Od svog postanka pa do danas, mikrokreditni sektor je dao značajan doprinos u ekonomskom razvoju i povećanju finansijske uključenosti u BiH, o čemu govore svi dosadašnji rezultati i najvažniji pokazatelji sektora, jedan je od zaključaka konferenciije Uloga i značaj mikrofinansiranjakoju je organiziraloUdruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI. Konferencija je okupila oko 200 predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, akademske i poslovne zajednice, finansijskog i mikrofinansijskog sektora u BiH te međunarodnih finansijskih institucija.
„Ekonomski i socijalni učinci mikrokreditnog sektora su veoma važni za ekonomije poput naše u BiH. Vidljivo je da se dalji razvoj velikim dijelom temelji ina pokretanju mikro i malog preduzetništva. Zbog toga su mikrokreditne organizacije značajne i daju poseban doprinos ukupnom društveno-ekonomskom oporavku i razvoju naše BiH“, kazao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, otvarajući Konferenciju.
Jake finansijske institucije
Naglasio je da su mikrokreditne organizacije kroz godine postojanja i rada, postale jake finansijske institucije koje su finansijski održive i osposobljene za pružanje usluga vlasnicima mikrobiznisa.
Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI u obraćanju prisutnima naglasilaje da je AMFI nevladina i neprofitna organizacija mikrokreditnih institucija u BiH, koja u posljednjih 19 godina predstavlja i zastupa interese članica i cijelog mikrokreditnog sektora. Istaknula je da u BiH radi 28 mikrokreditnih organizacija u 126 općina.
„Prema podacima relevantnih međunarodnih institucija mikrofinansijski sektor u BiH je jedan od najrazvijenijih u svijetu. Bitno je istaknuti da su posljednjih godina mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini plasirale gotovo devet milijardi KM. Čak 70 posto plasiranih kredita uloženo je u djelatnosti koje generiraju prihod klijentima koji nemaju pristup tradicionalnim načinima finansiranja. Od ukupnog broja aktivnih klijenata 44 posto su žene. Usluge mikrofinansijskog sektora koristi i 18 posto osoba mlađih od 30 godina, koji su kreditna sredstva iskoristili za pokretanje ili unapređenje postojeće poslovne aktivnosti. Procijenjuje se da trenutno direktnu ili indirektnu korist od mikrofinansijskog sektora ima više od 600.000 građana BiH. U ukupnom portfoliju mikrokreditnih organizacija u BiH 66 posto klijenata su osobe koje žive u ruralnim područjima. Čak 98 posto klijenata mikrofinansijskog sektora su fizička lica, koji naša sredstva koriste za poboljšanje uslova života i prve poslovne korake“, naglasila je Zukić.
U okviru Konferencije upriličene su četiri panel diskusije tokom kojih se govorilo o različitim aspektima funkcioniranja mikrofinansijskog sektora u BiH. U okviru prvog panela pod nazivom „Regulatorni okviri – razvojne perspektive i upotreba novih tehnologija“ kojeg je vodio Samir Bajrović (MKF SUNRISE), panelisti Grzegorz Galusek , izvršni direktor Microfinance Centre (MFC), Oscar Verlinden – Advocacy Manager, European Microfinance Network (EMN), Mirzet Ribić, ekspert za mikrofinansije i Nudžejma Avdagić, direktorica sektora za pravnu podršku i licenciranje Agencije za bankarstvo FBiH predstavili su pregled regionalnih i globalnih trendova razvoja mikrofinansiranja.
Govoreći o historiji razvoja mikroreditnog sektora u BiH te idejama za dugoročni razvoj Mirzet Ribić kazao je da su prvi zakoni o mikrokreditnim organizacijama usvojeni 2001. godine čime su mikrokreditne organizcije postale dio finansijskog sistema u BiH, a do tada su poslovale kao neprofitne organizacije.
„Za dalji razvoj sektora neophodna je harmonizacija zakonskih propisa u FBiH i RS, jačanje uloge regulatora i unapređenje internih kapaciteta, te eliminiranje kolizije između različitih zakonskih propisa“, kazao je Ribić.
U okviru ovog panela bilo je riječi i o neophodnosti prilagođavanja ovog sektora savremenim tokovima u smislu digitalizacije i uvođenja novih finansijskih usluga.
Podrška poduzetništvu
„Poduzetnički impulsi“, naziv je drugog panela kojeg je vodila Azra Berilo (MKF MI – BOSPO), a u okviru kojega su učesnici panela koji su ujedno i korisnici usluga mikrofinansijskog sektora u BiH, predstavili svoje poslovne djelatnosti.
Namir Džerzović, vlasnik obrta u oblasti poljoprivredne proizvodnje, Sabina Krivdić koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću i Adema Varaga, koja se bavi uslužnom djelatnošću, predstavili su formiranje i razvoj svojih djelatnosti, koje funkcioniraju ponajprije zahvaljujući uslugama koje im je pružio mikrofinansijski sektor u BiH.
„Počeli smo proizvodnju 2009. godine na maloj poljopivrednoj površini, te smo od tada u tri navrata investirali u unapređenje i proširenje proizvodnje zahvaljujući mirokreditnom sektoru“,istaknuo je Džerzović.
Sabina Krivdić naglasila je da njihove ideje ne bi doživjele uspjeh da njihov potencijal nije prepoznat od strane mikrokreditnih organizacija.
30
Braco Erceg (MKD MIKROFIN) bio je voditelj panela, a Siniša Vukelić, urednik Capital.ba, Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sektor Republike Srpske, Lejla Smajović, ombudsmen za bankarski sistem Federacije BiH i Vanja Cico, investicijski menadžer u Finance in Motion su bili učesnici panela „Društveni efekti mikrokreditiranja i zaštita korisnika finansijskih usluga“ .
U okviru panela predstavljeni su efekti mikrofinansiranja, uticaj mikrofinansiranja na razvoj poslovanja, unapređenje uslova života korisnika mikrokredita, zaštitu korisnika usluga mikrokreditiranja. Istaknuto da su klijenti važan subjekt tržišta koji trebaju biti finansijski educirani.
„Kada je u pitanju uticaj mikrokreditnog finansiranja podaci pokazuju da je 80 posto korisnika unaprijedilo svoje poslovanje. Zahvaljujući mikrokreditnom finansiranju 90 posto korisnika potvrdilo je da im se poboljšao životni standard. Mikrokeditno finansiranje ima veliki uticaj i na zaštitu okoliša i energijsku efikasnost, s obzirom da veliki broj korisnika mikrokreditna sredstva ulaže upravo u projekte energijske efikasnosti“, kazala je Cico predstavljajući Studiju uticaja rađenu prošle godine u BiH.
Digitalizacija je neminovnost u finansijskom sektoru, zaključak je završnog panela „Novi horizonti“. Tokom panela predstavljeni su novi trendovi u svijetu finansija, digitalizacije i načina na koji ona može doprinijeti finansijskoj uključenosti, te kako mikrokreditne organizacije mogu doprinijeti energijskojefikasnost. Voditeljica panela bila je Selma Jahić (MKF Partner), a o ovoj temi govorili su panelisti Hasan Hasić, direktor centra digitalnog bankarstva, Raiffeisen bank dd BiH, Senad Burza, prodajni savjetnik za SEE za Fintech OS i Sanjin Avdić, rukovoditelj sektora energija i okoliš – UNDP.
Digitalizacija finansijskih institucija omogućava klijentima lakši pristup finansijskim proizvodima. Uzimajući obzir podatke koji govore da stanovništvo u BiH u velikoj mjeri koristi internet i društvene mreže pokazatelj je da je bh. društvo spremno za digitalizaciju finansijskih usluga.
„Digitalizacija doprinosi finansijskoj uključenosti, jer osigurava klijentima lakši pristup finansijskim proizvodima i uslugama. Da bi digitalizacija u finansijskom sektoru zaživjela u pravoj mjeri potreban je zakonski okvir i uvođenje elektronskog potpisa“, kazao je Hasić.
Doprinos zaštiti okoliša
Osim što mikrokreditne organizacije predstavljaju podršku privredi, one također imaju veliki značaj i kada je u pitanju zaštita okoliša. Značajan broj korisnika sredstva mikrofinansijskog sektora investira za projekte energetske efikasnosti.
„Investicije u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije prvenstveno imaju za cilj uštede, ali se njima čuva i okoliš. Upravo je ovo jedan od sektora u kojem mikrofinansijske organizacije mogu doprinijeti uključivanju što većeg broja korisnika i finansijskoj uključenosti“, kazao Avdić.
