Švicarski birači su na referendumu podržali kompleksnu reformu sistema korporativnog poreza, spriječivši ono što je ministar finansija ove zemlje nazvao egzistencijalnom prijetnjom švicarskoj ulozi poslovnog „huba“. Reforma je na referendumu dobila podršku 66 posto birača, dok je 34 posto Švicaraca glasalo protiv. Referendum je raspisan s namjerom da riješi dva velika problema Švicarske: kako održati penzioni sistem spremnim na sve stariju populaciju zemlje, te kako osigurati da se sistem korporativnog poreza prilagodi pravilima Evropske unije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, istovremeno osiguravajući da Švicarska ostane atraktivna kompanijama.
Rezultat referenduma o penzionoj i poreskoj reformi preokret je u poznatom švicarskom sistemu poreskih olakšica multinacionalnim korporacijama. Prihvatanje prijedloga reforme, koja će vjerovatno stupiti na snagu 1. januara 2020. godine, bilo je ključno da se spriječi da Švicarska postane čuvena kao „poreski raj“, ocijenio je ministar finansija Ueli Maurer. U švicarskom sistemu direktne demokratije referendumi o poreskom i penzionom sistemu održani su i prije dvije godine, ali su glasači tada oba prijedloga odbili. Dosadašnji švicarski poreski sistem, kako ističu kritičari, ovoj evropskoj zemlji daje nepravednu prednost kada je u pitanju privlačenje multinacionalnih kompanija.
Kantoni će smanjiti stope
Pod pritiskom Evropske unije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Švicarska je obećala da će poreski sistem ipak uskladiti s međunarodnim standardima i ukinuti naročito niske poreske stope od kojih korist ima oko 24.000 stranih kompanija smještenih u Švicarskoj. Švicarska vlada će ukinuti posebni poreski status koji su uživale ove kompanije i koji im je omogućavao da u određenim kantonima plaćaju korporativni porez u visini između 7,8 posto i 12 posto, u poređenju s porezom koji su plaćale „obične“ švicarske kompanije u iznosu između 12 i 24 posto. Istovremeno, kantoni će smanjiti poreske stope za kompanije kako bi spriječili njihov odlazak.
Plan reforme podrazumijeva da će privilegije za međunarodne kompanije biti ukinute, te će sve kompanije, u principu, podlijegati istim poreskim pravilima. No, istovremeno će, kako bi se osiguralo da međunarodne kompanije ostanu u Švicarskoj umjesto da se presele u zemlje s nižim porezima, biti provedene određene mjere koje će umanjiti troškove kompanija u području istraživanja i razvoja. Reforma uključuje kompleksno balansiranje između kantonalnih i federalnih interesa te će kantoni dobijati veći dio direktnog prihoda od federalnih poreza – 21,2 posto u odnosu na dosadašnjih 17 posto, što će im osigurati prostor da smanje porez na profit kompanija i ostanu konkurentni.
Novi sistem će tako donijeti smanjenje poreza na troškove istraživanja i razvoja te na profit od patenata. Rezultat referenduma će tako osigurati da Švicarska zadrži niske poreze za kompanije, ali i da istovremeno djeluje u skladu s međunarodnim standardima, ističe Bloomberg. „Ovo vrlo jasno „da“ je dobra vijest za našu zemlju i omogućava nam da ostanemo konkurentni na međunarodnoj sceni“, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alain Berset. Ljevičarske stranke su se protivile planu zbog očekivanog manjka prihoda od poreza u kasi jer će poreske stope općenito pasti te je vlada njihovu podršku osigurala povezujući pitanje poreza s planom povećanja penzionog fonda.
Nemogućnost provođenja reforme dovelo bi do potencijalnog odlaska kompanija iz Švicarske u zemlje koje nude još niže poreze, poput Irske i Singapura, budući da će strane kompanije u Švicarskoj biti oporezovane po istoj stopi kao lokalne, a, recimo, u Ženevi ta stopa trenutno iznosi 24,16 posto, piše Bloomberg. Odlazak bi se negativno odrazilo na švicarsku ekonomiju budući da su multinacionalne kompanije zaslužne za četvrtinu radnih mjesta i trećinu bruto domaćeg proizvoda, kako govore podaci istraživanja koje su proveli McKinsey i SwissHoldings, a velikim dijelom doprinose i budžetu federalne vlade putem poreza na profit.
No, poreska reforma koju je vlada sastavila podrazumijeva da će važne korake sa svoje strane preduzeti kantoni, te će neki od njih, poput Basel-grada u kojem su smješteni farmaceutski divovi Novartis i Roche, smanjiti poreze za kompanije, a isto će učiniti i kanton Vaud. U Ženevi, koja je jedan od najvažnijih svjetskih centara za trgovinu naftom, poreska stopa će biti smanjena na 13,99 posto. Ipak, bez obzira na ove poteze, porezi koje multinacionalne kompanije plaćaju i o kojima se pregovara na individualnom nivou i ne objavljuju se javno, mogli bi porasti.
Gubici će biti nadoknađeni
Istraživanje koje je SwissHoldings, organizacija multinacionalnih kompanija smještenih u Švicarskoj, provela među svojim članicama, pokazalo je da četvrtina njih očekuje da će, kao rezultat reforme, plaćati više od 15 posto veći porez nego što plaća danas, dok polovina očekuje da će im porezi biti povećani između 5 i 15 posto. Ipak, sve navedeno ne mijenja činjenicu da bi plaćali i veće poreze ako bi se preselili u susjednu Njemačku ili Francusku. Očekuje se da će kratkoročno poreska reforma uzrokovati pad prihoda od poreza u švicarskoj kasi od oko dva miliona franaka godišnje.
Švicarska vlada ističe da bi neprovođenje reforme ovu zemlju koštalo daleko više, te da će dugoročno spomenuti gubici biti nadoknađeni. S neminovnošću reforme se, osim švicarske vlade, slažu i švicarske kompanije, navodeći da je zemlja bila u opasnosti da izgubi bitku konkurentnosti s drugim državama. Swissmem, udruženje inženjerskih kompanija, podržalo je reformu navodeći da će se podsticaji istraživanja i razvoja kroz poreske olakšice pozitivno odraziti na poslovnu klimu u zemlji.
Ipak, postoje i kritičari reforme koji navode da će se manjak poreskih prihoda u državnoj kasi odraziti na javne servise poput dnevnih centara za djecu, brige za stare i nemoćne te kvalitet obrazovanja. Zelena stranka nazvala je reformu „prevarom teškom milijardu franaka“ koja će dovesti do toga da će srednja klasa plaćati za poreske olakšice multinacionalnim kompanijama. Rezultatu referenduma je na kraju pomoglo da su socijaldemokrati, koji su prije dvije godine bili protiv reforme, ovog puta bili za, zahvaljujući prijedlogu za povećanje izdvajanja za penzioni fond.
Naime, dodatnih dva miliona franaka godišnje bit će preusmjereno u državni penzioni fond Švicarske, što je bio ustupak ljevičarskim strankama u Švicarskoj koje su godinama isticale da sistem korporativnog poreza u ovoj zemlji pogoduje multinacionalnim kompanijama na račun radnika, piše The Local. Dodatna sredstva za penzioni fond, 800 miliona franaka, osigurat će federalna vlada, ali i kompanije, te radnici i radnice putem većih doprinosa. Doprinosi će biti povećani za 0,15 posto, što je 1,50 franaka na svakih 1.000 zarađenih franaka.
