Alarmantan je broj lažnih prikaza kojima je svrha uzimanje nepripadajućih poticaja, a ne stvarno korištenje oranica i pašnjaka za poljoprivrednu proizvodnju. Prema nekim procjenama, u BiH bar 32.000 „lažnih poljoprivrednika“ ubire poticaje iz budžeta. Upućeni u načine oko zloupotrebe poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji navode da su dosadašnji pokušaji uvođenja reda bili tek površinsko grebanje po problemu te da zloupotrebama treba pristupiti sistematski kako bi količina novca koji se isplaćuje na ime poticaja došla „u prave ruke“ i rasla proporcionalno na poljoprivrednu proizvodnju u državi. Kad bi pravi poljoprivrednici imali dovoljno novca poljoprivreda nam ne bi bila na koljenima, a pogotovo ukoliko bi isključili mešetare koji raznim prevarama ubiru poticaje.
Aleksandar Macanović, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rukovodilac Odsjeka za informisanje i IT
Odjeljenje za terensku kontrolu Agencije za agrarna plaćanja RS u periodu od 11. marta do 4. juna 2019. godine vršilo je kontrolu sjetvenih površina prijavljenih pod usjevom merkantilne pšenice na uzorku od pet posto u 10 opština kod 142 korisnika na ukupnoj površini od 627,20 hektara. U toj akciji pronađeno je oko 20 poljoprivrednih proizvođača koji na prijavljenim površinama za podsticaje, uopšte nisu posijali pšenicu. To smo razotkrili i oni će biti sankcionisani zabranom davanja podsticaja u iduće dvije godine. Ministarstvo će u narednom periodu nastaviti kontrole i u drugim oblastima poljoprivredne proizvodnje, kao što je kontrola voća i povrća na primjenu pesticida itd. Imena svih koji su počinili zloupotrebe javno ćemo objaviti.
Vladimir Usorac, Udruženje poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, predsjednik
Kad bi neko ušao u banku i ukrao 10 miliona KM koliko se u jednom entitetu ukrade kroz malverzacije u podsticajima u poljoprivredi, to bi bio skandal. Poljoprivrednike možemo kontrolirati tako što oni koji se stvarno bave poljoprivredom prijavljuju one koji lažiraju bavljenje poljoprivredom i dobijaju podsticaje. Osim što na taj način uzimaju od države, oni uzimaju i od drugih poljoprivrednika, dio njihovog novca. Drugi način je da nadležna ministarstva angažiraju inspekcije koje će vršiti direktne kontrole na terenu, a onog koga zateknu da nema zasijane površine i one koji se bave prevarama, jednostavno isključuju iz podsticaja, što je dobra praksa koja u RS traje već dvije godine. Također, budući da tu često postoje i elementi krivičnog djela, falsifikovanja dokumenata, treba ih goniti i krivično.
Sejad Herceg, Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH „Organsko FBiH“, predsjednik
Stručne službe koje rade po općinama trebale bi po javnom pozivu kontrolirati sve poljoprivrednike koji se prijavljuju za poticaje. Lažiranje je, pak, veoma teško ustanoviti jer sve zavisi od poticajnih mjera kako su propisane i na koji način. Kad poljoprivrednik ispuni sve propisano u javnom pozivu, inspekcija izlazi uglavnom tek ako se radi o poticajnim sredstvima iznad 6.000 KM. Udruženja također trebaju primiti odgovornost za svoje članove proizvođače u tom smislu. Kontrola bi trebala podrazumijevati ne jednu mjeru, već set mjera za suzbijanje prevare vezane za uzimanje poticaja. Međutim, ako nama treba dva do tri miliona za inspekcije koje će kontrolirati povlačenje milion KM iz poticaja, više će nas koštati procedura nego što ćemo zaštititi poštene poljoprivrednike.
Nedžad Bićo, Udruženje poljoprivrednika FBiH, predsjednik
Prevara je bilo, ali je uvođenjem softvera za obradu novčanih poticaja u poljoprivredi u FBiH, broj zloupotreba poticaja značajno smanjen. Sada nije moguće tek tako aplicirati za poticaje, sve ide elektronski. Uz to, obavljaju se rigoroznije inspekcijske kontrole i kontrole od strane Ministarstva te je mogućnost zloupotrebe svedena na minimum. Svake godine sve je manje aplikanata za poticaje u poljoprivredi, što ukazuje da od poticaja odustaju oni koji su namjeravali prevariti sistem. Ipak, i dalje apeliramo na poljoprivrednike da prijavljuju one za koje znaju da nelegalno ostvaruju benefite.
