Štete od požara u Australiji veće od 4,4 milijarde dolara

U katastrofalnim požarima koji su buktali više od 10 sedmica u Australiji, izgorjela je površina veličine cijele Austrije, a procjena ekonomske štete kreće se iznad 4,4

33
Australija

Australski megapožar koji je plamtio duže od 10 sedmica stavljen je pod kontrolu sredinom januara. Požar je počeo munjom 26. oktobra prošle godine  i zahvatio je više od pola miliona hektara na sjeverozapadu Sydneya. Požar se proširio i na dijelove nacionalnog parka Blue Mountains na zapadu Sydneya. Gašenje je potrajalo duže i požar se nije mogao zaustaviti zbog vremenskih uslova. U požarima je poginulo 28 ljudi, dok je 6.000 domova, vatra je zahvatila više od 8,4 miliona hektara, a stradale su i brojne divlje životinje. Prve procjene materijalne štete u katastrofalnim australskim požarima, u kojima je do sada izgorjela površina veličine cijele Austrije, kreću se iznad 4,4 milijarde dolara, no razmjeri katastrofe šire se i na cijelu ekonomiju gdje će prvenstveno stradati poljoprivreda i turizam.

Procjene štete

Početkom ove godine iz Australije nisu prestajale stizati vijesti o katastrofalnim požarima u Australiji, izazvanim, između ostalog, rekordnim vrućinama i sušom, a ovih dana su se pojavile i prve procjene materijalne štete proizašle iz ove prirodne nepogode.

Stručnjaci analitičke kompanije Moody’s Analytics smatraju da će štete vrlo vjerojatno premašiti iznos od 4,4 milijardi dolara, koliko je iznosila šteta nastala u do sada najgorim australskim požarima iz februara i marta 2009. godine , kad su požari pogodili naseljenija ruralna područja i kada izgorjela je površina od oko 450.000 hektara, dok je smrtno stradalo više od 170 ljudi, a izgorjelo više od 3.500 kuća.

Ekonomisti procjenjuju da će požari sniziti ionako nisko povjerenje australskih potrošača i prouzrokovati dalekosežniju štetu kroz zagađenje okoliša s direktnim posljedicama na poljoprivredu i turizam. Postoji rizik od još veće štete za ekonomiju osim one direktne u regijama obuhvaćenim požarima, zato jer sezona požara još nije završena.  Naime, u Australiji, radi toplije klime, opasnost od požara gotovo ne prestaje. Požarne sezone traju od juna do maja iduće godine (od jedne do druge australske zime), a svaka nosi nove materijalne i puno skuplje, ljudske, žrtve.

Kako prenosi The Guardian, analitičari Moody’sa napominju da je u prošlosti materijalna šteta u australskim požarima uglavnom bila ograničena na lokalnu privredu koja bi se našla direktno na putu vatrene stihije. Ipak, zbog veličine požara ove sezone rizik za šire makroekonomske posljedice je veći. Uz požare, na australsku ekonomiju negativno utiče i dugo razdoblje suše zbog čega raste pritisak na rast cijena svježeg voća i povrća.

Turizam je već pretrpio ozbiljan udarac, napominju u Moody’su, a iz turističke industrije stižu procjene da će biti potrebne stotine miliona dolara za obnovu. Popularna ljetna odredišta bilježe pad broja gostiju, jer su dim i opasnost od širenja požara tjerali i domaće i strane goste. Šire posljedice po ekonomiju Australije moguće je očekivati i zbog zagađenja zraka koje je pogodilo oko 30 posto australskog stanovništva. Nečisti zrak doprinosi smanjenju produktivnosti radnika, zbog njega rastu zdravstveni troškovi i smanjuje se efikasnost na radu. Iz australske industrije osiguranja stigle su informacije da su do sada prijavljene štete od 644 miliona dolara.

Smanjeno povjerenje potrošača dodatno će povećati pesimizam u ekonomiji Australije, smatraju stručnjaci. Eksperti nagađaju da bi australska centralna banka uskoro mogla sniziti novčane kamatne stope kako bi na taj način pokušala potaknuti ekonomiju. Ipak, ekonomisti smatraju da bi povećana direktna proračunska potrošnja vjerojatno bila efikasnija jer se fiskalnim mjerama mogu bolje potaknuti direktno pogođeni sektori.

Mjere oporavka

Premijer Scott Morrison, čija je vlada kritikovana zbog sporog odgovora na vanrednu situaciju, obećao je izdvajanje 1,4 milijarde dolara poreskih obveznika za stvaranje nacionalnog fonda za oporavku od požara, prenose agencije.

“Pred nama je veoma dugačak put i mi ćemo biti uz te zajednice u svakom njihovom koraku na putu oporavka”, izjavio je Morrison.

Taj novac će biti raspoređen na iduće dvije godine. Obnova u područjima stradalim požarom obično služi kao poticaj lokalnoj ekonomiji, no ove godine bi ona mogla biti odgođena.

Svijet se ujedinjuje kako bi Australiji osigurao pomoć u najtežim trenucima. U Melbourneu je održan ekshibicijski susret najboljih svjetskih tenisera i teniserki tokom kojeg je cilj bio prikupljanje sredstava za pomoć žrtvama požara.

“Nadam se da će turnir nadahnuti ljude da podrže ovu strašnu katastrofu kroz koju prolazimo i pomaže da oporavimo sve što trebamo”, rekao je španski teniser Rafael Nadal.

Tokom egzibicionog teniskog turnira prikupljeno je oko 2,8 miliona dolara za pomoć Australiji.

Teniseri Roger Federer i Rafael Nadal donirali su 250.000 dolara.

Australski teniser Nick Kyrgios, objavio je potom na društvenim mrežama da će za svaki svoj as tokom nastupa na nadolazećem teniskom turniru Australian Open donirati po 200 dolara za žrtve požara.

Brojne su se slavne osobe angažirale i putem društvenih mreža pozvale ljude da pomognu, a neki su odlučili donirati vlastiti novac. Među njima je pjevačica Pink, koja je lokalnim australskim vatrogascima poklonila iznos u vrijednosti od pola miliona američkih dolara. Isti iznos vatrogascima je odlučila donirati i rođena Australka, glumica Nicole Kidman. Uz nju su se u akciju prikupljanja pomoći pridružili i pjevačica Kylie Minogue, glumica Natalie Portman, pjevačica Lizzo, teniserka Ashleigh Barty, glumac Leonardo Dicaprio, supružnici Beckham i mnoge druge zvijezde.

Skuplje katastrofe

Iako je materijalna šteta od požara u Australiji ove godine dostigla zabrinjavajući nivo, ona je i dalje među relativno prihvatljivim iznosima u odnosu na neke puno skuplje prirodne katastrofe.Na samom vrhu, među prirodnim katastrofama koje su prouzrokovale najveću materijalnu štetu nalaze se potres i cunami koji su pogodili Japan u martu 2011. godine. Taj događaj je najpoznatiji po havariji nuklearne elektrane u Fukushimi, a sveukupna šteta od te katastrofe procijenjena je na između 360 i 400 milijardi dolara.

Japan je pogodila i druga najskuplja prirodna katastrofa u modernoj historiji, a to je bio zemljotres koji je 1995. godine pogodio grad Kobe i njegovu okolinu u južnom dijelu Japana. U potresu je stradalo više od 5.000 ljudi, a materijalna šteta je procijenjena na između 200 i 300 milijardi dolara.

Na trećem mjestu najskupljih prirodnih katastrofa nalazi se još jedan zemljotres, koji je 2008. godine pogodio kinesku provinciju Sichuan. Tada je stradalo oko 90.000 ljudi, a šteta je procijenjena na između 150 i 200 milijardi dolara.

Općenito, među najskuplje prirodne nepogode spadaju i tropski uragani koji u ljetnim i jesenskim mjesecima iz sredine Atlantskog okeana kreću u smjeru Kariba i jugoistočnog dijela SAD. Šteta koju je izazvao uragan Katrina 2005. godine procijenjena je na 125 milijardi dolara, a otprilike toliko je iznosila i šteta koju je napravio uragan Harvey 2017.godine. Više od 50 milijardi dolara štete SAD i karipskim državicama nanijeli su i uragani Maria i Irma 2017. godine, te uragan Sandy 2012. godine.

Požari bi se na listi prirodnih katastrofa, prema uobičajenom mjerilu materijalnih šteta, zapravo mogli svrstati u „jeftinije“ katastrofe. Naime, izgara uglavnom rastinje u divljini, a materijalna šteta raste kad stradaju ljudske građevine i infrastruktura.

Mnogi najskupljim požarima do sada smatraju niz požara koji je pogodio američku saveznu državu Kaliforniju u ljeto 2018. godine, u kojima je izgorjela imovina od blizu 25 milijardi dolara. Dvije godine ranije, na sjeverozapadu kanadske provincije Alberte izgorjelo je gotovo 600.000 hektara u blizini grada Fort McMurraya, a šteta u tom požaru, u kojem je stradalo više od 3.000 građevina, procjenjena je na 12,5 milijardi dolara.

 

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here