Bosna i Hercegovina kada je u pitanju digitalizacija uveliko zaostaje za Evropom i svijetom. Od 2003. godine kada je BiH započela proces digitalizacije nije napravljen neki veliki pomak, iako smo se 2004. godine takmičili sa Estonijom koja je danas lider u svijetu, dok se BiH nalazi na samom začelju. Jedina smo država u Evropi koja nema elektronski potpis, a dok se u svijetu već testira 5G mreža, u BiH se tek počinje sa implementacijom 4G mreže. Zbog svega ovoga naša zemlja gubi milione, a neprovođenje ovog procesa uveliko utiče i na konkurentnost privrede, rečeno je na konferenciji Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva održanoj polovinom marta.
„Cilj digitalizacije kada je u pitanju gospodarstvo u BiH jeste povećana transparentnost, veći broj on-line platformi, a samim time povećava se i konkurentnost poduzeća. Suština cijelog procesa je osuvremenjavanje nove kulture poslovanja, ne samo u BiH nego i van granica BiH. Naš cilj jeste potaknuti ovo društvo da krene boljim koracima kako bi naš proizvod i poduzetništvo postali prepoznatljiviji. Zemlje u regionu i zemlje u koje izvozimo prilično su daleko kada je u pitanju digitalni svijet, moramo biti ukorak s tim i ne smijemo zaboraviti da postoje bh. kompanije koje su prevazišle same sebe, na visokom stupnju tehnologizacije i automatizacije, međutim druge se drastično razlikuju od toga. Moramo početi vjerovati domaćim proizvodima i domaćoj pameti, imamo dovoljno softverskih inženjera i potencijala da možemo veliki dio ovih poslova izvesti na našem tlu“, kazao je Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH na otvaranju konferencije.
Politika kao kočnica
Prema posljednjim podacima, IKT sektor u protekloj godini ostvario je prihod od 2,8 milijardi KM od prodaje, što iznosi 4,40 posto od ukupnog prihoda od prodaje u BiH. Sektor IKT-a učestvuje sa devet posto u ukupnom BDP-u te je broj zaposlenih oko 15.000 ili dva posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH. Na vanjskom planu, razmjena informacija, brzina pristupa, jednostavnost spoznaja o novim tehnologijama dovodi do otvorenosti prema poslovnom svijetu, a koji ne poznaje granice te na taj način omogućava saradnju i slobodu kretanja, ne samo ljudi nego i roba, znanja, iskustava. Digitalizacija svakako nije jeftin proces. Potrebno je uložiti sredstva u računare, obuku ljudi, softwere, konekcije, ali kako kaže Haris Hadžialić, direktor kompanije Global GPS, ono što se dobije je višestruko veće od onoga što se uložilo.
„Digitalizacija nije samo digitalizacija prenosnih kanala i medija, govorimo o cjelokupnom društvu. IKT industrija je ona koja će nam omogućiti da dođemo do digitalizacije. Kod digitalizacije postavljaju se pitanja troškova, ušteda i modela finansiranja. Digitalizacija koju VTKBiH predstavlja je digitalizacija kod privrednih subjekata koji će svakako raditi na tom procesu i uključivati se na način da će kupovati opremu i štediti na raznim procesima koje će sada imati digitalno“, objasnio je Hadžialić.
Prema primjerima koje je Hadžialić predstavio, samo zbog stajanja u redu u bankama radi otvaranja računa na godišnjem nivou troši se više od 40 miliona KM, dok bi u slučaju da je taj proces digitaliziran ukupan trošak iznosio oko tri miliona KM. Kada je u pitanju sadašnja fiskalizacija, na godišnjem nivou troši se oko 22 miliona KM, a kada bi se taj proces digitalizirao trošak bi iznosio oko dva miliona KM.
Problem u BiH kada je u pitanju digitalizacija, kako kaže Saša Dalipagić, zamjenik ministra komunikacija i transporta BiH, jeste politika koja koči ovaj proces.
„ Prva faza digitalizacije je završena čime su uspostavljena tri centra-Sarajevo, Mostar i Banja Luka, a druga i treća faza su u pripremi. Vijeće ministara BiH provelo je sve aktivnosti i usvojen je projekat za koji je izdvojeno 28 miliona KM, međutim problem je što je sve ispolitizirano“, istaknuo je Dalipagić.
Rijetki pozitivni primjeri
Zbog svega ovoga trpimo nesagledive posljedice. Kompanije stagniraju, stare tehnologije povećavaju cijenu proizvodnje pa je nemoguće biti konkurentan.
Rijetki su primjeri dobrih praksi digitalizacije u BiH. Jedan takav je Uprava za indirektno oporezivanje BiH koja je sa šalterskog prešla na elektronski način rada. Naime, od februara ove godine svi poreski obaveznici podnošenje PDV prijava vrše elektronski.
„Ovaj sistem doprinijet će uštedi vremena, smanjenju troškova te će se smanjiti broj grešaka uzrokovanih ljudskim faktorom“, istaknula je Svjetlana Perković, pomoćnica direktora Uprave za indirektno oprezivanje BiH.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove već desetak godina aktivno radi na digitalizaciji i sređivanju te usaglašavanju katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka. Zahvaljujući dosadašnjim aktivnostima, oko 62 posto teritorije FBiH je u digitalnom obliku, a trenutno se radi i na uspostavljanju baza podataka katastra nekretnina u kojoj je 72 posto parcela u digitalnom obliku.
Pred BiH je dug put. Puno je toga što nam nedostaje, a što je u razvijenim zemljama već uveliko u upotrebi kao što je naprimjer e-goverment, nastava na univerzitetima o digitalnim tehnologijama, benefiti za kompanije koje koriste nove tehnologije, državna podrška za inovacije, istraživanje i razvojne programe, 4G mreža, bibliotečka mreža, elektronski potpis, pravni okvir itd. Ali, s druge strane imamo dobru bazu kao što je IKT industrija kao najbrže rastući sektor u zemlji, mlade talente kojima je potrebna podrška i strane eksperte koji su nam spremni pomoći, te ako iskoristimo sve potencijale i uz adekvatna ulaganja možemo se približiti svjetskim trendovima.
Iskustva drugih zemalja
Tokom Konferencije predstavljeni su pozitivni primjeri u svijetu, ali i regionu koje bi i BiH mogla slijediti. Tako primjera radi u Švicarskoj kartu za voz možete kupiti putem pametnog telefona, registrovati preduzeće elektronski, plaćati bitcoinima, glasati od kuće, a dronovi se koriste za transport krvi u slučaju potrebe za transfuzijom. Švicarska već sada testira 5G mrežu u šest većih gradova, a do kraja godine testiranje će proširiti na 60 gradova. Vlast u Švicarskoj usvojila je dosta inicijativa koje su došle od lokalnih zajednica, NVO sektora i kompanija te je taj kombinirani pristup urodio plodom.
Slične primjere možemo naći i u regionu. Tako u Sloveniji uručivanje sudskih poziva vrši se elektronski, razvijen je širok spektar aplikacija namijenjenih zdravstvu. U Hrvatskoj već radi servisi poput e-zdravstvo, e-građani, e-visitor, a u naredne tri godine očekuje se implementacija projekta elektronske uprave.
