Ni špijuni više nisu kao što su nekad bili, zaključak je koji se nameće nakon uvida u World Factbook listu američke Centralne obavještajne agencije (CIA) sa podacima o zlatnim i deviznim rezervama zemalja svijeta te njihovih poređenja sa zvaničnim, odnosno stvarnim stanjem.
Različiti podaci
Naime, prema CIA World Factbooku, Bosna i Hercegovina raspolaže zlatnim i deviznim rezervama u ukupnoj vrijednosti od 5,37 milijardi američkih dolara, po čemu je 27. u Evropi i 91. na planeti. Na CIA listi, kao referentni datum navodi se 31. decembar 2017. godine, a na njoj nema diferenciranih vrijednosti zlatnih i deviznih rezervi zemalja obuhvaćenih analizom, već su isključivo dati zbirni iznosi. No, čak i kada se zanemare drugonavedena manjkavost i poprilična zastarjelost podataka kojima barata CIA, utisak je da su njeni analitičari aljkavo odradili svoj posao, budući da su, samo kada je riječ o BiH, promašili za skoro milijardu i po dolara.
“Na dan 26. februar 2019. godine, devizne rezerve Centralne banke BiH (CBBiH), koje obuhvataju i devize i zlato, iznosile su 11,62 milijardi konvertibilnih maraka, što izraženo u američkim dolarima iznosi 6,75 milijardi.
Učešće zlata u ukupnom iznosu deviznih rezervi zauzima nešto ispod dva posto, a BiH raspolaže sa 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija je vrijednost na navedeni datum iznosila 219,1 milion KM“, preciziraju iz Centralne banke BiH za Business Magazine komentirajući navode CIA World Factbooka, uz opasku da se količina zlata kojom naša zemlja raspolaže u portfoliju deviznih rezervi nije mijenjala od 2013. godine.
Prema podacima Centralne banke, bosanskohercegovačke devizne rezerve na kraju 2017. godine, datum na koji se referira CIA, iznosile su nešto više od šest milijardi dolara, što sa promašajem za oko 700 miliona dolara opet ukazuje na ne baš naročitu vjerodostojnost američkih finansijskih obavještajaca.
Istina, različitim ulaznim putevima, na CIA internetskoj stranici mogu se naći i različiti World Factbook tabelirani podaci o državnom zlatu i devizama – dok na rang- listi na kojoj su zemlje poredane po vrijednosti deviznih rezervi uz ime Bosne i Hercegovine stoji iznos od 5,37 milijardi dolara, koji je kao relevantan uzet i u upoređivanju devizne moći evropskih država. U abecedno posloženoj tabeli BiH su pripisane devizne rezerve u ukupnom iznosu od 6,47 milijardi dolara, što je dosta preciznija procjena ako se poredi s aktuelnim stanjem, ali i dalje neoprostivo daleka od stvarnih šest milijardi dolara iz perioda na koji se ona odnosi.
Dominacija Kine
Inače, prema CIA World Factbook listi, devizama i zlatom najpotkovanija zemlja u svijetu je Kina, sa rezervama teškim 3,19 biliona dolara, koju slijede Japan sa 1,22 i Evropska unija “u paketu“ sa 740,90 miliona dolara vrijednim deviznim i zlatnim rezervama.
Pojedinačno, u Evropi je najjača Švicarska, čije devizne rezerve CIA procjenjuje na 679,30 miliona dolara, iza koje slijede Rusija sa 418,50 i Njemačka sa 185,30 miliona dolara.
Na području bivše Jugoslavije, primat drži Hrvatska sa deviznim rezervama vrijednim 16,06 milijardi dolara, Srbija je druga sa 10,79 milijardi dolara, dok su ispod BiH ranigrane Makedonija (2,79 milijardi dolara), Crna Gora (1,08 milijardi dolara) te Slovenija i Kosovo, koje pojedinačno raspolažu zlatom i devizama vrijednim manje od po milijardu dolara (911,20 miliona, odnosno 683,90 miliona dolara).
Kako tvrdi CIA, zlatom i devizama najsiromašnija zemlja Evrope je Estonija, sa rezervama od skromnih 389,80 miliona dolara, dok svjetsko začelje čvrsto drži Kiribati, mikrodržava u Okeaniji, sa 7,48 miliona dolara…
