Ponedjeljak, 20. april ove godine, najgori je dan u historiji američke naftne industrije. Toga dana barel sirove nafte tipa WTI (West Texas Intermediate) prodavao se po najnižoj cijeni ikada, za minus 37 dolara. Razlog, nedostatak kapaciteta za skladištenje nafte, do čega je došlo zbog kolapsa potražnje tokom pandemije koronavirusa. Ovaj sunovrat, koji će bez sumnje ući u anale kao nesvakidašnji događaj na naftnom tržištu, šokirao je investitore i gurnuo cijene akcija i valute u pad. Finansijeri, analitičari, mediji – svi se bave pitanjem šta je dovelo do ovakvog loma na tržištu “crnog zlata”?
Američke rafinerije su pune i ne mogu više skladištiti naftu. Potražnja je drastično pala, jer zbog pandemije koronavirusa avioni ne lete, privreda u cijelom svijetu je značajno usporila, malo ljudi putuje. Odgovor na pitanje, zašto se plaćalo onome ko hoće da kupi sirovu naftu je dosta jednostavan. Nafta se čuva u posebnim skladištima čije usluge plaćaju vlasnici nafte. No kako su skladišta gotovo puna, cijena preostalih raspoloživih kapaciteta je snažno porasla, a već trebaju stići majske isporuke nafte. Zato su tog ponedjeljka, ulagači plaćali da neko preuzme energent. U suprotnom bi rizikovali da imaju ogromne količine nafte koju nemaju kome prodati dok istovremeno papreno plaćaju skladištima.
S druge strane, cijena brent sirove nafte (EB), koja se dobija u Sjevernom moru i predstavlja najvažniju referentnu vrijednost ovog energenta za dvije trećine svjetskih ugovora, također je pala. Ni blizu toliko kao američka, ali ipak više od pet procenata, na 26,59 dolara po barelu.
Ovaj podatak je otvorio pitanje zašto je drastično pala cijena WTI, a ne i brent sirove nafte. Odgovor leži u činjenici da nafta tipa WTI od mjesta gdje se crpi do mogućih skladišta „ide“ samo jednim putem, naftovodima do gradića Cushing u Oklahomi, u kojem su smještena najveća svjetska skladišta nafte. Pošto su skladišta i Cushingu gotovo puna, WTI nafta se nema gdje drugo skladištiti, a cijena preostalog skladišnog kapaciteta u ovom gradiću u Oklahomi skočila je na 10 dolara po barelu, što se trgovce naftom vodi direktno u gubitak.
Za sjevernomorsku brent sirovu naftu pak je izgrađena razgranatija mreža naftovoda, što omogućava isporuku i skladištenje u različitim pravcima i više lokacija.
Problem naftašima predstavlja i činjenica da se proizvodnja nafte ne može prekinuti, samo tako, pritiskom na dugme. Naftna postrojenja rade pod velikim pritiskom, tako da na nalazištima nafte „crno zlato“ teče bez mogućnosti zaustavljanja.
Samo sedam dana ranije Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) koja ima 13 članica, a predvodi je Saudijska Arabija, pristala je krenuti u smanjenje proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno 1. maja, što bi trajalo i tokom juna, kako bi se cijene povećale. Međutim, planirano smanjenje proizvodnje do sada nije uspjelo zaustaviti pad cijena nafte.
Tržišni analitičari ovaj drastični pad cijena objašnjavanju prirodom terminskog trgovanja, odnosno, činjenicom da se kupovina ugovara za isporuku na određeni datum po cijeni fiksiranoj ugovorom.
Kako je ugovaranje isporuka za maj isticalo, cijene su se spuštale jer investitori nastoje preostale količine “očistiti” iz svojih knjiga po bilo kojoj cijeni, a pri tome krajnji kupci su obično subjekti poput rafinerija ili avio-kompanija. čije je poslovanje u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa.
Analitičari smatraju da razloga za paniku nema, a kao argument za svoje tvrdnje navode da dogovorene cijene WTI nafte za isporuku u junu iznose 22 dolara po barelu. Ipak…
Drastični pad cijena barela sirove nafte ukazao je na razarajuće dejstvo i ogroman intenzitet poremećaja na globalnom nivou izazvan pandemijom koronavirusa, koja je paralisala zemlje i svjetsku ekonomiju, što ne daje nadu za brzi povratak i rast ekonomije, piše Reuters.
U prilog toj tvrdnji govore sve burnije polemike u američkoj javnosti o dinamici ponovnog pokretanja ekonomije i oporavka, pri čemu su sve snažnija negodovanja protiv daljeg zadržavanja restrlktivnih mjera ograničenja kretanja. Zdravstveni stručnjaci i zakonodavci strahuju da bi se SAD mogle suočiti sa drugim, još smrtonosnijim talasom infekcija ukoliko prerano ublaže vanredne mjere, a druge zemlje, kako se čini, favoriziraju oprezan pristup.
“Smanjenje potražnje za naftom izazvano pandemijom COVID-19 i dalje će pritiskati tržište. Čak i ako se broj infekcija virusom smanji u narednim sedmicama, svijet će još neko vrijeme plivati u nafti, jer je moguće da će se ekonomije sporije restartovati i raditi onim tempom koji bi garantirao snažan rast potražnje”, smatra Kerry Craig, globalni tržišni strateg u kompaniji J.P. Morgan Asset Management.
Ovakav pad cijena sirove nafte može dovesti do katastrofe i poteškoća za mnoge države i milione ljude, piše BBC. Svima je bilo vrlo lako vidjeti zašto se nafta naziva „crnim zlatom“. U vrijeme kada je cijena bila visoka, prihodi od nafte punili su blagajne naftnih kompanija i vlada u zemljama proizvođačima nafte. Sada izgleda da imati naftu može biti prokletstvo, a ne blagoslov.
Iz Međunarodne agencije za energetiku upozorili su da bi Ekvador, Nigerija i Irak mogli biti najteže pogođeni aktuelnim padom cijena nafte, jer bi zarada u ovim zemljama pala između 50 i 85 posto – i to pod pretpostavkom da cijena nafte iznosi 30 dolara za barel. Privrede ovih zemalja su već bile pod pritiskom, a svaka od njih uveliko zavisi od nafte.
Tako nafta čini 98,5 posto zarade od izvoza Iraka. U Međunarodnoj agenciji za energetiku tvrde da će se iračka vlada sada suočiti s manjkom od 50 milijardi dolara za godinu, čime bi javni sektor, naročito zdravstvena zaštita, bila dodatno ugrožena u najgorem mogućem trenutku.
Posljedice pada cijene nafte sigurno će osjetiti i Saudijska Arabija, koja je pojačavala proizvodnju kako bi „kaznila“ Rusiju, još jednu zemlju velikog proizvođača nafte. No, za razliku od Saudijske Arabije, privreda Rusije je puno manje zavisna od promjena cijena na tržištu nafte.
Kina je jedna od rijetkih zemalja za koju se analitičari slažu da bi mogla imati velike ekenomske benefite od pada cijena nafte. Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a prema svim raspoloživim informacijama pandemija koronavirusa u ovoj zemlji se bliži kraju. Brojne do jučer zatvorene tvornice ponovo pokreću svoje proizvodne linije, obnovljen je unutrašnji avio-saobraćaj, postepeno se ukidaju restriktivne mjere.
Ukratko, pad cijena nafte je povećao rizik od dubljih recesija za proizvođače. Međutim, ako cijene nafte ostanu niske u dužem periodu to bi moglo pomoći oporavku privrede drugih zemalja.
