam se da, ukoliko proradimo ovu godinu, nećemo ispaštati zbog nedostatka radnika u hotelijersvu, ugostiteljstvu i turizmu“, u izjavi za Business Magazine sumira negativne efekte pandemije Davor Ljubić, direktor turističke agencije G-tour Međugorje i predsjednik nedavno osnovane Udruge turizma, hotelijera i iznajmljivača soba (UTHIS) Međugorje.
Udruga je na osnivačkoj skupštini definirala niz konkretnih prijedloga usmjerenih na prevazilaženje pat pozicije u koju su pandemijom dovedeni međugorski i bh. turistički radnici općenito.
“Između ostalog, Udruga traži od nadležnih tijela da se što prije (po mogućnosti već do 1.5.) donese novi propis za ulazak stranaca u BiH, u skladu s epidemiološkom situacijom te predlaže da uvjet za ulazak bude negativan antigenski test ili potvrda o cijepljenju, odnosno preboljenom COVID-19 unutar 180 dana.
Također, predloženo je otvaranje mobilnog punkta za testiranje hodočasnika u Međugorju te subvencioniranje samog testiranja, čiji bi se način trebao žurno dogovoriti, kako bismo mogli dostaviti informaciju zainteresiranim hodočasnicima i turistima.
Radit će se i na unapređenju sigurnosnog aspekta i pridržavanja epidemioloških mjera u hotelima.
Obzirom da je Udruga osnovana 6. travnja 2021. godine, službene zahtjeve i molbe nismo podnosili kao udruga, ali sam osobno poslao zahtjev preko načelnika općine Čitluk Marina Radišića.
Službeno, odgovore još nismo dobili, ali se nadam da ćemo neke odgovore imati uskoro.
Za nadati se da će vlasti ove godine biti mnogo spremniji za ovu problematiku i da će nam izići u susret kako bi hodočasnici, pa i turisti, došli u što većem broju obilježiti 40. obljetnicu Gospinih ukazanja u Međugorju“, objašnjava Ljubić, koji nije zadovoljan dosadašnjom podrškom turističkom sektoru od strane nadležnih državnih institucija na svim nivoima.
Kaže da su kompanije dobile pomoć za period od marta do juna, što od Vlade FBiH, što od Vlade HNK, a krajem godine je kantonalna Vlada odobrila dodatna sredstva za preduzeća i privatne obrte.
NEZADOVOLJSTVO RASPODJELOM
„Smatramo da ta sredstva nisu bila dostatna za održavanje radnih mjesta, obzirom na kratkoću njihova trajanja. Ministarstvo turizma je raspisalo natječaj za dodjelu 30 miliona KM za turistički sektor, koji je raspodjeljen na 340 poslovnih subjekata, i mnogi nisu bili zadovoljni načinom raspodjele. Osobno sam svjestan da je kriterij bio jasan – pomoglo se poduzećima koji su imali iskazan promet u 2019. te izmirene sve porezne obveze tijekom 2020. godine i zadržali radnike. Podržavam način, ali smatram da je pomoć došla prekasno za većinu poduzeća, pogotovo manjih, koja nisu mogla izdržati cijelu godinu bez ikakvih primanja.
Osobno sam 23. ožujka pisao dopis načelniku općine Čitluk, u kojem sam poslao prijedlog nekih mjera koje bi trebalo poduzeti da bi se pomoglo hotelijerima i turističkim djelatnicima i poslodavcima. Taj dopis je načelnik poslao na adrese Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Vlade HNŽ i Turističke zajednice HNŽ. Predložio sam nastavak subvencioniranja plaća i doprinosa tijekom cijele 2021. godine, ukidanje svih parafiskalnih nameta, uključujući i poreze na reklame za poduzeća koja ne rade apsolutno ništa više od godine te spomenuto omogućavanje lakšeg ulaska u BiH za sve turiste, ne samo hodočasnike“, precizira Ljubić .
Na pitanje o načinu na koji je turistička djelatnost u Međugorju prilagođena aktuelnim pandemijskim okolnostima, on ističe da se u malobrojnim hotelima i restoranima koji rade poštuju sve epidemiološke mjere, počevši od dezinfekcije prostora i poštivanja distance, do omogućavanja zasebnih soba za osobe koje su dobile simptome koronavirusa tokom boravka u Međugorju, kao i njihove izolacije u slučaju zaraze.
“S tim u svezi, Udruga je predložila uvođenje certifikata po uzoru na Hrvatsku (Stay safe in Croatia), koje bismo radili u suradnji sa Ministarstvom turizma ili Turističkom zajednicom. Koliko nam je poznato, Ministarstvo turizma je podržalo USAID–ov projekt Turističke akademije, koji je besplatan i dostupan svima i kao takav smo ga spremni podržati i predložiti hotelima, turističkim agencijama i ugostiteljskim objektima u Međugorju, a i šire“, napominje Ljubić.
Unatoč svim poduzetim mjerama i pokrenutim inciijativama za oživljavanje turizma u Međugorju i BiH, on za sada ne gleda naročito optimistično na predstojeću ljetnu sezonu..
“Očekivanja su zaista minimalna! Kao što sam već naglasio, protekla godina nas je sve uzdrmala i naša očekivanja su usmjerena, prije svega, na smirivanje situacije sa pandemijom, kako kod nas, tako i u svijetu.
Hodočasnici su u Međugorje dolazili iz svih krajeva svijeta, tako da bez otvaranja granica nema govora o nekom masovnijem turizmu općenito, a pogotovo o specifičnim putovanjima poput hodočašća.
Veliki je interes hodočasnika za dolazak u Međugorje ove godine, ali je rezervacija vrlo malo. Najavljen je veliki broj čarter letova prema Mostaru, prvenstveno iz Italije, ali je zaista teško bilo što predvidjeti u ovakvoj situaciji“, konstatira Ljubić.
Nastavak pozitivnih trendova
No, dok se turistički radnici u BiH i cijelom svijetu grčevito bore za goli opstanak, postoje i izuzeci koji u pandemijskom periodu iz mjeseca u mjesec postavljaju nove rekorde po posjećenosti, pritom se oslanjajući isključivo na vlastite snage, bez bilo kakvog oblika državne podrške. Svojevrstan bh. fenomen tog tipa su bosanske piramide kod Visokog.
“U 2018. imali smo 40.000 posjetilaca, 2019. godine 50.000 posjetilaca, a u pandemijskoj 2020. godini rekordnih 75.500 gostiju u našoj najatraktivnijoj arheološkoj lokaciji – tunelima Ravne. U parku Ravne 2 imali smo skok broja posjetilaca sa 20.000 u 2016. – godini njegovog otvaranja, na 94.000 u 2020. godini. Na arheološkim sondama Bosanske piramide Sunca ugostili smo 19.300 znatiželjnih gostiju tokom 2020. godine.
Kako je moguće da, dok je turizam pao na koljena u 2020. gubitkom 80 posto prihoda širom svijeta, na lokacijama Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca ostvarimo rast od 70 posto? Uz to, treba znati da Fondacija ne prima niti jedne marke grantova ili pomoći od državnih organa i javnih preduzeća. Čak se nismo ni prijavili na grantove na kantonalnom i federalnom nivou.
Da bi ostvarili potpuno samofinansiranje, moramo vrlo intenzivno promovirati naše lokacije. Prošla godina je bila izazovna, jer su krizni štabovi zatvorili granice BiH i imali smo posjetioce samo iz Srbije i ponešto iz Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dakle, fokus promocije smo usmjerili prije svega na čitavu BiH i Srbiju. U strukturi gostiju, naši posjetioci iz svih dijelova BiH su učestvovali sa 80 posto, a iz Srbije sa 15 posto. Ne postoji nevladin projekt koji ima ovako intenzivnu promociju putem intervjua i poziva gostima na televizijama iz regiona, radio stanicama, dnevnim novinama, YouTube kanalima širom regiona, e-mail kampanjama, dokumentarcima, dovođenju predstavnika medija i analitičarima iz regiona u posjet Visokom…
Prva tri mjeseca ove godine, pokazuju bolje rezultate nego lani. U periodu 1. januar – 31. mart 2021. tunele Ravne posjetilo je 11.760 gostiju, što je za 40 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. U parku Ravne 2 je bilo nešto više gostiju – 16.600. Na osnovu toga, možemo projicirati rekordnu godinu i više od 100.000 posjetilaca na našim lokacijama“, govoreći za naš magazin vrvi optimizmom Semir Osmanagić, direktor Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca.
Na pitanja o tome koliko je imidžu Parka, odnosno, njegovoj promociji u svijetu, doprinijela saradnja sa Novakom Đokovićem te na koji način će ona biti eventualo produbljena u narednom periodu, Osmanagić konstatira da je “nesumnjivo da su dvije posjete najboljeg svjetskog tenisera odigrale presudnu ulogu u promociji naših lokacija“.
“Kada vam svjetska zvijezda izjavi da je Bosanska dolina piramida ‘raj na zemlji’ i ‘kuća njegove duše’, to je otvoreni poziv svima za posjet.
Prošlogodišnji trend dovođenja vrhunskih sportista (Vlade Divac, Amel Tuka, Džanan Musa, Damir Džumhur, Mirza Teletović…) ćemo nastaviti i ove godine. U pripremi nam je turnir naših NBA igrača po pravilima FIBA 3X3 na košarkaškom terenu čiju smo izgradnju započeli kod naše lokacije Aero banja na Ravnama. Bit će humanitarnog karaktera, posvećen djeci bez roditelja. Međutim, okupljanje najboljih regionalnih košarkaša, bit će atrakcija i za druge sportaše, glumce, pjevače i turiste. Želimo da u svijet šaljemo samo pozitivne priče iz Visokog“, poručuje Osmanagić.
On tajnu uspjeha bosanskih piramida kao turističkog brenda sažima u jedan pojam – imunitet.
“Ključna riječ u vremenu pred nama bit će imunitet, a mi pružamo gotovo sve elemente boljeg imuniteta. U parku Ravne 2 imamo divan spoj i harmoniju s prirodom. Novoizgrađena pješačka staza Piramida’,dužine 5,5 kilometara, ide kroz crnogoričnu šumu u kojoj udišemo eterična ulja koja nam povećavaju imunitet. U parku je pet česmi sa čistom izvorskom vodom koja je besplatna, netretirana i vibrira visoko, za razliku od tretirane gradske i flaširane vode.
U tunelima je najviša koncentracija negativnih iona na svijetu, koji čiste organizam od svih virusa i bakterija.
Na lokaciji su dobavljači koji prodaju cijeđene sokove s đumbirom, celerom, limunom, narančom, jabukom. Na ljetnoj pozornici Vremeplova su stolice za posjetioce koji žele da privlače sunčevu svjetlost i otpočnu stvaranje vitamina D u organizmu, koji je ključ borbe protiv štetnih virusa.
Naš park je i kulturna oaza koja nas vodi daleko od gradskog stresa. Labirinti energije, ljubavi i zdravlja nam jačaju mentalni sklop. Kod nas diskriminacije prema vakcinisanim ili nevakcinisanim nema, svako je dobrodošao. O novim instalacijama u parku, vodenim fontanama, stazama za masažu stopala, parku cvijeća, dječjem igralištu…, može se saznati više na naše dvije nove, atraktivne turističke web stranice – www.parkravne2.com i www.bosanskepiramide.ba.
Mi smo dokaz da i bez državne pomoći, entuzijazam i privatna inicijativa može pomoći lokalnoj i široj zajednici“, ponosno zaključuje Osmanagić.
Uspjeh s vaučerima
Iako turističke radnike u cijeloj našoj zemlji muče isti problemi uzrokovani pandemijom, strategija za njihovo ublažavanje, kao i politika razvoja turizma, prilično strogo je podijeljena međunentitetskom crtom. Ako je suditi prema rezultatima posljednje zimske sezone, turistička djelatnost u Republici Srpskoj uspješno je prilagođena pandemijskim okolnostima, pa za njega ne bi trebalo biti velike bojazni ni tokom narednog ljeta. Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom zimske sezone 2020./2021. (decembar, januar i februar) planinska mjesta na teritoriji RS posjetilo je 20.228 turista, koji su ostvarili 66.325 noćenja. U poređenju sa posljednjom predpandemijskom zimskom sezonom, to predstavlja više nego podnošljiv pad broja dolazaka od četiri posto i smanjenje broja noćenja za 14 posto..
“Posebno bismo izdvojili domaće turiste, koji su ove zimske sezone maksimalno iskoristili vaučere i boravili u planinskim mjestima koja su zabilježila rekordan broj posjeta domaćih turista, sa povećanjem od 61 posto u odnosu na predpandemijsku sezonu, a povećan je i broj noćenja za 58 posto“, ističu u izjavi za naš magazin iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS), gdje su izuzetno zadovoljni efektima izdavanja turističkih vaučera.
Ističu da je zimska sezona pokazala odlične efekte turističkih vaučera, koji su od januara produženi do kraja juna, i svakako očekuju da sa boljim vremenskim uslovima domaći turisti opet krenu u obilaske domaćih destinacija.
Kada je, pak, riječ o predstojećoj ljetnoj sezoni i destinacijama koji će narednog ljeta biti glavni aduti turističke ponude RS, iz TORS-a izražavaju uvjerenje da već od maja u pojedinim krajevima bude osjetno više gostiju, “prevashodno u južnom dijelu, gdje će biti pojačana potražnja za Trebinjem i okolinom“.
“S obzirom na dosta nesigurnu i promjenljivu situaciju i često mijenjanje volumena mjera u okruženju kada je pandemija u pitanju, vjerujemo da će se i ove godine domaći turisti opredijeliti za obilazak domaćih destinacija, pogotovo onih koji nude i vodene sadržaje, bilo da se radi o prirodnim ili vještačkim kupalištima. Svakako da je i banjski turizam aktuelan tokom cijele godine.
RS nudi atraktivne sadržaje i za ljubitelje aktivnog odmora, gdje će pojačano interesovanje biti za boravak u prirodi, od izleta do Skakavca na Sutjesci, pećine Orlovače na Palama, pješačkih i biciklističkih markiranih staza širom RS, do adrenalinskih sadržaja, raftinga na Tari i Vrbasu ili Boba i Skydivinga na Jahorini. Takođe, očekujemo da se turisti okrenu i sadržajima etno sela i seoskih domaćinstava, gdje će pored ugodnog ambijenta uživati i u enogastronomskoj ponudi“, procjenjuju iz TORS-a.
Također, ostavljaju prostor i za nastavak međuentitetske saradnje na polju turizma, po uzoru na ski-karte koje su zimus važile na skijalištima u oba bh. entiteta.
“Tokom godine smo imali nekoliko zajedničkih radionica, gdje zajedno sa timom USAID-a radimo na unapređenju ambijenta, razvoju održivog turizma i cjelokupne turističke ponude. Trenutno je aktuelna platforma za razvoj ljudskog kapitala, gdje se kroz 23 različita kursa zaposlenim u sektoru turizma nude alati za kontrolu posljedica pandemije.
Tekst protokola platforme su usvojile vlade FBiH, RS i Brčko distrikta BiH, a odobrio Svjetski savjet za putovanja i turizam (WTTC) i tim povodom Bosni i Hercegovini dodijelio oznaku Safe travels“, podsjećaju iz TORS-a.
Sa druge strane, u vezi s očekivanjima od predstojeće ljetne sezone i institucionalnim mjerama podrške turističkim radnicima u njenoj pripremi i realizaciji, iz Ministarstva trgovine i turizma RS poručuju da “u ovom momentu svi smo usmjereni na to da prevaziđemo posljedice koje je u turizmu i cjelokupnoj privredi izazvala i još izaziva pandemija koronavirusa“.
“Ono čega smo u ovom momentu svjesni jeste to da će i ova godina, barem u prvom dijelu, biti opterećena ograničenjima kada su u pitanju dolasci stranih državljana i da će turizam u RS ostati usmjeren na domaće goste.
U prethodnom periodu, Vlada RS pomogla je opstanku sektora turizma pogođenog pandemijom koronavirusa kroz projekat turističkih vaučera. Od početka tog projekta, odnosno od 15. juna prošle godine, građanima je izdato više od 35.200 turističkih vaučera za boravak u ugostiteljskim objektima za smještaj širom RS, a projekat traje do 30. juna 2021. godine.
Takođe, Vlada je 1. aprila 2021. usvojila Uredbu o postupku dodjele sredstava ugostiteljima koji pružaju uslugu smještaja, turističkim agencijama i izvođačima umjetnosti za saniranje finansijskog gubitka zbog posljedica pandemije virusa korona za period oktobar – decembar 2020. godine. Privrednim subjektima koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom bit će uplaćeni porezi i doprinosi na platu po svakom zaposlenom radniku prijavljenom na puno radno vrijeme ili preduzetniku koji nije obveznik doprinosa na osnovu radnog odnosa ili korisnik prava na penziju, u skladu sa propisima kojima je uređena oblast doprinosa i poreza na dohodak, za period oktobar – decembar 2020. godine. Ova Uredba je nastavak podrške sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva.
Cilj ovih mjera je pružanje podrške za održavanje likvidnosti privrednim subjektima, koji obavljaju ugostititeljsku djelatnost u objektima za smještaj, djelatnost turističke agencije i izvođačku umjetnost, a koji s obzirom na postojeću epidemiološku situaciju trpe štetne posljedice zbog smanjenja obima poslovanja“, podsjećaju u izjavi za naš magazin iz Ministarstva, izražavajući uvjerenje da će “proces vakcinacije dovesti do poboljšanja epidemiološke situacije, te da će to voditi relaksaciji mjera koje se odnose na kretanje građana, čime će se steći uslovi za oživljavanje i oporavak sektora turizma“.
U kontekstu spomenute vakcinacije protiv koronavirusa kao preduvjeta za potpuni oporavak turizma, nije zgoreg podsjetiti da iz Svjetske turističke berze (ITB) procjenju da će on uslijediti tek 2023. godine, “pod uvjetom da se u 2021. pandemija počne jače obuzdavati, čemu bi trebala pridonijeti i primjena vakcina“. Drugim riječima, imajući u vidu tempo vakcinacije u BiH, vraćanje bh. turizma na pretpandemijski nivo realno se može očekivati tek sredinom ove decenije…
