Švicarska ekonomija ove godine će pretrpjeti najgori pad u nekoliko zadnjih decenija usljed pandemije koronavirusa koja nagriza proizvodnju i radna mjesta, saopćila je Vlada te države, ali i istaknula da će pad biti manji nego se očekivalo i da bi trebao iznositi 6,2 posto.
To je najveći pad švicarskog BDP-a od 1975. godine, kada su tu zemlju pogodile posljedice naftne krize.
Kako prenosi SEEbiz, očekuje se i rast stope nezaposlenosti na 3,8 posto, jer vanjska trgovina pati, posebno se smanjuje potrošnja, a kompanije tek izlaze iz mjera i obustava nametnutih im radi zaustavljanja širenje virusa covid-19.
Nova Vladina prognoza ipak je poboljšana u odnosu na pad BDP-a od 6,7 posto koji su švicarski ekonomisti predvidjeli u aprilu i povoljnija je od očekivanja za druge evropske države. OECD tako za Veliku Britaniju predviđa pad od 11,5 posto, Francusku 11,4, a Italiju 11,3 posto.
Švicarska očekuje postepen oporavak tokom druge polovine godine, pod uslovom da se ne pojavi masivan drugi val bolesti, zajedno s ozbiljnim ograničenjima.
Za 2021. godine predviđa se privredni rast od 4,9 posto, iako će nezaposlenost i dalje ostati visoka po švicarskim standardima, od 4,1 posto.
Vlada Švicarske je na krizu odgovorila paketom poticaja vrijednim više od 60 milijardi franaka, što je blizu 10 posto nacionalnog BDP-a. Više od 15 milijardi švicarskih franaka za hitne zajmove također je podijeljeno za skoro 130 hiljada firmi. Oko 1,9 miliona ljudi ili 37 posto radne snage, zatražilo je državnu pomoć.
Švicarsko zatvaranje radi sprečavanja širenja covida-19 bilo je blaže nego u drugim državama, dok je veliki farmaceutski sektor u toj zemlji i dalje uspješan.
