Sarajevo će omogućiti jedinstvenu platformu za 28. Godišnji sastanak Odbora guvernera i Poslovni forum Evropske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development – EBRD) koji će biti održan u maju. Sa predsjednikom EBRD-a Sir Suma Chakrabartijem razgovarali smo o regionalnoj integraciji koja je neophodna za ekonomske izglede regije i njenu stabilnost, te o izazovima s kojima se suočavaju poduzeća za svoj rast i konkurentnost, naročito kada žele modernizirati svoje mogućnosti. EBRD je veliki promotor direktnih stranih investicija te su istaknute prednosti ulaska u EU u kontekstu unapređenja investicija i poslovanja, a predsjednik Chakrabati govorio je i na koji je način zeleni rast u središtu aktivnosti Banke.
Investicije EBRD-a u BiH do danas iznose 2,3 milijarde eura kroz 160 projekata od početka rada EBRD u BiH 1995. godine.
BM: Glavna tema Godišnjeg sastanka odbora guvernera EBRD-a bit će povezivanje ekonomija za jači rast. Koji su najvažniji stubovi za povezivanje regiona zapadnog Balkana i EU, koliko su jake veze koje postoje i kako ih unaprijediti?
CHAKRABARTI:Koncept povezivanja uključuje “meke” i “tvrde” elemente. „Tvrdi“ elementi odnose se na prevazilaženje fizičkih prepreka kao što su otvaranje graničnih prelaza, ali, prije svega, na izgradnju transportne i energetske infrastrukture koja povezuje zemlje regiona međusobno i sa širim susjedstvom. Također, u 21. stoljeću infrastruktura mora sadržavati komponente za digitalnu ekonomiju, kao što je moderni širokopojasni pristup internetu.
„Meko“ povezivanje uključuje stvaranje pravnog i institucionalnog okruženja u skladu sa procesom približavanja EU, što je i cilj zemalja regiona. Napredak u ovom segmentu neophodan je i za privlačenje investicija. Investitorima je potrebna zaštita efikasnog i funkcionalnog sistema zasnovanog na vladavini prava. Uklanjanje tarifnih i necarinskih barijera u trgovini još je jedna ključna komponenta, jer bi sve zemlje zapadnog Balkana mogle imati velike koristi od povećanja obima trgovine.
Proces približavanja EU je od suštinskog značaja, ali je jednako važno da sve zemlje zapadnog Balkana ostvare napredak u regionalnoj integraciji. EBRD je ponosna što je domaćin regionalnog investicionog samita svake druge godine kojem prisustvuje svih šest lidera zemalja zapadnog Balkana. Procesi poput povezivanja nacionalnih berzi, uspostavljanja regionalnog poslovnog registra ili stvaranja regionalne investicijske platforme, uz aktivnu podršku svih privrednih komora, koraci su u pravom smjeru.
Lokalne vlasti
BM: U kojoj mjeri održavanje Godišnjeg sastanka u Sarajevu može pomoći da zemlju prikažemo kao atraktivnu investicionu destinaciju, a u kojoj mjeri smo atraktivnost BiH kao investicijske desinacije do sada postigli u procesu evropske integracije?
CHAKRABARTI: EBRD organizira Godišnji sastanak Odbora guvernera za 2019. godinu i Poslovni forum u Sarajevu na zahtjev lokalnih vlasti. To je jedinstvena prilika da se predstavi grad i Bosna i Hercegovina kao područje za investiranje i razvoj biznisa. Očekujemo oko 2.000 učesnika, uključujući najviše predstavnike BiH, lidera drugih zemalja zapadnog Balkana, kao i biznismeni iz 38 ekonomija u kojima je EBRD aktivna.
BiH ima ogroman potencijal i naš cilj je da pomognemo u otvaranju i predstavljanju tog potencijala za cijelu zemlju i njene stanovnike. Proces evropskih integracija je bez sumnje najvažniji korak ka tom cilju. U junu 2015. godine stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a u februaru 2016. godine BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU. Prije donošenja odluke o sljedećim koracima, EU pažljivo prati i ocjenjuje sljedeće ključne oblasti: vladavinu prava i temeljna prava, reformu javne uprave i ekonomski razvoj. Napredak u ovim oblastima poboljšat će učinak zemlje i njen napredak ka članstvu u EU. Sve ovo stvara dobitnu situaciju koja se ne smije propustiti.
BM: Koliki je obim EBRD investicionog portfelja u BiH u protekloj godini i kakav je kontinuitet ulaganja? Iznos odobrenih sredstava u protekloj godini uporedite sa sredstvima odobrenim zemljama regiona. Također, najavljen je znatno veći nivo ulaganja EBRD-a u BiH ove godine. Šta stoji iza takvog plana i da li to znači da ste zadovoljni radom bh. institucija?
CHAKRABARTI: U 2018. godini uspjeli smo povećati naše godišnje investicije na gotovo 200 miliona eura, što je značajno povećanje u odnosu na 130 miliona eura koje smo uložili godinu ranije. Ukupno, naše investicije u BiH do danas iznose 2,3 milijarde eura kroz 160 projekata od početka rada EBRD u BiH 1995. godine.
Ove godine očekujemo daljnju ekspanziju investicija do 300 miliona eura, koje su s jedne strane, podstaknute našim Godišnjim sastankom, a ,s druge strane, snažnom potražnjom za finansiranjem od strane EBRD, što se često može kombinirati sa savjetodavnim uslugama i angažmanima u reformi politike. Veoma blisko sarađujemo sa vlastima BiH na svim nivoima kako bismo postigli povećani nivo investicija.
BiH je dio regiona zapadnog Balkana. U ovoj grupi od ukupno šest zemalja, EBRD je uložio rekordnih 1,1 milijardu eura kroz 67 projekata u 2018. godini. Kao direktan odraz najhitnijih potreba ovih zemalja, naši prioriteti u regionu su jačanje privatnog sektora, „program povezanosti“ i podrška zelenoj ekonomiji.
BM: Koliki je stepen iskorištenosti EBRD fondova za finansiranje projekata u BiH i kako je u regiji, općenito, percipiran stvarni efekat direktnih stranih ulaganja iz EU?
CHAKRABARTI: Nivo korištenja sredstava EBRD-a u BiH veoma je visok i zadovoljni smo što nam je povećanje naplate akciza za gorivo omogućilo da postanemo još efikasniji, naprimjer, u razvoju infrastrukture. Direktne strane investicije su ključne ne samo za BiH, ili zapadne Balkan, nego i za cijelu Evropu.
Direktne strane investicije presudne su ne samo kao izvor dugoročnog finansiranja, koje dolazi sa predanošću i perspektivom koju drugi izvori finansiranja ne mogu ponuditi, već i za prenos vještina i znanja. Od vitalnog je značaja za zemlje da preduzmu sljedeći korak u svom razvoju. EBRD je oduvijek bila promotor direktnih stranih investicija i u mnogim slučajevima bili smo pioniri u privlačenju novih investitora u zemljama u kojima poslujemo. Kada je Deutsche Telekom uložio u svoju prvu investiciju u Mađarskoj 1994. godine, došao je zajed no sa EBRD-om. Deset godina kasnije, Mađarska je postala članica EU.
BM: Koje su to projektne oblasti gdje je EBRD najuključeniji u BiH i koji su najznačajniji projekti realizirani EBRD sredstvima u BiH?
CHAKRABARTI: EBRD je institucija zasnovana na potražnji i poslujemo u skladu sa strategijama pojedinih zemalja, koje pravimo u saradnji sa lokalnim vlastima i drugim relevantnim akterima. U BiH se fokusiramo na podršku privatnom sektoru, planu povezivanja i zelenoj ekonomiji. Za ostvarenje regionalnih i evropskih integracija, ključnu ulogu igra infrastruktura, Koridor Vc, koji će umrežiti zemlju od luke Ploče na jugu do granice sa Hrvatskom na sjeveru i povezati ga sa širim transkontinentalnim mrežama, trenutno je najveći investicioni projekat u BiH u koju smo već uložili 550 miliona eura.
Kako BiH i dalje ima veoma snažan javni sektor, razvoj privatnog sektora ostaje ključan. Također, aktivno radimo sa finansijskim sektorom sa kreditnim linijama za mala preduzeća, s ciljem poboljšanja njihove konkurentnosti, naprimjer. S druge strane, za stambene potrošače puno radimo na razvoju energetske efikasnosti. EBRD ulaže i u općinsku infrastrukturu u transportu, vodovodu i upravljanju otpadnim vodama.
Konačno, podržavamo zelenu ekonomiju u BiH, zemlji sa ogromnim prirodnim ljepotama, ali i visokim nivoom zagađenja. Pored pojedinačnih projekata, kao što su finansiranje izgradnje termoelektrane na biomasu u Banjoj Luci, podržavamo i strukturiranu strategiju: Sarajevo, Banja Luka i Zenica su se pridružili projektu Zeleni gradovi EBRD, što podrazumijeva sveobuhvatni pristup izgradnji održive budućnosti gradova, rješavanjem ekoloških izazova i infrastrukturnih potreba.
Ključni partner
BM: Godina dana je od pokretanja Strategije EU za zapadni Balkan. Koliko je EU uspjela u potpori transformiranja zapadnog Balkana u područjima od zajedničkog interesa i kako iskustvo najnovijih država članica EU može biti relevantno za države zapadnog Balkana?
CHAKRABARTI:Važnost pristupanja EU za region zapadnog Balkana ne može biti precijenjena. EU nije samo klub kojem sve ove zemlje žele pripadati jednog dana. EU je glavni politički i ekonomski akter, ali i donator. Za EBRD je EU glavni dioničar, naš najveći donator i ključni partner. Radimo zajedno sa Evropskom investicionom bankom, bankom EU, ali i sa mnogim drugim fondovima u kojima privatni sektor EBRD-a često pruža ključnu podršku realnoj ekonomiji.
Postati član EU je jasno definiran proces po fazama. Svaka zemlja mora ispuniti kriterije i ocjenjuje se prema vlastitim zaslugama. Međutim, prethodna iskustva drugih zemalja mogu biti neprocjenjiva. Ono što region zapadnog Balkana može naučiti iz ranijih procesa proširenja EU je da je neophodno sveobuhvatno se pripremiti na članstvo, kao i pridružiti se u pravo vrijeme. Da citiram sadašnjeg predsjednika Vijeća EU Donalda Tuska, koji je nedavno rekao, iako u drugom kontekstu “Molim vas, ne gubite vrijeme!”
BM: Kako ocjenjujete dosadašnji angažman EBRD-a u BiH, kakve su ocjene EBRD-a o stepenu razvoja dostignutom u pogledu ekonomskih reformi koje BiH sprovodi na proklamovanom putu ka Evropskoj uniji i koji su presudni faktori za poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti u BiH?
CHAKRABARTI: Bosna i Hercegovina je napredovala u ekonomskim i institucionalnim reformama u proteklih više od dvije decenije, ali još uvijek ima velike nedostatke u tranziciji. Naš nedavno objavljeni dijagnostički izvještaj sugerira da BiH zaostaje za drugim zemljama u smislu razvoja održive tržišne ekonomije.
EBRD je bila i ostaje snažno podrška ekonomskom razvoju i reformskim procesima u BiH, ulaganju u transportnu i energetsku infrastrukturu, finansiranju i otvaranju konkurentnijih malih i srednjih preduzeća i unapređenju sistema javnih nabavki. Također smo potpisali Memorandum o razumijevanju sa Vijećem ministara BiH s ciljem podrške i promocije reformskog programa zemlje tako da smo spremni pružiti pomoć novoj vladi kada bude formirana, jer je program reformi spreman.
BM: Javni sektor i preduzeća u državnom vlasništvu preveliki su u okviru lokalne ekonomije. Kako otkloniti nedostatke u tom smislu u cilju razvoja tržišne ekonomije u BiH?
CHAKRABARTI: Javni sektor BiH je među najvećim i najneefikasnijim u evropskim zemljama u kojima poslujemo. Prema podacima MMF, preduzeća u državnom vlasništvu u BiH zapošljavaju oko 11 posto radne snage, često su gubitaši ili posluju na granici rentabilnosti, uprkos činjenici da im se nerijetko uplaćuju značajne subvencije i druge vrste podrške iz budžeta. Uprkos toj podršci, oni i dalje gomilaju poreske dugove.
Jasno je da ova situacija nije održiva i snažno ometa privatni sektor i opći ekonomski razvoj zemlje. Ne radi se samo o novcu poreskih obveznika koji se troši na neodržive poslove koji bi se mogao uložiti u mnogo korisnije svrhe, nego i zbog brojnih drugih deformacija koje kompanije u državnom vlasništvu u BiH stvaraju u ekonomiji zemlje.
Kompanije u državnom vlasništvu imaju povlašten položaj u odnosu na one u privatnom vlasništvu i često sprečavaju njihov ulazak na tržište. Usluge koje nude kompanije u državnom vlasništvu često su lošijeg kvaliteta, što negativno utiče na poslovanje privatnih kompanija. Razmislite samo o nedostatku 4G u mobilnim telekomunikacijama u BiH, dok druge zemlje već uvode 5G. Također, zakašnjela plaćanja državnih kompanija stvaraju finansijske teškoće privatnim kompanijama.
BiH bi se trebala snažno fokusirati na poboljšanje efikasnosti državnih kompanija sa jačim učešćem privatnog sektora, npr. kroz transparentne i konkurentne koncesije (npr. u slučaju Sarajevskog aerodroma) i privatizacije, a u slučaju strateških kompanija kroz komercijalizaciju. EBRD i druge međunarodne finansijske institucije spremne su pomoći u ovom procesu.
BM: Migracijske namjere su i dalje velike među stanovnicima država EBRD regije. Koja je uloga privatnog sektora u rješavanju ovih izazova i korištenju mogućnosti koje migracije mogu donijeti?
CHAKRABARTI: Ne samo namjere, nego i stvarna migracija dosta je visoka u regiji EBRD-a, a posebno na zapadnom Balkanu. Tako bi BiH mogla imati oko dva miliona ljudi ili oko polovine stanovništva u inozemstvu. Kontinuirana emigracija, zajedno sa starenjem stanovništva, stvara značajne probleme za budući rast.
Rješavanje emigracije zahtijeva složene reforme, poboljšanje kvaliteta života, kao i mogućnosti za posao i poduzetništvo. Ove mjere mogu varirati od poboljšanog funkcioniranja demokratskih institucija i vladavine prava do smanjenja pritiska i uplitanja u ekonomiju države. Ljudi će biti manje skloni emigracijama kada osjećaju i imaju bolje mogućnosti kod kuće.
BM: Kako bi klimatske promjene mogle utjecati na ekonomiju zemalja zapadnog Balkana, na koji je način zeleni rast u središtu aktivnosti Banke te koje EBRD-ove investicije su usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena u BiH?
CHAKRABARTI: Klimatske promjene već značajno utiču na ekonomije zapadnog Balkana. Sve češća pojava ekstremnih vremenskih prilika, kao što su poplave ili povećanja prosječnih temperatura, ukazuju na taj uticaj.
Naše zelene investicije i aktivne politike imaju za cilj sprečavanje, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama. EBRD se sve više fokusira na obnovljive izvore energije (vjetar i sunce), smanjujući emisije stakleničkih plinova i čineći snabdijevanje energijom otpornijom. Ne samo da investiramo u projekte obnovljivih izvora energije, već i pomažemo u donošenju regulatornih okvira, omogućavajući i privatnim investitorima da ulažu u ovu oblast.
Naši projekti mogu pomoći zemljama da se bolje prilagode ekstremnim vremenskim uslovima, npr. poboljšanjem otpornosti na poplave putne mreže BiH ili finansiranjem sistema za navodnjavanje.
