Štednjom protiv COVID-19

(...ili kako mjerama štednje u javnom sektoru koje treba uvoditi sada pripremati teren da lakše prebrodimo vrijeme nakon pandemije coronavirusa)

83
Delić

Nadam se, dragi moji, da ste svi dobro,da poštujete mjere zaštite vlastitog i života i zdravlja vaših uposlenika, da uspijevate koliko-toliko održati proizvodne procese u vašim kompanijama. Znam da  ste u ove dane sve svoje snage usmjerili na  pokušaje i pronalaženje  načina kako sačuvati radna mjesta i uposlenike. Znam da sa puno nade čekamo mjere vlada (na svim nivoima) koje bi nam pomogle da sačuvamo radna mjesta, firme, privredu od totalnog kolapsa… Trebaju nam mudre odluke, više nego ikada.

Jedna od  mudrih odluka o kojoj svi trebamo razmisliti je štednja… Ona se ponajprije odnosi na javni sektor (privatnici će to svakako uraditi, jer, bojim se, nemaju drugog izbora). Realno, budžeti na svim nivoima mogu izdržati mjesec, dva u „vrh glave“ kako bi podmirile sve budžetske korisnike. Već treći mjesec, upitno je hoće li biti novca za plaće zdravstvenih radnika, policajaca, inspektora, radnika u obrazovanju, penzija za penzionere, socijalnih naknada i sl.

Ne želim zvučati kao „ptica-zloslutnica“ , ali se bojim da će nam trebati mjeseci (u optimističkoj varijanti) , ako ne i godine da stabiliziramo budžete i vanbudžetske fondove.  Nažalost, slutim već nova zaduženja kod međunarodnih finansijskih institucija koje „velikodušno“ već nude pomoć ugroženim ekonomijama diljem svijeta pa i našoj.

Mislim da nije kasno da mi sami, za početak, napravimo korake koje će nam pomoći da lakše prebrodimo razdoblje pred nama.  Počev od toga da koliko sutra krene oranje i sjetva svih raspoloživih površina u Bosni i Hercegovini, kako bismo smanjili ovisnost o uvozu hrane. Svaka KM uložena u domaću poljoprivredu, vratit će ovoj državi barem 10 KM. Svaka KM plaćena za uvoz poljoprivrednih proizvoda, vratit će se nekoj drugoj državi višestruko.

Sva sredstva iz budžeta koja nisu rezervirana za plaće, fondove i sl. staviti u funkciju očuvanja privrede koja će opet (ko ne vjeruje neka pogleda izvještaje o uplatama direktnih i indirektnih poreza od 2014.-2018.) sve to vratiti državi.

Treće i najvažnije možda, ne može se i ne smije očekivati da posljedice pandemije coronavirusa na bh. privredu snose samo privrednici. Javni sektor mora dati svoj puni doprinos. Za početak, ukinuti nadoknade svim članovima nadzornih i upravnih odbora, osmisliti sistem smanjenja plaća zaposlenih u javnoj upravi u zavisnosti od vrste posla. Jer  ne može se za isti procenat smanjiti  plaća direktoru Granične policije i direktoru Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (stvarno postoji takva agencija), naprimjer.

Mjesta i načina za uštedu je mnogo…Jer, kada sve ovo prođe, ne zaboravite, privatni sektor se neće „preko noći“ vratiti na pozicije iz decembra 2019. godine – kada se još nije znalo za veličinu prijetnje koju sa sobom nosi COVID-19.

Poštujte naredbe kriznih štabova. Zaštitite sebe i druge. Čuvajte se.

IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here