Majske poplave koje su zadesile našu zemlju dovele su poljoprivrednike u loš položaj. Velike količine padavine prouzročile su ogromnu štetu u poljoprivrednoj proizvodnji, s obzirom na to da su pod vodom bile velike površine zasijane poljoprivrednim kulturama. Poplave su se desile u kritičnom momentu rasta i razvoja biljnih kultura te će se najveće štete očitovati u proizvodnji ratarskih i povrtlarskih kultura u smislu znatnih gubitaka. Štete se još uvijek zbrajaju, ali ono što je jasno jeste da će zbog ovih vremenskih nepogoda 2019. godina biti izuzetno teška za poljoprivrednike, dok će s druge strane građane to pogoditi kroz cijene voća i povrća na tržnicama.
„Možemo očekivati gladnu godinu jer ovo je sve propalo, sve se mora presijavati, što će uzrokovati kašnjenje u žetvi. Ovo će imati uticaj i na količinu žetve, kvalitet, a dosta ljudi neće imati sredstva da ponovi sjetvu. Problem će biti i sa stočnom hranom, ne napreduje ni kukuruz ni ječam, sve propada u zemlji. Presijavanje je dodatni trošak, a ljudi su već iscrpljeni i u ogromnim kreditima. Da se sjetva obnovi to zahtijeva velika sredstva, npr. oko 50.000 KM je potrebno za sjetvu i zamislite kad to sve propadne i sve treba ponoviti“, za Business Magazine kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Komisije još rade
Istog mišljenja su voćari u Republici Srpskoj koji 2019. godinu vide kao izuzetno tešku i godinu koju neće pamtiti po dobrom rodu.
„Ovakvo vrijeme, osim što će uticati na smanjen prinos, također će uticati i na kvalitet voća kojem ovakvi uslovi nikako ne prijaju. U mjestima gdje je bila poplava možemo smatrati da voća nema, a i ostali usjevi su uništeni- povrće i žitarice“, za Business Magazine kaže Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor.
Iz Poljoprivrednog zavoda USK, za Business Magazine kažu da će se poplave u ovom kantonu odraziti na visinu i kvalitet prinosa.
„Sad je već sasvim izvjesno da će zbog povećane količine padavina i poplava prinosi pojedinih kultura biti znatno niži, a ulaganja znatno veća u repromaterijal, odnosno u povećanoj primjeni zaštitnih sredstva u ratarsko -povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji. Zbog povećane količine vlage na pojedinim parcelama bit će potrebno, čim to vremenski uslovi dozvole, izvršiti presijavanja pojedinih kultura što će svakako utjecati na dodatni trošak ; sjemena, presadnica, goriva i radne snage, a što će u konačnosti uticati na visinu cijene proizvoda koji će se naći na policama trgovinskih lanaca i tržnica“, kažu iz Poljoprivrednog zavoda USK.
Komisije za procjenu šteta još se uvijek formiraju te će se nakon njihovih procjena precizno znati koliko su vremenske nepogode naštetile poljoprivrednoj proizvodnji.
„Na području USK stanje elementarne nepogode proglašeno je u Sanskom Mostu, Cazinu i Ključu, iako je poplava bilo i u drugim općinama ali manjeg intenziteta. Formirane su komisije za procjenu šteta koje trenutno raspolažu preliminarnim rezultatima o nastalim štetama. Na osnovu preliminarnih rezultata Općine Sanski Most, štete na poljoprivrednim površinama, odnosno usjevima i zasadima evidentirane su na 995 hektara, u Cazinu na 200 hektara, a u općini Ključ na 300 hektara“, ističu iz Poljoprivrednog zavoda USK.
Međutim, osim štete koja se odnosi na značajne gubitke proizvodnje, gubitke na objektima, u stočnom fondu, infrastrukturi, opremi i mehanizaciji, majske poplave imaju i svoje dugoročne posljedice. Naime, sada se može očekivati promjena u kvaliteti zemljišta u pogledu hranjivih materija kao i promjene u njihovoj biološkoj raznolikosti tj. u biodiverzitetu. Također, ovakvo vrijeme utiče i na pojavu biljnih bolesti i štetočina.
Ne nadaju se pomoći
„Česti i obilni kišni periodi i duži broj sati vlaženja biljnih organa uzrokovali su intenzivniju pojavu biljnih bolesti na svim poljoprivrednim kulturama. Kada konkretno govorimo o biljnim vrstama, naročito bi skrenuli pažnju kod proizvodnje jagodičastih (jagode) i koštičavih biljnih (višnja, trešnja) vrsta koje su trenutno u fazi dozrijevanja da će doći do značajnog smanjenja uroda kao i kvalitete ovih voćnih vrsta zbog pojave truleži plodova što povezujemo upravo s čestim i obilnim kišama. Ono što bi preporučili u narednom periodu je da se sa prvom stabilizacijom vremenskih prilika izvrši tretman zaštitnim sredstvima primjenom fungicida, insekticida i herbicida. Prvu primjenu fitofarmaceutskih sredstava vršimo sa preparatima kontaktnog djelovanja koji djeluju “preventivno” i ne mogu “liječiti” već bolesne biljke, ali imaju za cilj sprečavanje nastanka zaraze“, poručuju iz Poljoprivrednog zavoda USK.
Nažalost, vremenski uslovi i nakon poplava ne idu naruku poljoprivrednicima, s obzirom na to da su dani kišoviti i hladni za ovo doba godine.
„Nadati se da će bar juni biti malo bolji i topliji, jer iz tople zemlje će malo brže rasti, a opet se može desiti neka nevolja. Također, problem je i u plasteničkoj proizvodnji jer ima vrlo malo sunca, hladno je za ovo doba godine i ono što sazri loše je kvalitete“, ističe Bićo.
Sve ovo osjetit će i građani jer će cijene voća i povrća na tržnicama skočiti, a i sad su više u odnosu na isti period prošle godine te će roba iz uvoza zamijeniti domaću.
„Ove godine ponuda domaćeg voća bit će štura tako da možemo očekivati da će uvozno imati primat na policama u marketima. Naravno, uvozno je uvijek skuplje od domaćeg“, ističe Marjanović.
Bićo ističe da bi sezonsko povrće u ovom periodu trebalo biti bar upola jeftinije nego što je sad.
„Sve je puno skuplje nego u istom periodu prošle godine, trešnje su četiri do pet KM po kilogramu, a ona je sad u Hercegovini u punom jeku berbe i trebala bi biti upola cijene. Ista situacija je i sa paradajzom, mladim lukom i krompirom. Sve je katastrofalno skupo jer su prinosi vrlo mali. Doći ćemo do toga da nećemo uvoziti 80 posto nego 100 posto voća i povrća“, dodaje Bićo.
Na sve to poljoprivrednici ne vjeruju u pomoć države, jer kako kažu, poučeni iskustvom iz 2014. godine, sumnjaju u podršku pri saniranju štete, te da se obeštećenju mogu nadati jedino poljoprivrednici na čijem je području proglašeno stanje elementarne nepogode. Na sve to Bićo ističe da niko iz nadležnih ministarstava niti je obišao poljoprivrednike niti im se obratio pa se i ne nadaju nekoj pomoći.
Voćari iz Prijedora također se nadaju pomoći ministarstva, iako, kako kaže Marjanović, još uvijek čekaju obećanu pomoć za voćare pogođene prošlogodišnjim nevremenom.
„Nažalost, na teren još niko nije izašao kako bi imali bolje informacije“, dodaje Marjanović.
Poljoprivrednici smatraju da se ionako ništa ne radi kako bi se potakla domaća proizvodnja te sa vrlo malim poticajnim sredstvima, čija isplata kasni, i bez poplava teško im je da budu konkurentni.
„Sve što se uvozi, uvozi se iz država koje guraju svoju poljoprivredu do maksimuma. Npr. u Hrvatskoj se za poljoprivredu izdvaja 500 miliona eura na godišnjem nivou, dok je kod nas kad se saberu svi nivoi od općina, kantona, entiteta sve zajedno oko182 miliona KM. Imamo izuzetno skupu proizvodnju, jer u startu plaćamo skupo gorivo, radimo sa starom mehanizacijom, nemamo kapitalnih investicija što je neophodno i bez čega poljoprivreda ne može opstati“, dodaje Bićo.
Sjemena ove godine poskupila duplo
I prije poplava na tržnicama su se mogle uočiti visoke cijene voća i povrća. Iz Poljoprivrednog zavoda USK kažu da razlog leži u činjenici da je suša prošle godine vladala u pojedinim zemljama regiona i Evrope, a iz kojih BiH uvozi značajnu količinu sjemena i sadnog materijala pa su ove godine isporučile znatno manje količine po znatno višim cijenama.
„Domaći poljoprivredni proizvođači bili su prisiljeni kupovati sjemenski/sadni materijal po znatno višim cijenama u odnosu na prethodne godine što se odrazilo na cijenu poljoprivrednih proizvoda (voća, povrća). Još jedan faktor koji je uticao na visinu cijena poljoprivrednih proizvoda jeste odlazak radno sposobne snage iz BiH, što je samim tim uticao i na povećane troškove proizvodnje“, kažu iz Poljoprivrednog zavoda USK.
Bićo ističe da su sjemena ove godine poskupila duplo u odnosu na prošlu godinu,
„Ove godine je puno skuplje. npr. kila sjemenskog luka prošle godine bila je od dvije do 2,5 KM, a ove godine je pet ili 5,5 KM. Vreća sjemenskog krompira od 25 kg prošle godine bila je 25 KM, ove godine je od 50 do 55 KM. Osim toga, poskupilo je i đubrivo, gorivo i to sve utiče na cijenu“, dodaje Bićo.
