Srcu gode omega-3 masne kiseline, kalij, kalcij, magnezij, vlakna, fitonutrijenti i antioksidansi koje sadrže povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i mahunarke. Istovremeno, postoje i namirnice koje štete kardiovaskularnom zdravlju.
Mesne prerađevine. Sodijum nitrat koji sušeno meso sadrži podstiče upale u organizmu, a hronične upale vode do ateroskleroze, dok su kobasice i hrenovke pune zasićenih masnoća i soli, što može doprinijeti povišenom pritisku.
Gazirani sokovi. Istraživanje objavljeno u British Medical Journal otkrilo je da sa svakim popijenim gaziranim napitkom raste rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, a podjednako loš izbor su sportski i energetski napici, kao i dijetalni gazirani sokovi.
So. Oko 70 posto ukupne soli unesemo putem gotove hrane koju jedemo, još 15 posto se prirodno nalazi u namirnicama, a preostalih 15 posto dodajemo soljenjem obroka. Osjećaj slanosti je stvar navike te se manji unos soli može „izvježbati“.
Slatka peciva. Osim slatkiša za koje je jasno da nisu zdravi, i krofne, kroasani i slični pekarski proizvodi sadrže transmasti i mnoštvo šećera. Transmasti smanjuju nivo „dobrog“ holesterola i povećavaju nivo „lošeg“ holesterola.
Zaslađene žitarice za doručak. Ako žitarice za doručak sadrže više od osam grama šećera po porciji, ne kupujte ih. Danas znamo da ishrana puna šećera doprinosi epidemiji gojaznosti, upalama, visokom holesterolu i dijabetesu, faktorima rizika za bolesti srca.
Namirnice sa smanjenim udjelom masti. Ranije smatrani zdravijom opcijom, dresinzi za salatu, mliječni proizvodi, slatkiši i druga hrana kojoj je smanjen udio masnoća ili – još gore – „s nula masti“ sadrže ogromne količine šećera.
Čips i pomfri. Uživanje u čipsu doprinosi nakupljanju kilograma više od unosa mesnih prerađevina i sokova, a osim hrpe kalorija, čips sadrži i obilje soli. Također, prečesto uživanje u pomfriju doprinosi hipertenziji i dijabetesu.
Supe u konzervi i kesici. Većina supa u konzervi i iz kesice sadrže toliko soli da jedna porcija zadovoljava trećinu potreba za soli u toku dana, a prevelik unos soli doprinosi hipertenziji i zatajenju srca.
Napici od kafe. Ledena kafa i slični napici mogu sadržavati više kalorija i zasićenih masnoća od obroka te više ugljikohidrata od četiri šnite hljeba, a da u sebi nemaju nimalo vlakana ili bilo kakvu nutritivnu vrijednost.
Margarin. Za razliku od putera za koji nije dokazana povezanost s bolestima srca, margarin sadrži mnoštvo aditiva i zasićenih masti, a oni povećavaju trigliceride u krvi i time doprinose nakupljanju plaka u arterijama.
