Mak Kamenica: Taksa za energetsku efikasnost donosi benefit cijelom društvu

Kao članica Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina obavezala se i na uspostavu obligacionih šema energetske efikasnosti. Šta te šeme podrazumijevaju, na koji način ih je moguće imlementirati u našoj zemlji i šta su njihovi glavni benefiti, u razgovoru za Business Magazine pojašnjava Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID projekta Investiranje u sektor energije.

228
Mak Kamenica

Direktivom o energetskoj efikasnosti, Evropska unija sredinom oktobra 2015. godine uvela je pravno obavezujuće mjere za zemlje Energetske zajednice, čija je članica Bosna i Hercegovina, koje uključuju i uspostavu obligacionih šema energetske efikasnosti (EEO šeme). Riječ je o regulatornim mehanizmima koji u prvom redu obavezuju distributere i snabdjevače energijom na uštede kod svojih krajnjih kupaca kroz investiranje u mjere energetske efikasnosti.

S obzirom na hroničnu besparicu, u slučaju BiH to je i praktično jedina opcija za ozbiljnije jačanje energetske efikasnosti, koje bi se po ovom modelu dijelom finansiralo i iz sredstava prikupljenih putem posebne takse koja bi se slijevala u namjenski fond.

Direktivom je bilo predviđeno da implementacija obligacionih šema počne od 1. januara 2017. godine, do kada su sve zemlje članice Energetske zajednice trebale pripremiti zakonsku podlogu za aktiviranje tog mehanizma. Naravno, BiH je taj rok debelo probila, a njen dosadašnji domet u vezi sa obligacionim šemama je njihovo uvrštavanje u državnu Okvirnu energetsku strategiju.

Koliko je realno očekivati da obligacione šeme uskoro, ipak, zažive i u našoj zemlji, koji koncept tog mehanizma je u BiH najprimjenjiviji te koji su sve njegovi benefiti i eventualna ograničenja u kontekstu ekonomske i društvene bosanskohercegovačke realnosti, u razgovoru za Business Magazine pojašnjava Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID projekta Investiranje u sektor energije (EIA), u okviru kojeg je u protekle četiri godine kreiran bh. model finansiranja energetske efikasnosti putem obligacionih šema.

Razvoj industrije

BM: Prema EIA procjenama, potencijal energetske efikasnosti u BiH vrijedan je oko pet milijardi KM – šta taj potencijal konkretno podrazumijeva?

KAMENICA: Radi se o investicionom potencijalu koji podrazumijeva ulaganje u konkretne mjere energetske efikasnosti, kao naprimjer utopljavanje kuća, zamjenu prozora i vrata te sistema grijanja.

Ujedno, to podrazumijeva razvoj industrija vezanih za implementaciju mjera energetske efikasnosti, što nadalje sa sobom donosi mogućnost novih zapošljavanja, uštede energije, smanjenja zagađenosti zraka i mnogih drugih koristi…

BM: Na koji način se taj potencijal može kapitalizirati i koliko je tako nešto uopće realno, imajući u vidu sadašnji nizak investicioni tempo kojim bi, prema kalkulaciji EIA, navedeni iznos mogao biti dostignut tek za 500 godina?

KAMENICA: Činjenica je da sada ulažemo veoma malo u mjere energetske efikasnosti. Tačnije, godišnja ulaganja u prosjeku su oko 10 miliona KM. Ako nastavimo tim tempom, trebat će nam navedenih 500 godina da dosegnemo puni potencijal.

Ipak, prema našoj analizi, ukoliko bismo ulagali 100 miliona KM godišnje, bruto društveni proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine bi se mogao povećati za 370 miliona KM godišnje ili za punih jedan posto, a samim tim dobili bi i otvaranje blizu 4.900 novih radnih mjesta. Potražnja za materijalima kao što su prozori i fasade bi se mogla utrostručiti, a također bismo uštedili energiju jednaku godišnjoj potrošnji koju napravi 17 hiljada prosječnih domaćinstava, dok bi se emisija ugljendioksida smanjila za iznos jednak emisiji koju napravi 19 hiljada vozila.

Kada sve ovo uzmemo u obzir, smatramo da je to realna, održiva i opravdana investicija, koja će se sigurno kapitalizirati.

BM: U kojoj mjeri je u BiH provodiva Direktiva Evropske unije kojom se distributeri obavezuju da mjerama energetske efikasnosti svojim kupcima osiguravaju uštede energije – zbog čega bi oni na taj način praktično radili direktno protiv svojih interesa, odnosno smanjivali svoj profit od prodaje energije?

KAMENICA: U pitanju je promjena svijesti, gdje EU energetska politika želi postići to da kompanije koje prodaju ili distribuiraju energiju razmišljaju i o uštedama kod krajnjih korisnika.

EU je shvatila da ovaj proces neće ići sam od sebe i zato je i donesena direktiva koja ovo nalaže. Međutim, u primjeru BiH ovo čak ima i smisla za kompanije, jer je cijena energije, posebno električne energije, za domaćinstva mnogo niža od tržišne cijene, tako da bi kompanije u osnovi mogle više zaraditi ako ušteđene količine energije prodaju na tržištu, nego kupcima u domaćinstvima.

BM: Kako stoje stvari sa dijelom obligacione šeme koja podrazumijeva plaćanje naknade za EEO – šta je tu benefit za krajnje korisnike, koji mogu i decenijama plaćati tu naknadu, a ne doći na red za adaptaciju njihovih stambenih objekata?

KAMENICA: Obligacione šeme su odličan mehanizam za pokretanje cijelog sistema finansiranja mjera energetske efikasnosti.

Da bi se ovaj mehanizam počeo implementirati, potrebna je strateška odluka predstavnika vlasti o provedbi obligacionih šema i izmjenama neophodnog zakonodavstva.

Benifit za krajnje korisnike je ušteda novca, a kada te uštede posmatrate kroz duži period, shvatite da se ne radi o malim iznosima. Činjenica je da će neki građani čekati duže od drugih, međutim, to pitanje se više puta postavljalo na brojnim sastancima i radionicama koje smo imali. Jedan od najboljih odgovora koje smo do sada čuli jeste da građani ravnomjerno izdvajaju i za školstvo i nakon što svoju djecu odškoluju i da i dalje nastavljaju izdvajati za školstvo.

Ovo je mehanizam koji zapravo socijalizira trošak energetske efikasnosti za korist cjelokupnog društva, a ne samo jednog pojedinca.

BM: Prema kojim kriterijima bi se odabirali objekti koji ulaze u programe dijelom finansirane EEO sredstvima? U kojem procentu bi korisnici tih programa sami snosili adaptaciju svojih objekata, a koliko bi bilo učešće EEO sredstava? KAMENICA: Podzakonskim aktima će se utvrditi kriteriji za dodjelu sredstava, ali prema iskustvima drugih zemalja gdje se primjenju obligacione šeme energetske efikasnosti, raspon subvencija putem EEO je od 20 do 40 posto. Postoji opcija da za ugrožene kategorije stanovništva subvencija bude 100 posto. Odluku o visini subvencija morat će  donijeti nadležne institucije. Međutim, ukoliko naprimjer uzmemo u obzir subvenciju od 30 posto, dio sredstava može se prikupiti putem takozvanih zelenih kreditnih linija ili fondova za energetsku efikasnost (nekih 50 do 60 posto), a ostatak mogu obezbijediti sami građani.

U provođenju mjera energetske efikasnosti, pored troškova koji pokriva EE mehanizam (subvencije), zainteresirani korisnici plaćaju preostali dio ukupnih troškova za izvođenje radova energetske efikasnosti na njihovom objektu – preostala sredstva mogu se u potpunosti finansirati od sopstvenih sredstava korisnika ili putem drugih izvora finansiranja, kao što je bankovni kredit ili EE fond…

BM: Šta bi sve podrazumijevala adaptacija tih objekata – samo utopljavanje ili i promjenu sistema grijanja?

KAMENICA: Na početku primjene obligacionih šema primjenjivale bi se jednostavne mjere poput termoizolacije, izmjene stolarije, krovova itd,. a kasnije bi se mogle uvrstiti i kompleksnije mjere poput promjene sistema grijanja.

Mjere će, dakako zavisiti od količine prikupljenih sredstava. Dakako, u narednoj fazi kriteriji će se morati pripremiti za sve mjere, tako da je u ovom trenutku preuranjeno specificirati sve kriterije.

Manji računi

BM: S obzirom na to da, s laičkog stanovišta, koncept energetske efikasnosti podrazumijeva prvenstveno uštede u kontekstu toplotne energije, možete li nam ukratko dodatno opisati benefite koje on donosi u smislu energetskih ušteda općenito?

KAMENICA: Ne radi se tu samo o uštedama bilo toplotne ili električne energije. Ušteda energije automatski znači i manje račune za energiju, a ta ušteđena sredstva mogu se investirati u nešto drugo.

Međutim, ako govorimo o općim koristima energetske efikasnosti, pojednostavljeno rečeno, ukoliko racionalnije trošimo električnu energiju to logično znači da je manje trebamo i proizvesti, a ako je manje proizvodimo, znači da trošimo manje resursa i novca.

Ovo se prikazuje kroz takozvani energetski intenzitet, koji je zapravo mjera energetske efikasnosti privrede zemlje. Energetski intenzitet zemlje pokazuje količinu energije potrebne po jedinici BDP-a – korištenjem manje energije za postizanje iste količine BDP-a smanjuje se energetski intenzitet zemlje. Na osnovu indikatora energetskog intenziteta, BiH ima najveći energetski intenzitet u regionu i gotovo pet puta neefikasniji u odnosu na 28 zemalja EU.

Što je niži energetski intenzitet, to je zemlja konkurentnija. Energetska efikasnost je dokazani način smanjenja energetskog intenziteta zemlje.

BM: Budući da su građani koji su učestvovali u EIA anketi izrazili većinsku podršku jačanju energetske efikasnosti putem uvođenja odgovarajuće takse, ali uz veliku skepsu prema namjenskom i transparentnom trošenju na taj način prikupljenog novca, kako se najbezbolnije može prevazići taj rizik?

KAMENICA: Budući da regulatori za energiju imaju zakonske obaveze za transparentno djelovanje, činjenica da EEO mehanizam administriraju sami regulatori znači da će funkcioniranje mehanizma i nadzor nad obavezanim stranama u provedbi mjera energetske efikasnosti također biti transparentan.

Svi koraci u odabiru korisnika također će biti detaljno precizirani od strane regulatora, dajući jasne instrukcije obavezanim stranama kako će provoditi transparentnost postupka, te kako će se korisnici prijavljivati za EEO subvencije i koji kriteriji će se koristiti pri njihovom odabiru. Također je od velike važnosti da sve institucije nadležne za kontrolu primjene obligacionih šema vrše adekvatnu kontrolu.

Moguće je uvesti i katalog mjera u okviru kojeg će se definirati raspon cijena za opremu i radove, što bi eliminiralo mogućnost manipulacije. Pored toga, web platforme koje će se koristiti jasno će prikazati kompletan proces, kriterije i rang- liste za odabir korisnika, procese izvještavanja i praćenja, što će također doprinijeti transparentnosti čitavog procesa.

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here