Iako udaljena samo 10 kilometara od Hrvatske granice, Agreks iz Donjeg Žabara u Republici Srpskoj, kompanija koja je najveći proizvođač konzumnih jaja u BiH i regionu, od 13. juna 2013. godine kada je Hrvatska ušla u EU nije prisutna na tom tržištu. Dobre vijesti za Agreks ali i druge proizvođače jaja došle su sredinom jula ove godine kada je nadležno tijelo Evropske komisije (EK), prilikom provjere ispunjenosti uslova za izvoz mesa peradi i proizvoda od mesa peradi u EU, a nakon višestrukih pregleda i kontrole sistema veterinarske službe u BiH u prethodnoj i ovoj godini, utvrdilo da je BiH ispunila uslove i za izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja u EU. Odobrenje izvoza jaja za preradu i proizvoda u čiji sastav ulaze jaja proizvedena u BiH koje je tako uslijedilo nakon odobrenja za izvoz domaćeg pilećeg mesa i proizvoda od pilećeg mesa u EU, treba posmatrati kao izuzetan uspjeh u napretku i dostizanju EU standarda naše zemlje u ovoj oblasti i još jedan korak na putu liberalizacije tržišta EU i za bosanskohercegovačka konzumna jaja.
Težak put
Sve kompanije koje budu izrazile interes za izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja, a za koje se utvrdi da ispunjavaju propisane uslove za izvoz takvih proizvoda u EU, bit će uvrštene u spisak objekata iz kojih je dozvoljen izvoz ovih proizvoda u EU, rečeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Postoji nekoliko firmi koje objektivno ispunjavaju uslove kao što su Agreks i Bingo te drugi veći proizvođači jaja koji će imati interes da prodaju sirovine, odnosno proizvode od jaja.
“Izvoz jaja za preradu na tržište EU odobren je, ali će trebati još neko vrijeme da se ispoštuju procedure, slično kako je bilo i s izvozom pilećeg mesa. Najmanje 60 dana, a možda i duže, trebat će da prva jaja odu iz BiH za EU. U svakom slučaju, ovo je još jedan veliki uspjeh”, rekao je za Business Magazine predsjednik Koordinacije peradara/živinara u BiH Edin Jabandžić.
Tek se očekuje podnošenje zahtjeva domaćih kompanija Uredu za veterinarstvo BiH za dobijanje dozvole za izvoz u zemlje EU, koje će uslijediti po objavljivanju odluke o odobrenju izvoza i u službenim novinama Evropske komisije.
“Poslije toga slijedi proces odobravanja zainteresovanih objekata i nakon odobrenja, spisak odobrenih objekata šalje se u EK u cilju uvrštavanja na listu objekata. Koraci u ovom procesu, prema procedurama EU mogu trajati između 40 i 55 dana”, rekao je za medije Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.
Prema njegovim riječima, nakon finalnog odobrenja, sav posao vezan za izvoz je na kompanijama i njihovom menadžmentu koji trebaju da se probiju na tržište EU i nađu trgovce sa kojima bi realizirali ovaj posao.
Agreks je mnogo investirao kako bi zadovoljio sve potrebne uslove za izvoz, ali iz ove kompanije očekuju da će se njihov dug i težak put ka dobijanju dozvole isplatiti kada im Ured konačno izda odobrenje da Agreks zadovoljava propise potrebne za izvoz jaja za preradu u EU.
“Kao firma za izvoz jaja na širem prostoru, aktivno radimo na dobijanju dozvole za izvoz jaja još od 2006. godine, kada smo kupili opremu koja je već tada zadovoljavala zakon o zaštiti i dobrobiti životinja. Osim što je dug bio put da se BiH nađe na listi zemalja iz kojih se mogu izvoziti konzumna jaja za industrijsku preradu i proizvode koji u svom sastavu imaju jaja, a tokom kojeg je Agreks posjetilo nekoliko inspekcija za hranu EU kao i konsultantskih kuća iz Ukrajine i Slovenije i dr., put je za nas bio i težak. Da bi se spremili za evropsko tržište morali smo puno investirati u opremu u BiH gdje nam još uvijek nisu dostupni određeni fondovi EU. Domaća podrška bila je preskromna, te da bi investirali u pogone koji će zadovoljiti te propise morali smo se komercijalno zaduživati i to po visokim kamatnim stopama nekad ranije“, rekao je za Business Magazine Predrag Miličić, direktor Agreksa i predsjednik Zajednice živinara RS.
Naime, iz niza političkih ili drugih razloga, sredstva IPARD-a nam nisu dostupna, a tek u ovoj godini pojavljuju se prve naznake za kandidiranje za evropske IPARD fondove.
Osim investiranja u opremu, kompanije ja morala mnogo investirati i u ljude i u prilagođavanje načina proizvodnje savremenim evropskim standardima.
“Na kraju se sve isplatilo jer računamo da ćemo u skoroj budućnosti kao kompanija koja zadovoljava sve propise, dobiti odobrenje da možemo izvoziti na tržište EU”, kaže Miličić.
Prerada u poluproizvod
Iako djeluje da bi se mogli posmatrati kao ista vrsta proizvoda, jaja za preradu i konzumna jaja razlikuju se po njihovoj krajnjoj namjeni. Konzumna jaja najdirektnije se koriste u ljudskoj ishrani, a jaja za industrijsku preradu, iako se također koriste u ljudskoj ishrani, prvo idu u fabrike za preradu odakle se kao poluproizvod (jaja u prahu, bjelance u prahu itd.) pojavljuju kao input u konditorskoj i drugim industrijama.
„Jaja za preradu (jaja B klase) su ona koja ne ispunjavaju zahtjeve da budu proglašena jajima A klase (konzumna jaja) i kao takva se mogu koristiti za preradu u prehrambenoj i neprehrambenoj industriji, a što je propisano Uredbom EU broj 589/2008 i Pravilnikom o standardima za stavljanje jaja na tržište (Službeni glasnik BiH, broj 25/10)“, objašnjenje je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Iako se u oba slučaja radi o jajima za ljudsku ishranu, različiti su uslovi za odobravanje izvoza jaja za preradu i konzumnih jaja na tržište EU.
„Prvo je odobren izvoz jaja za industrijsku preradu jer se smatra da je tu evropsko tržište zaštićenije budući da taj proizvod ne ulazi kao svjež u krajnju potrošnju“, pojasnio je Miličić.
U cilju odobrenja izvoza konzumnih jaja potrebno je da EK odobri državni plan kontrole salmonele u primarnoj peradarskoj proizvodnji, odnosno da se uvjeri da Ured uistinu drži pod kontrolom sve proizvođače i preveniranje pojava salmonela u jatima koka nosilja.
„Plan kontrole salmonele u primarnoj peradarskoj proizvodnji, Ured za veterinarstvo BiH u kontinuitetu donosi od 2010. godine i on je već upućen na odobravanje Evropskoj komisiji. Evropska komisija je dostavila svoje komentare na postojeći plan i Ured za veterinarstvo BiH u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH intenzivno radi na uklanjanju svih uočenih nedostataka u cilju potpune implementacije postojećeg plana. Tek nakon službenog odobrenja plana, konzumna jaja bi se mogla izvoziti u EU. Vjerujemo da smo blizu ovog cilja“, rečeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ono što je otežavalo aktivnosti na izvozu konzumnih jaja i što je razlog kasnog prihvatanja nacionalnog programa kontrole salmonela kod jata živine, odnosno koka koje nose konzumna jaja, jeste nesinhronizacija svih učesnika u ovom procesu, prvenstveno odnosi unutar entiteta i odnosi sa Uredom za veterinarstvo.
Viškovi jaja
Da je izvoz konzumnih jaja naredni važan korak, potvrđuje i statistika robne razmjene u sektoru peradarstva u 2018. godini. Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, 2018. godina je u sektoru peradarstva donijela blagi pad izvoza (dva posto), uz nešto veće povećanje uvoza (16 posto). U razmjeni i pored toga bilježimo suficit od 15 miliona KM, jer je vrijednost izvoza bila 54, a vrijednost uvoza 39 miliona KM. U strukturi izvoza jaja su učestvovala šest posto od vrijednosti ukupnog izvoza. Otvaranje tržišta EU trebalo bi pomoći da se ovaj trend promijeni.
„U 2018. godini u BiH je uvezeno 250.000 kilograma konzumnih jaja. To je prilična količina i može se kompenzirati prije svega izvozom u region i zemlje EU“, rečeno je za Business Magazine iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Međutim, već i odobravanje dozvole za izvoz jaja za preradu mnogo znači za peradarsku industriju, prvenstveno jer su time zemlja i neki proizvođači koji su bili u predmetu gledanja, pokazali da ispunjavaju uslove koji vrijede u EU. Računajući na proizvodnju u okolnim zemljama i budući da je tržište BiH poprilično otvoreno, opasnost da usljed otvaranja EU tržišta dođe do manjka jaja na domaćem tržištu realno ne postoji. Štaviše, BiH proizvodi znatno više jaja nego što troši i nameće se kao izvozno orijentirana zemlja. Budući da u cikličnim periodima postoje tržišni viškovi kod nekolicine proizvođača na domaćem tržištu koji se prodaju po veoma niskim cijenama remeteći tako opstajanje ove proizvodnje, mogućnost da jaja završe u fabrikama za preradu u regionu, u zemljama CEFTE, ali i u fabrikama u EU – svakako će napraviti rasterećenje bh. tržišta.
Količina jaja koja će ići za industriju, ovisit će od tržišnih prilika, odnosno cijena tog proizvoda.
Agreks ima 250.000 kokoški i godišnju proizvodnju od 75 do 80 miliona jaja, a od toga je moguće da će se 10 do 15 posto proizvodnje odvajati za jaja za industrijsku preradu.
„Ne možemo govoriti o nekim preciznim planovima izvoza jaja za preradu dok ne vidimo da su sve procedure oko dobijanja dozvole završene. Neki procenat, on neće biti nešto izražen, recimo 10 do 15 posto proizvodnje će se vjerovatno odvajati za jaja za industrijsku preradu, ali to će zavisiti od uslova na domaćem tržištu koje nam je svakako prioritet u našem poslovanju, ali i od stanja na regionalnom tržištu. Prodavat ćemo samo određenu količinu jaja za industrijsku preradu koja su po pravilu cjenovno niža od konzumnih i nećemo juriti za nekim visokim procentima učešća ukoliko nam tržište to prihvata. Međutim, otvaranje tržišta daje nam oslon i mi smo veoma sposobni da naše kapacitete ozbiljnije dižemo sa aspekta kvantiteta, tako da bi i broj komada potencijalno izvezenih jaja mogao biti značajno veći“, rekao je Miličić.
Tek bi dozvola za izvoz konzumnih jaja za Agreks i zemlju značilo mnogo.
„Dozvolu za izvoz jaja za preradu u EU komercijalno ili s aspekta finansijskog dobitka ne možemo ocijeniti nešto velikom, ali računamo da ćemo možda i do kraja 2019. dobiti zeleno svjetlo i za izvoz svježih konzumnih jaja za potrošnju. Tada bi se stvorile pretpostavke za normalizovanje bh. tržišta i tržišta zemalja CEFTE u kojima vrlo često imamo ciklične periode velikih gužvi i vrlo niskih cijena“, dodao je Miličić.
Rukovodilac peradarske proizvodnje u kompaniji Bingo Enes Omerović u izjavi za medije rekao je da je ova kompanija među većim proizvođačima konzumnih jaja u BiH te da postoji namjera širenja kapaciteta za 100 posto u pravcu alternativnih eksploatacija.
“Tokom proizvodnje imamo i jaja B klase za dalju industrijsku preradu, a veoma nam je važan izvoz u EU konzumnih jaja te produkte od jaja naših partnera “, naglasio je Omerović.
Cijena i kvalitet
Ako znamo da na tržištu EU imamo Poljsku u kojoj npr. samo jedan njihov proizvođač ima 10 miliona koka nesilica, pitanje je šta može biti naša konkurentska prednost na tržištu EU. BiH je mala zemlja i naši proizvođači su mali u odnosu na velike igrače u ovoj industriji u EU.
U Agreksu ključnu stratešku prednost vide u blizini Hrvatske, a planiraju biti i cjenovno konkurentni.
„Primjera radi, Hrvatska je prva evropska zemlja koja je u odnosu na našu firmu udaljena blizu 10 kilometara. Smatramo da ćemo u ovoj fazi zbog toga lakše doći do krajnjih potrošača, odnosno fabrika za preradu, a sutra i do trgovačkih lanaca. Naravo da ćemo se pojaviti i u nekim drugim zemljama, ali ono što je važno istaći jeste da je naša firma, ali i još neke firme iz BiH, spremna konkurirati evropskim igračima i sa aspekta kvaliteta, ali i cijene“, rekao je Miličić za Business Magazine.
Naša šansa nije u količini proizvoda, nego u kvalitetu.
„Naša šansa je u kvalitetu i u onom što je danas trend, a to je „organic“, odnosno jaje proizvedeno u „humanim“ uslovima. Farmi gdje se kokoške kreću slobodno, hrane skupljom organskom hranom i nose jaja bez „stresa“ već imamo u BiH. Nema sumnje da će se u budućnosti sa izlaskom na druga tržišta povećati tražnja, ali i odraziti na investicije i zapošljavanja u ovom sektoru“, rečeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, naglašavajući da našim napretkom u dostizanju EU standarda u sektoru peradarstva odnosno proizvodnji jaja za preradu i konzumnih jaja, postajemo konkurentniji naročito u prehrambenoj industriji koja od sada u svom proizvodu kao komponentu ne mora koristiti uvozna jaja.
Jufka, tjestenina, kolači od domaćih jaja
Dozvolom za izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja bit će moguće izvoziti i mješovite (kompozitne) proizvode koji u sebi sadrže prerađena jaja. Prema EU definiciji mješoviti proizvod je hrana namijenjena za prehranu ljudi koja sadrži i prerađene proizvode životinjskoga porijekla i proizvode biljnog porijekla te ih uključuje ako je prerada primarnog proizvoda sastavni dio proizvodnje konačnog proizvoda.
„Peradarski sektor u BiH je razvijen i konkurentan i u mogućnosti je da zadovolji domaću tražnju i da izvozi u region kako jaja kao proizvod tako i proizvode prehrambene industrije koji kao komponentu koriste domaća jaja. Ogroman je spektar proizvoda prehrambene, odnosno industrije hrane koji će imati od sada šansu da se izvoze u EU i do sada to nisu imale priliku. Sve kompanije koje budu izrazile interes za izvoz mješovitih proizvoda i ispunjavaju propisane EU uslove, bit će uvrštene u spisak objekata iz kojih je dozvoljen izvoz ovih proizvoda u EU“, rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Business Magazine.
