Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prošle sedmice pala je nakon što je predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio Kini uvođenjem carina jer smatra da je kriva za širenje koronavirusa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 posto na 99,08 bodova, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura prema dolaru skočio 1,5 posto, na 1,0980 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara opala je 0,5 procenata na 106,90 jena.
Nakon dvije sedmice rasta, dolar je prošle oslabio ponajviše zbog novih Trumpovih prijetnji Kini uvođenjem carina jer američki predsjednik smatra da je Kina mogla zaustaviti koronavirus prije nego što se proširio svijetom.
Trump je poručio da njegova administracija provodi “ozbiljne istrage” kako bi saznala šta se tačno dogodilo i da je njegov teško postignuti trgovinski sporazum s Kinom sada od sekundarne važnosti u poređenju s pandemijom koronavirusa.
Prijetnja carinama podsjetila je ulagače na finansijskim tržištima na prošlogodišnji trgovinski rat između SAD i Kine, pa se američka valuta našla pod pritiskom.
„Obzirom na veliki utjecaj Covida-19, zasigurno postoji velik rizik ekskalacije geopolitičkih tenzija. To bi bio još jedan udarac na trgovinu u svijetu“, kaže Derek Halpenny, direktor u MUFG-u.
Dolar je oslabio i zbog naznaka američke centralne banke da bi mogla dodatno ublažiti monetarnu politiku.
Američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju pao je 4,8 posto u odnosu na isto period prošle godine, najviše od finansijske krize 2009. godine i više od četiri posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.
Predsjednik Feda Jerome Powell upozorio je da bi u tekućem kvartalu ekonomija mogla pasti po stopi kakva dosad nije zabilježena.
No, kazao je i da bi oporavak trebao uslijediti nakon što se olabave restrikcije povezane s koronavirusom, te da će centralna banka nastaviti podržavati privredu.
S druge strane, Evropska centralna banka (ECB) najavila je dodatno jačanje likvidnosti u eurozoni kroz još povoljnije finansiranje komercijalnih banaka koje bi novac trebale usmjeriti u privredu pogođenu pandemijom.
ECB je najavila da će od juna ove do juna naredne godine dodatno sniziti kamate na dugoročne kredite bankama, s minus 0,75 na minus jedan posto.
ECB ove godine planira kupiti imovinu ukupne vrijednosti 1.100 milijardi eura, a ne isključuju ni mogućnost dodatnog povećanja vrijednosti tog programa bude li ekonomija eurozone pogođena više nego što se trenutno očekuje.
A ECB procjenjuje da bi se ekonomija eurozone ove godine mogla smanjiti od 5 do 12 posto.
Eurostat je u četvrtak objavio da je ekonomija Evropske unije u prvom tromjesečju pala 2,7 posto u odnosu na uporedni period prošle godine, najviše od finansijske krize 2009. godine. BDP eurozone potonuo je 3,3 posto.
