U Srnicama kod Gradačca nalaze se inkubatorska stanica i farme roditeljskih jata teške linije kompanije “Poljovet” d.o.o., koje su danas primjer održivosti ruralnog razvoja i zaokruženog ciklusa proizvodnje.
Vlasnik kompanije Zvonko Deronjić, inače doktor veterinarske medicine, objašnjava da u peradarstvu postoje laka i teška linija. Laka linija se vezuje za koke nosilje koje proizvode konzumna jaja, dok se teška linija vezuje za proizvodnju pilećeg mesa. Dakle, ta dva sistema su razdvojena u peradarskoj proizvodnji.
Tov brojlera
“Kada je riječ o proizvodnji pilećeg mesa, taj proces počinje kupovinom jednodnevnih roditeljskih pilića, koji su najčešće iz Njemačke. Ovi pilići se prvo odgajaju u odgojnim roditeljskim farmama u ciklusu koji traje do nekih maksimalno 21 sedmicu, kada se spremne rasplodne kokice i pjetlovi prebacuju u proizvodne objekte u kojima se nalaze i gnijezda u kojima će kokice nositi rasplodna jaja narednih deset mjeseci. Ove kokice i pjetlovi su u stvari roditelji kasnijim tovnim brojlerima koji se koriste za proizvodnju mesa pa se i nazivaju roditeljska jata. Rasplodna jaja koja snesu ove kokice ulažemo u inkubatosku stanicu”, pojašnjava Deronjić.
Muamer Sarajlić, rukovodilac inkubatorske stanice, ističe da u ovom momentu najveći dio proizvodnje ide prema objektima za tov brojlera, koji su u vlasništvu kompanije Bingo, a čiji se objekti nalaze u Dubravama i Špionici.
“Ponosni smo na našu primarnu proizvodnju rasplodnih jaja kao i na samu modernu inkubatorsku stanicu odakle dolaze pilići koji se dalje šalju na uzgoj kompanijama u regiji. Napomenuo bih i da u procesu proizvodnje kojom se bavimo, postižemo izuzetno dobre rezultate, te da smo dobitnici brojnih priznanja za kvalitet proizvodnje i visoke rezultate koje postižemo od kojih bi izdvojili Cobb Champion Award za iznimne proizvodne rezultate”, dodao je Sarajlić.
Kompanija “Poljovet” je formirana 1996. godine, te je danas primjer održivosti ruralnog razvoja i zaokruženog ciklusa proizvodnje. Mladi veterinari iz cijele zemlje dolaze u Srnice da bi se upoznali o procesima vezanim za proizvodnju i inovacije koje su ovdje realizovane, a u “Poljovetu” su optimistični i po pitanju razvoja u narednim godinama.
Dobra saradnja
“Očekujemo u narednom periodu povećanje potražnje. Sa otvaranjem tržišta Evropske unije očekujemo i rasterećenje domaćeg tržišta, a na nama je da pratimo standarde. Imamo dobru saradnju sa drugim proizvođačima, a ono što je naročito važno i što bih ovdje spomenuo je da je naš process proizvodnje zaokružen, što je od izuzetnog značaja za dobijanje dobrih proizvodnih rezultata”, napominje Deronjić.
Sarajlić ističe značaj saradnje s projektom USAID/Sweden FARMA II. Naglašava da ih je podrška koju su dobili od projekta FARMA II ohrabrila u daljnjim ulaganjima i razvoju proizvodnje, ali i dala značajan doprinos generalno većoj saradnji i uvezivanju peradarskih proizvođača širom zemlje.
“Uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta opremili smo inkubatorsku stanicu te povećali kapacitet proizvodnje sa 6.000.000 na 8.000.000 jajnih mjesta godišnje. To je itekako veliko povećanje proizvodnje, a od suštinske je važnosti za firme koje posluju u sektoru peradarstva da se modernizuju na ovaj način i prate trendove”, zaključio je , saopćeno je USAID/Sweden FARMA II projekta.
