Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum – WEF) u švicarskom Davosu trajao je od 21. do 24. januara 2020. Institucija od prestižnog značaja za cijeli svijet, okupila je i ove godine najutjecajnije ljude koji upravljaju svim procesima i radom na ovom svijetu. Forum je ove godine proslavio svoj 50. rođendan. Promjene klime, socijalna nejednakost i tehnologije za borbu protiv siromaštva, svjetske krize i medijski manje potencirane teme poput depresije i usamljenosti, kao i jedan možda pravedniji kapitalizam, teme su o kojima se diskutovalo. U švicarskim brdima radilo se, kao i uvijek, na poboljšanju svijeta ako ne čak o njegovom spašavanju. Jedna diskusiona runda nosila je naziv How to survive the 21st century (Kako preživjeti 21. stoljeće). Sam format skupa je neformalan, ali se na njemu donose smjernice za budući razvoj.
Bez Johnsona
Mjesto u kojem živi 11.000 stanovnika i koje već 50 godina svakog januara tokom održavanja Svjetskog ekonomskog foruma okuplja ekonomsku i političku elitu, elitno švicarsko zimovalište Davos ove godine okupilo je 3.000 učesnika iz cijelog svijeta, među kojima i 116 milijardera. Tu su bili mnogi šefovi multinacionalnih kompanija, direktori najvećih financijskih institucija, poput recimo svjetski aktivnog investicionog fonda BlackRock.
Američki predsjednik Donald Trump vratio se na Davos nakon što je zbog djelimične blokade Vlade otkazao dolazak na prošlogodišnji. Trump je svoj govor na ovogodišnjem Forumu održao baš na dan kada su američki senatori otvorili postupak njegovog opoziva.
Ovogodišnji Forum održan je nepunih mjesec dana od eskalacije iransko-američkih napetosti, izazvanih američkim ubistvom iranskog najvišeg vojnog komandanta Qasema Soleimanija, na što je Teheran uzvratio odmazdom. Iranski šef diplomatije Mohamad Javad Zarif otkazao je dolazak u Davos, a umjesto njega na Forum je došao Barham Saleh, predsjednik Iraka, na čijem se tlu dogodio američko-iranski sukob. Također, Forum je počeo sedam dana nakon potpisivanja prve faze američko-kineskog sporazuma, kojim je proglašeno primirje u dvogodišnjem trgovinskom ratu između dvije ekonomske sile.
Među predstavnicima poslovnog svijeta je i Ren Zhengfei, vlasnik kineskog informatičkog diva Huawei, kojeg je SAD protjerao iz svoje zemlje te pozvao svoje saveznike da učine isto. Davosu su ove godine prisustvovali i predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, kao i italijanski premijer Giuseppe Conte.
S druge strane, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson zabranio je svojim ministrima da se pojave u Davosu. Broj britanskih delegacija koje su prisustvovale na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu najmanji je u proteklih 10 godina. Bilo ih 239, za razliku od 2011. godine kada je bilo 339 Britanaca u Davosu, piše Telegraph. Postavlja se pitanje da li oni znaju nešto što drugi ne znaju ili se možda nadaju da će, dok su njihovi konkurenti u Davosu, oni moći postići neke “pametne dogovore ispod žita”, ili su možda samo zauzeti pripremama za Brexit, prenosi irska nacionalna televizija RTE.
Davos je dugo bio rezervisan za muškarce, a ove godine je na prestižnom svjetskom forumu nastupilo samo 24 posto žena. Međutim, iz Foruma kažu da problem manjka žena nije samo njihov problem, već pokazatelj stanja u društvu u kojem je općenito malo žena na vodećim pozicijama.
Evropu su pak predstavljale dvije najutjecajnije žene iz Njemačke, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Novi Manifest
Od 1971. godine kada je Svjetski ekonomski forum osnovan, političari, ekonomski stručnjaci i naučnici okupljeni u švicarskom zimovalištu razmatraju strategije za ekonomski i naučni razvoj, 50. godišnjica Foruma proslavljena je objavom novog Davos Manifesta 2020, skupa etičkih principa za vođenje kompanija u doba Četvrte industrijske revolucije.
Za razliku od Manifesta iz 1973. godine, koji je bio zasnovan na obavezama menadžmenta prema radnicima, investitorima i klijentima, u fokusu Manifesta 2020 je odnos kompanija prema državi i društvu. U dokumentu koji predstavlja manifest kapitalističke ekonomije, prema riječima osnivača i direktora Foruma, njemačkog inženjera i ekonomiste Klausa Schwaba, ključne novine su pošteno oporezivanje, poštene naknade radnicima te mobiliziranje kompanija i društveno odgovornih poduzetnika u zaštiti okoline.
Schwab je kao jedan od ciljeva za ovu deceniju zacrtao sadnju bilion stabala širom svijeta.
Mnogo je razloga za predstavljanje novog Manifesta, a Time piše o njih nekoliko. Prvi je „efekat Grete Thunberg“. Mlada 17-godišnja klimatska aktivistica iz Švedske u svojim javnim nastupima naglašavala je da sadašnji ekonomski sistem izdaje buduće generacije, te da im ostavlja uništenu okolinu. Još jedan razlog je što milenijalci i pripadnici Z generacije ne žele više raditi, investirati i kupovati od kompanija koje maksimiziraju vrijednosti svojih dioničara. Također, direktori i investitori počinju uviđati da njihov dugoročni uspjeh leži u povezanosti sa kupcima, radnicima i dobavljačima.
Greta protiv Trumpa
Kao i svi međunarodni skupovi, Davos je donio konvergenciju ideja, a istovremeno i opasnost od podjela, piše agencija France presse.
Najbolji primjer za to je dolazak Grete Thunberg, predvodnice pokreta mladih ljudi koji prozivaju političare i poslovni svijet da ne čine dovoljno u borbi za spas planete od globalnog zatopljenja.
“Nisam osoba koja se može požaliti da ju se ne sluša”, rekla je Greta, što je nasmijalo publiku na panelu Stvaranje održivog puta prema zajedničkoj budućnosti, prvog dana susreta u Davosu.
Mlada aktivistica kampuje pod šatorom na 1.800 metara nadmorske visine zajedno sa naučnicima koji upozoravaju na promjene klime na Arktiku. Iskoristila je ovaj Forum da još jednom ukaže na probleme, kako bi “veliki biznis” osjetio da postoji otpor. Orijentiranost na maksimiranje profita kao glavni poduzetnički cilj više nije održivo na duže staze, a nije ni smisleno.
„Nauka i glas mladih nisu u centru rasprave, a trebali bi biti”, dodala je Greta.
U Davos je ove godine stiglo i nekoliko drugih mladih aktivista. Među tim “klimatskim herojima” je Fionn Ferreira, izumitelj metodologije za uklanjanje mikroplastike iz vode, 17-godišnja Ayakha Melithafa, Južnoafrikanka koju su u borbu protiv klimatskih promjena nagnale suše, te Kanađanka Autum Peltier koja zagovara očuvanje vodenih resursa od svoje osme godine.
Greta je bila je u publici tokom govora svog antipoda, američkog predsjednika Trumpa, koji ne priznaje klimatsku prijetnju, ali koji je najavio da će se SAD pridružiti inicijativi Svjetskog ekonomskog foruma u sadnji bilion stabala.
“Velik sam pobornik okoliša. Želim najčišću vodu i zrak”, rekao je Trump, ali je ekološke aktiviste prozvao “vječnim prorocima katastrofe”.
“Moramo odbaciti vječne proroke katastrofe i njihova apokaliptična predviđanja”, dodao je Trump.
Organizatori Foruma su od učesnika, najvećih svjetskih kompanija, tražili i da se obavežu na postizanje neto-nulte emisije ugljika do 2050. godine, prenose agencije.
Njemačka agencija dpa, prenosi da je Trump u govoru pred čelnicima država i korporacija preuzeo zasluge za deregulaciju američke privrede, postizanje trgovinskih sporazuma i stvaranja poslovnih prilika za obične radnike i njihove porodice. Američki čelnik rekao je da su nedavno potpisani trgovinski sporazumi s Kinom te s Kanadom i Meksikom model za 21. stoljeće, prenosi Reuters.
Zahvalio je prekookeanskim kompanijama na investiranju u SAD pa naglasio da je njegova država ekonomski puno bolje nego što je očekivao kad je prije tri godine preuzeo vlast.
“Godine ekonomske stagnacije zamijenio je bujajući gejzir ekonomskih prilika. Svim kompanijama koje traže priliku za uspjeh tvrdim da nema boljeg mjesta za to od SAD”, rekao je Trump, poručujući onima koji nemaju povjerenje u njegovu vladu da je vrijeme za skepticizam prošlo.
Nobelovom nagradom nagrađeni ekonomista Joseph Stiglitz, također prisutan u Davosu, ocijenio je da je Trump svojim govorom lažno prikazao stanje američke ekonomije.
Ugledni ekonomista je kritizirao Trumpa jer se u govoru nije osvrnuo na pitanje klimatskih promjena.
“Kao da ono što vidimo svojim očima nije pred nama. To je nevjerojatno”, rekao je Stiglitz.
Bivši američki diplomata Carlos Pascual nije ni očekivao da će Trump u Davosu ublažiti svoje stavove prema trgovini ili politici zaštite okoline.
“Njegov je prioritet poslati poruku Amerikancima, a ne međunarodnoj zajednici. Trump se u novembru takmiči za reizbor i njegov je cilj poručiti američkim biračima da njegov prvi prioritet u međunarodnoj politici ostaje Amerika na prvom mjestu'”, rekao je Pascual.
Prilike za promjenu
Za Evropljane je klimatsko pitanje “egzistencijalni izazov”, a za Trumpa je to “kineska izmišljotina”.
Dvije strane razilaze se i u pogledu Irana i nuklearnog sporazuma koji su potpisale s Teheranom 2015. godine, a iz kojeg se Trump povukao 2018. godine.
Jeremy Shapiro, direktor istraživanja u Evropskom vijeću za međunarodne odnose (European Council on Foreign Relations, ECFR), ne vjeruje da će se stvoriti čvrste osnove za donošenje zajedničkih rješenja za ova goruća svjetska pitanja.
“Kada je riječ o klimatskim promjenama i brojnim sukobima u svijetu, poput onoga u Iranu, SAD i evropski čelnici nisu jedinstveni u pogledu toga kakva rješenja prihvatiti”, rekao je Shapiro.
Digitalni porez koji je Pariz uveo informatičkim divovima, također, je nešto što i dalje stvara podjele u odnosima između evropskih zemalja i Washingtona.
U izvještaju objavljenom prije početka godišnjeg samita svjetskih lidera, iz organizacije Svjetskog ekonomskog foruma istaknuto je “narodno nezadovoljstvo zbog izostanaka ekonomske stabilnosti, zbog klimatskih promjena, ubrzana gubitka bioraznolikosti te neravnomjernog pristupa internetu i zdravstvenom sistemu”.
“Svijet više ne može čekati da se raziđe magla geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti. Opcija da se pričeka da sadašnje stanje prođe i da se sistem vrati u normalu donosi opasnost da se upropaste ključne prilike za promjenu”, piše u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma.
