Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, jedan od rijetkih u kojima Bosna i Hercegovina ima pozitivan vanjskotrgovinski bilans, u prošloj godini zabilježio je značajan pad pokrivenosti uvoza izvozom, koja je smanjena za čak 95 procentnih poena – sa 330 na 235 posto. Naime, iako je izvoz povećan za 2,8 miliona konvertibilnih maraka ili osam posto u odnosu na 2017. godinu i dostigao 39 miliona KM, uvoz je rastao mnogo intenzivnije – za 5,9 miliona KM ili 55 posto, popevši se na 17 miliona KM.
Razlika u cijeni
Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta (Projekt razvoja tržišne poljoprivrede), tom negativnom trendu najviše je doprinio zabrinjavajući rast uvoza gljiva od čak 367 posto – sa 2,1 na 7,7 miliona KM. S druge strane, gljive su lani bile dominantne i kada je riječ o izvoznim proizvodima ovog sektora te sa ukupnim godišnjim plasmanom na strana tržišta vrijednim 20,5 miliona KM činile više od polovine bosanskohercegovačkog izvoza ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda.
Mada sa kontinuiranim ekstremno visokim vanjskotrgovinskim suficitom, druga najznačajnija izvozna stavka ovog sektora – eterična ulja, prošle godine također se našla na silaznoj putanji, zabilježivši pad izvoza od 7,2 miliona KM ili 26 posto, što je prvenstveno posljedica smanjenja cijene ulja od smilja, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Na drugoj, pozitivnoj strani medalje stoji činjenica da su izvoznici eteričnih ulja lani uspjeli plasirati svoje proizvode na 35 tržišta širom svijeta, prvi put stigavši i u Meksiko, Vijetnam, Keniju, Nikaragvu, Južnoafričku Republiku i Novi Zeland.
Posebna priča su izvoz i uvoz meda, u čijoj vanjskotrgovinskoj razmjeni bilježimo deficit od 1,9 miliona KM. U nizu specifičnosti vezanih za statistiku o medu, izdvajaju se činjenice da BiH više od 90 svojih tržišnih potreba podmiruje domaćom proizvodnjom, ali je istovremeno obim izvoza domaćeg meda praktično zanemariv, s obzirom na to da na jedan izvezeni kilogram uvozimo 30,5 kilograma meda. Pritom, svojevrstan kuriozitet predstavlja drastično velika razlika u prosječnoj cijeni izvoznog i uvoznog meda – zahvaljujući izvozu na tržišta zemalja Bliskog istoka, za izvozni med postigli smo prosječnu cijenu od 18,58 KM, dok smo kilogram uvoznog meda, uglavnom porijeklom iz Srbije i Hrvatske, u prosjeku plaćali 7,43 KM, pri čemu je najniža zabilježena cijena uvoznog srbijanskog meda iznosila svega 3,29 KM po kilogramu, što, kako upozorava Feđa Begović, zamjenik šefa FARMA II projekta, nedvosmisleno ukazuje i na upitan kvalitet tog meda.
Jačanje sektora
Kao putokaz za popravljanje vanjskotrgovinske statistike domaćih medara, Begović u prvom ističe povećanje proizvodnje i osvajanje novih proizvoda, sa većom dodatnom vrijednošću, što je, kao ističe, dio strategije i konkretnih aktivnosti FARMA II projekta.
Kada je, pak, riječ o jačanju sektora u cjelini, Mirko Bošković, sekretar za turizam, trgovinu i usluge u Sektoru prirede VTK BiH, potencira otvaranje novih tržišta, pri čemu potencira kinesko i američko. Kako precizira, sa kineskim proizvođačima eteričnih ulja već je potpisan sporazum o saradnji koji bi trebao rezultirati izvozom ulja od smilja, za Kineze praktično novootkrivenog proizvoda, dok će prvi konkretan korak ka američkom tržištu biti učešće osam bh. kompanija (Malo Sunce Mostar, Frost Ljubuški,
Anđelić Trebinje, Elmar Trebinje, Halilović Ilijaš, Bosnaplod Brčko, Pego Čitluk i Bonatura Tešanj) na sajmu BIOFACH America, koji će najesen biti održan u Baltimoru.
