Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA) objavljenim u Informaciji o agregatnim vrijednostima finansijskih tokova u Federaciji BiH, 2018. godina okončana je sa ukupno 22.952 privredna društva (uključujući i banke i osiguravajuće kuće) koja su poslovala na federalnom tržištu, što je za 142 društva manje nego na kraju 2017. godine.
Pozitivni trendovi
Iako je broj aktivnih društava lani smanjen, njihov ukupni finansijski rezultat bio je bolji nego godinu ranije – vrijednost poslovnih prihoda koju su privredna društva u FBiH ostvarila u 2018. premašila je 49,5 milijardi KM, iznos za približno 1,5 milijardi KM veći nego u prethodnoj godini. U strukturi tih prihoda dominirali su oni ostvareni na domaćem tržištu, dok je udio prihoda od izvoza, mada uz trend rasta i po vrijednosti i po učešću, ostao skroman – ispod 16 posto.
Povrh rasta poslovnih prihoda, kao osnovnog generalnog pokazatelja privrednih kretanja, u prošloj godini u FBiH zabilježen je trend rasta broja društava koja su ostvarila dobit, kao i vrijednosti ostvarene dobiti. Konkretno, profitabilno je poslovalo 15.699 privrednih društava u FBiH ili 68 posto od ukupnog broja aktivnih društava, koja su lani ostvarila ukupno blizu tri milijarde KM neto dobiti, za 5,20 posto više nego 2017.godine.
S druge strane, broj kompanija koje su negativno poslovale smanjen je sa 6.847 iz 2017. na 6.466 u 2018. godini, ali vrijednost ukupnog gubitka istovremeno je povećan sa 854 miliona KM na 1,02 milijarde KM.
Kada je riječ o granskoj koncentraciji ostvarenih poslovnih prihoda, ona, uz manje odmake u unutrašnjoj strukturi, slijedi koncentraciju broja registrovanih društava – prednjače kompanije iz oblasti trgovine i prerađivačke industrije, koja čine gotovo polovinu privrednih društava koja posluju u FBiH i zajedno ostvaruju više od dvije trećine ukupne vrijednosti prihoda.
Slična situacija je i sa granskom raspodjelom ukupne dobiti. Na prvom mjestu – i po broju društava sa ostvarenom dobiti i po visini dobiti, ponovo je trgovina, koju i u ovom slučaju dosljedno slijedi prerađivačka industrija. Te dvije grane zajedno ostvaruju približno 60 posto ukupne dobiti svih privrednih društava u FBiH.
Međutim, privredne grane u kojima su ostvarene najviše vrijednosti poslovnih prihoda i dobiti, nisu ujedno i najefikasnije u kreiranju dobiti. Naime, kada se visina ostvarene dobiti stavi u omjer sa poslovnim prihodima (marža neto dobiti – odnos dobiti i prihoda od prodaje) i korištenom imovinom (ROI – povrat na investirano), u prvi red profitabilnosti isplivava umjetnost, zabava i rekreacija sa maržom od 25,22 posto i ROI od 30,34 posto, koju procentom dobiti u ukupnom prihodu dobro prate finanijske djelatnosti i osiguranje (22,51 posto) te poslovanje nekretninama (19,80 posto), a po povratu investiranog najbliža joj je javna uprava (26,09 posto).
Problematična likvidnost
U svakom slučaju, pozitivni poslovni trendovi privrednih društava u FBiH rezultirali su i uvećanjem imovine kojom se stvara nova vrijednost. Ukupna vrijednost imovine federalnih privrednih društava u 2018. uvećala se za 2,4 posto – sa 64,59 na 66,13 milijardi KM.
No, iako su pozitivni generalni trendovi poslovanja u određenoj mjeri popravili pokazatelje poslovnih performansi privrednih društava u FBiH, oni su još uvijek na relativno niskom nivou u odnosu na evropske standarde, ali i regionalnu konkurenciju.
U tom kontekstu najizraženiji problem bosanskohercegovačke privrede u cjelini, pa tako i privrednih društava u FBiH, i dalje je niska likvidnost. Temeljni pokazatelj likvidnosti – tekući omjer (omjer tekuće imovine i kratkoročnih obaveza), u 2018. tek simbolično je popravio svoju vrijednost sa 1,14 na 1,19. Imajući u vidu da je standard za ovaj pokazatelj vrijednost od približno dva, evidentno je da privredna društva u FBiH uglavnom sa poteškoćama izmiruju svoje kratkoročne obaveze.
“Ipak, unatoč činjenici da je problem nelikvidnosti prisutan već duži vremenski period, dugoročna finansijska stabilnost privrednih društava u FBiH nije značajnije ugrožena, mjereno omjerima duga i imovine te duga i kapitala.
Omjer duga i imovine pokazuje u kojem procentu je imovina privrednog društva finansirana dugom. Prosječna vrijednost ovog pokazatelja stagnira, kao i omjer duga i kapitala, koji u srazmjer stavlja dva najvažnija izvora finansiranja privrednih društava. Iako su vrijednosti ovih pokazatelja još znatno iznad prosjeka evropskih kompanija, gdje je omjer duga i imovine ponovo na prosječnom nivou od 30 posto, a omjer duga i kapitala na oko 40 posto, stagnirajući trend, imajući u vidu nerazvijeno finansijsko okruženje u kojem posluju domaća privredna društva, može biti posmatran kao pozitivan“, napominje se u informaciji, uz opasku da se popravlja i operativna efikasnost privrednih društava u FBiH, odnosno da rastući trend bilježe omjer prihoda i fiksne imovine, omjer prihoda i kapitala, kao i koeficijent obrta investicija.
