Piše: Mirela Haskić-Suša
Industrija videoigara u kontinuiranom je rastu i kad je u pitanju zarada, danas ozbiljno premašuje filmsku industriju. Globalni podaci pokazuju da je gaming industrija jedna od najbrže rastućih u svijetu je oko 200 miliona gamera, a vrijednost same industrije premašila je 100 milijardi dolara. Igranje igrica već dugo vremena nije samo slobodna aktivnost, već i unosan biznis. Poznata pod imenom Esports (electronic sports, e-sports ili eSports) je grana sporta koji odlikuje takmičenje u videoigrama. Esport najčešće je organizovan u obliku organizovanih, multiplayer videoigara, posebno između profesionalnih igrača, pojedinačno ili u timovima. Tako svjetski poznati gameri po turniru mogu zaraditi i do 58.000 eura, a neki su u svojim karijerima, pri čemu se uglavnom radi o ljudima mlađim od 30 godina zaradili i više od šest miliona eura. Kao i u nekim drugim sportovima, postoje gaming ekipe gdje se transferi vrše i plaćaju po sličnom principu kao i u npr. nogometu. Tako je bh. gamer Nikola Kovač prešao iz jednog tima u drugi za 425.000 dolara. Ovakvih ekipa u Bosni i Hercegovini nema, te je Kovač jedan od rijetkih bh. gamera sa ovakvim uspjehom, s obzirom da je ova industrija u našoj zemlji još uvijek u začetku. Također, ni BiH još uvijek nije ostvarila nikakve beneficije od ove najbrže rastuće industrije, jer Porezna uprava Federacije BiH do sada nije posebno obrađivala ovu djelatnost.
Rad, trud i posvećenost
„Gaming industrija je ogroman ekonomski sektor koji se bavi razvojem i plasiranjem video igara na tržište, te je po profitabilnosti prevazišla i filmsku i muzičku industriju. Kao takva, gaming industrija u BiH je u samom začetku. Prva gaming arena u BiH (CONNECT ARENA) se prije nekoliko mjeseci otvorila u Sarajevu. Gaming je izuzetno fleksibilno polje djelovanja u kojem je moguće postići globalne rezultate bez obzira na zemlju porijekla. S obzirom na prirodu gaming aktivnosti, najbitnija je posvećenost i sposobnost pojedinca, a prilično je lako preći geografske granice kada su u pitanju Youtube, tuniri i slično. Što se tiče Youtube-a, ograničavajući faktor je jezik, a što se tiče turnira možda smo u malo lošijoj poziciji u odnosu na razvijenije zemlje zbog slabije informiranosti i manjka interesa sponzora kao i nedostatka organizovanih gaming ekipa“, za Business Magazine kaže Adnan Cerić, bh. gamer i youtuber koji na ovoj platformi ima više od 300.000 pratilaca.
A da bi postali profesionalni gamer Cerić ističe da je za to potrebna kombinacija interesovanja za gaming, te posvećenost, trud i rad. Oni koji se ozbiljnije bave ovim poslom i član su neke ekipe dnevno treniraju po šest sati, a pred važne turnire i po 11 sati dnevno.
„Od nedavno su se pojavili i instituti za gaming školovanje, takozvane Esports institucije na kojima profesionalni gameri podižu svoje sposobnosti na idući nivo i spremaju se za turnire.Da bi bili uspješni u ovom poslu trebate imati talenat, reflekse, posvećenost, odvojiti sate igranja koji se broje u godinama, motivacija i na kraju oprema“, dodaje Cerić.
Svijetla budućnost
Trenutno najpoznatije i najinteresantnije igrice Cerićevim Youtube pratiocima su Minecraft, Roblox, Fortnite, Granny, a prate ih razne video igre sa horor/jumpscare tematikom.
Gaming tamičenja i turniri su postali jako popularni kao što su The International, Intel Extreme Masters, Dreamhack festival i Fortnite svjetski kupovi, itd. Ovi skupovi okupe i po 300.000 gaming profesionalaca i entuzijasta. Do zarade od igranja igrica se dolazi na više načina.
„Tu su sponzorstva, nagrade na turnirima koje iznose i do 20 miliona eura, te marketing na društvenim mrežama i kanalima. Zarada zavisi od popularnosti, tako da je nemoguće reći prosječnu cifru“, kaže Cerić.
Cerić naglašava da je budućnost gaming industrije u BiH svijetla.
„Gaming se već naziva osmom umjetnošću, te će s obzirom na razvoj tehologije gaming industrija neizbježno rasti, kako u svijetu, tako, nadam se i kod nas“, dodaje Cerić.