Ekonomija BiH može rasti, ali je potreban zamah reformi

Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za zapadni Balkan pokazuje da su sve zemlje zabilježile rast u 2018. godini, ali i visok nivo nezaposlenosti te potrebu za jačanjem privatnog sektora.

43

Prema podacima iz posljednjeg Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zapadni Balkan, svim zemljama potrebno je ubrzavanje reformi. Ekonomski rast na zapadnom Balkanu bilježi ubrzanje sa 2,6 procenata u 2017. godini na 3,8 procenata u 2018. godini, uz projektovani prosjek od 3,7 procenata u 2019.-2020. godini. Međutim, ovakvi izgledi podložni su rastućim spoljnim i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji tempo očekivanih strukturnih reformi, rečeno je na konferenciji za medije na kojoj je Izvještaj prezentiran.

„Ovaj Izvještaj ukazuje na potrebu da se održi zamah reformi s ciljem boljeg iskorištavanja ekonomskih prilika. Svih šest zemalja zapadnog Balkana suočava se s visokim nivoom nezaposlenosti i izazovom otvaranja većeg broja radnih mjesta u privatnom sektoru što je od velikog značaja za poboljšanje ekonomskih prilika za sve građane“, kazala je Edith Kikoni, viši ekonomista u Svjetskoj banci.

Tri najznačajnije karakteristike Izvještaja pokazuju, prije svega, da su zemlje zapadnog Balkana projicirane da nastave rast u narednom periodu ali je ovaj period podložan rizicima.  Također postoje razlike među zemljama, te se tako u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji očekuje brži rast u 2019. i 2020. godini, dok se u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji očekuje usporavanje rasta. Kada su u pitanju domaći rizici, uglavnom su vezani za rastuće nezadovoljstvo javnosti što može dovesti do većih političkih neizvjesnosti i posljedično može usporiti zamah reformi. Na vanjskom planu, rizici koji mogu dovesti do usporavanja odnose se na nastavak trgovinskog protekcionizama, a istovremeno u Evropi može doći do sporijeg rasta nego što se očekuje.

Ulagati više u svoje ljude

„Druga karakteristika Izvještaja odnosi se na radna mjesta. Unatoč ubrzanju rasta u 2018. godini došlo je do usporavanja otvaranja radnih mjesta. U 2018. godini, u zemljama zapadnog Balkana otvoreno je 96.000 radnih mjesta, prvenstveno u industriji i uslužnim djelatnostima, što je znantno manje u odnosu na 2017. godinu kada je otvoreno 171.000 radnih mjesta. Ovaj spori odgovor tržišta rada je u određenoj mjeri odraz privremenih efekata fiskalnih stimulansa koji su potakli rast ali nisu dovoljno potakli privatni sektor da otvara radna mjesta“, istaknula je Kikoni.

U Izvještaju se navodi da u zemljama zapadnog Balkana najviše radnih mjesta otvaraju brzorastuće kompanije – koje u prosjeku rastu najmanje 20 posto tokom tri uzastopne godine – ali takvih je malo: u 2016. godini samo jedna od 33 kompanije u formalnom sektoru u Sjevernoj Makedoniji, a u 2017. godini samo jedna od 20 u Srbiji ostvarila je prosječan rast od najmanje 20 procenata u tri uzastopne godine. Jačanje javnih institucija, čime se osigurava da niko ne ostvaruje koristi od posebnog tretmana, potaklo bi poduzetnike da ulaze na tržište i budu inovativni, čime bi se povećala grupa novih, produktivnijih firmi koje rastu i otvaraju radna mjesta.

U  fokusu Izvještaja je pet oblasti koje bi pojačale osnove za budući rast i otvaranje radnih mjesta u regionu, a odnose se na politiku konkurentnosti, oporezivanje, diversifikaciju finansijskog sektora, povećanje sofisticiranosti izvoza i ekonomsku povezanost.

„Sama politika povećanja konkurentnosti bi u naredne tri godine mogla povećati BDP za jedan procentni poen. Izvještaj naglašava potrebu za jačanje politika i tržišnih institucija koje potiču konkurenciju. Također, Izvještaj sadrži poseban odjeljak o ljudskom kapitalu -sve zemlje zapadnog Balkana moraju ulagati više u svoje ljude i u ovom se poglavlju govori kako ove zemlje mogu iskoristiti prilike koje im pruža brzi razvoj tehnologije s ciljem stvaranja dinamične ekonomije gdje mladi ljudi mogu procvasti i u potpunosti iskoristiti svoj potencijal. Prosječno, u zemljama zapadnog Balkana izgubi se 20 do 30 produktivnih godina zbog nezaposlenosti i neaktivnosti“, naglasila je Kikoni.

Rast u BiH je nastavljen i prema procjenama Svjetske banke zabilježen je od tri posto, što je u odnosu na prethodne godine blago usporenje od 2,2 procentna poena.

„Kada  pogledamo šta je u strukturi tog rasta, možemo vidjeti da je potrošnja dominantan faktor i ono što bi htjeli poručiti je da je neophodno pokrenuti reforme, potrošnju reformirati u investicije i da se ide ka tome da se više izvozi i kreiraju radna mjesta u privatnom sektoru“, istaknula je Sandra Hlivnjak, ekonomista Svjetske banke za BiH.

Kada se radi o nezaposlenosti, primijećeni su neki pozitivni i negativni faktori. Nezaposlenost je smanjena najviše u BiH kada se poredi sa 2017. godinom, međutim taj broj je i dalje visok.

Prisutan potencijal za rast

„U zadnje tri godine došlo je do povećanja zaposlenosti, a uzeli smo podatke ankete koju provodi Agencija za statistiku BiH. U 2008. godini zaposlenost je iznosila više od 890.000, dok u 2018. godini još uvijek nije dostignut nivo iz pretkriznog perioda. U svim zemljama  zapadnog Balkana već je dostignut nivo zaposlenosti iz 2008. godine, dok u BiH još uvijek nije slučaj. Potrebno je uraditi još puno toga te nastaviti sa započetim reformama“, naglasila je Hlivnjak.

Prema Izvještaju, i dalje je prisutan deficiti na tekućem računu, ali je pozitivno što se taj deficit pokriva svake godina, finansiran je i održiv. Hlivnjak ističe da se deficit u BiH finansira uglavnom iz ostalih investicija i novih zajmova, a u najvećoj mjeri kreira ga vanjskotrgovinski deficit gdje je komponenta uvoza značajnija nego komponenta izvoza.

Veća vanjska potražnja dala je podršku rastu izvoza, ali uvoz je anulirao taj zamah, tako da je neto izvoz imao negativan uticaj na rast od jednog procentnog poena. Rast izvoza je ostvaren uglavnom u istim robama kao i godinu ranije: mineralni prozvodi, bazni metali, hemijski proizvodi i mašine, što ukupno čini 50,7 posto rasta izvoza; slično kao i u 2017., rast uvoza predvodile su iste četiri kategorije kao i izvoz, plus transportna oprema – što zajedno daje 47,7 posto rasta uvoza. Kad je riječ o proizvodnji, glavni doprinos rastu u 2018.  godini dale su usluge, industrija i poljoprivreda.

Cijene su u 2018. nastavile rasti. Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI), je u decembru 2018. porasla za 1,6 posto na godišnjem nivou, vođena većim cijenama prevoza, duhana i najma stanova. Dugoročna inflacija ostala je niska. S obzirom na to da je rast nominalnih plaća iznosio 4,9 posto, efekat na realni prihod bio je pozitivan.

Procjenjuje se da se fiskalna pozicija u 2018. godini vratila u deficit. Fiskalni deficit je u 2018. godini iznosio 0,5 posto BDP-a, za razliku od suficita od 2,6 posto u 2017. godini. Prihodi su u 2018. godini porasli kao posljedica veće naplate indirektnih poreza. Međutim, rast prihoda bio je anuliran većom javnom potrošnjom, uglavnom tekućom potrošnjom na socijalna davanja, plaće (tj. jednokratno povećanje naknada za demobilizirane borce u FBiH i povećanje plaća u RS) i kapitalnim projektima. Iako je kapitalna potrošnja porasla, još uvijek nije dovoljna, a prisutna su i dugotrajna kašnjenja implementacije projekata. Ukupni javni i javno garantirani dug procjenjuje se na 36,7 posto BDP-a, od čega 29,8 posto BDP-a predstavlja povoljan dug prema međunarodnim finansijskim institucijama.

„Potencijal za rast u BiH je prisutan i prema projekcijama Svjetske banke za 2020. godinu ukoliko dođe do nastavka implementacije reformskih procesa i Reformske agende može se očekivati rast BDP do 3,9 posto. Ukoliko se ne nastavi implementacija reformskih procesa teško da će se BiH približiti evropskom putu. Potencijalni rizik je svako odlaganje implementacije izbornih rezultata, kao i činjenica da je zemlja izložena ranjivostima koje dolaze kroz vremenske nepogode te je preporuka da se radi na prevenciji. Najveći vanjski rizik dolazi od mogućnosti usporenja rasta u EU, geopolitičke tenzije i kreiranja nepovoljnih zajmova na koje se zemlja oslanja“, objasnila je Hlivnjak.

 

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here