| Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloe sedmice su porasle oko devet posto, čime su nadoknadile gubitke od prethodne sedmice, jer se najveće svjetske ekonomije postupno oporavljaju od koronakrize, pa jača i potražnja za ‘crnim zlatom’. |
| Na londonskom tržištu je cijena barela prošle sedmice porasla na 42,12 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9,2 posto, na 39,53 dolara.
Podršku cijenama pružaju brojni podaci koji pokazuju da se ekonomska aktivnost u svijetu postupno oporavlja, nakon blokade zbog restritkivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa. Zbog toga jača i potražnja, pa je Međunarodna agencija za energiju (IEA) povećala procjenu potražnje za naftom u ovoj godini za 500 hiljada barela dnevno, na 91,7 milijuna barela. Izvještaj te agencije također pokazuje da se ponuda nafte u maju smanjila za gotovo 12 miliona barela dnevno, pri čemu su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici, uključujući Rusiju smanjili proizvodnju za 9,4 milijuna barela dnevno. To znači da je OPEC+ u maju ispunio 89 posto obaveza utvrđenih dogovorom o smanjenju proizvodnje, saopćila je IEA. Naime, proizvođači OPEC+ odlučili su početkom mjeseca produžiti dogovor o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno i na juli. Ujedno su pozvali članice koje još nisu ispunile preuzete obaveze da nadoknade propušteno naknadnim većim smanjenjima. Irak i Kazahstan to su prošloge sedmice i obećali, što znači da bi OPEC+ u julu mogao još više smanjiti ponudu. “Na tržištu se osjeća entuzijazam da je ponuda nafte i dalje pod nadzorom”, kaže Paola Rodriguez Masiu, iz Rystad Energyja. Stephen Brennock iz PVM-a ističe, pak, da je „najvažniji zaključak da će se usklađenost OPEC+ s dogovorenim rezovima poboljšati u sljedećim mjesecima“. To znači da bi ponuda i ubuduće trebala ostati pod kontrolom, dok bi potražnje trebala rasti, što podržava cijene nafte. Doduše, čini se da se svjetska ekonomija neće od koronakrize oporaviti toliko brzo, koliko su se ulagači nadali, no prilično je jasno da je dno dosegnuto i da se aktivnosti, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti u svijetu, postupno oporavljaju, unatoč prijetnjama drugog vala širenja koronavirusa. Podršku cijenama pružaju i naznake smanjenja proizvodnje nafte u SAD-u, na šta, između ostalog, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj tih postrojenja pao 14. sedmicu zaredom, i to za njih 13, na samo 266, najniži nivo od 1940. godine, od kada se prate ti podaci. To je za otprilike 700 postrojenja ili 70 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. |
