Malo koje zakonsko rješenje na državnom nivou izazvalo je toliko kontroverzi kao izmjene Zakona o akcizama, koje su, tek što se potpuno smirila bura vezana za povećanje akciza na naftne derivate, ponovo uzburkale duhove nakon objave posljednjeg Biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji je iznova pobudio polemiku o tome da li je akcizna čaša polupuna ili poluprazna, odnosno da li je novi zakon pun pogodak ili totalni promašaj u smislu uticaja na javne prihode.
Naime, u Biltenu se navodi da je u 2018. “akciza naplaćeno manje za 19,6 miliona KM“, ali da je “zbog sve učestalije kompenzacije obaveza za akcize na naftne derivate i obaveza za putarinu potraživanjima po osnovu PDV-a tokom prošlih mjeseci došlo do značajnih odstupanja strukture naplaćenih prihoda u odnosu na onu koja je prikazana u izvještaju UIO“.
Varljiva statistika
“Na osnovu gotovinskog toka nije moguće donijeti ispravne zaključke o efektima primjene izmjena Zakona o akcizama u području oporezivanja derivata, jer se naplata akciza neopravdano umanjuje, dok se, s druge strane, naplata PDV-a neopravdano povećava za iznos prihoda koji su, umjesto da su isplaćeni kao povrat, korišteni za plaćanje budućih obveza obveznika.
Nakon korekcije prihoda za iznos kompenzacije nominalni pozitivni efekti u naplati PDV-a iznose 235 miliona KM, dok je na akcizama de facto ostvaren rast prihoda od 3,8 miliona KM“, navodi se u Biltenu.
Na molbu da pojasne šta to konkretno znači i usmjere nas na ispravan zaključak o trendu ubiranja akciza, odnosno efektima zakonskih izmjena, iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO podvlače da su akcizni prihodi povećani, a da su sve eventualne nejasnoće s tim u vezi plod računovodstvene metodologije.
“Radi se o pitanju iz sfere računovodstvenog izvještavanja, koje može biti gotovinsko i obračunsko. UIO primjenjuje gotovinsko, što znači da se prihodi evidentiraju po vrstama samo kad su gotovinski naplaćeni, dok plaćanje akciznih obaveza iz PDV kredita nije tim načinom obuhvaćeno.
Na kraju, iznos naplaćenih prihoda po osnovu akcize u evidenciji Jedinstvenog računa ne odgovara stanju u analitici po obveznicima, jer je dio obaveza po osnovu akcize plaćen iz potraživanja po osnovu PDV-a, a ne gotovinski“, u izjavi za Business Magazine pojašnjavaju ovu “optičku varku“ iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu.
Kada je, međutim, riječ o naplati akciza na domaće proizvode koji podliježu toj vrsti posebnog oporezivanja, svi računovodstveni modeli daju isti, negativan rezultat.
U Biltenu se nedvosmisleno konstatira da je “kod akciza na domaće akcizne proizvode zabilježen veliki pad prihoda“, što, između ostalog, navodi na zaključak da je akcizna politika u cjelini promašena, prvenstveno zbog činjenice da je zbog daljeg rasta cijena usljed povećanih akciza dodatno procvjetalo crno tržište duhanskih proizvoda. Na pitanje o utemeljenosti takvog rezoniranja, iz Odjeljenja poručuju da “konstatacija ne stoji, jer pad prihoda od domaće akcize nema velike povezanosti sa izmjenama Zakona, tim više što one nisu donijele pad prihoda, već blagi rast“.
“Pad prihoda od domaće akcize povezan je sa stanjem domaće naftne i duhanske industrije – Rafinerija Brod već nekoliko godina ima smanjenu proizvodnju (u oktobru 2018. imala je i havariju, od januara 2019. je u remontu), a Fabrika duhana Sarajevo je privatizirana, što je donijelo ukidanje smjena u proizvodnji i minimalnu proizvodnju u prvoj smjeni (za ilustraciju, 2017. FDS je prodavao osam brendova, a krajem 2018. samo dva). Loše je stanje i u domaćoj pivarskoj industriji“, podsjećaju iz Odjeljenja.
Prema Biltenu, situacija sa ukupnom naplatom javnih prihoda u nadležnosti Uprave nešto je bolja, ali ni u cjelini posmatrana situacija nije baš ružičasta, unatoč povećanju neto prihoda u 2018. za 494,8 miliona KM ili 8,6 posto u odnosu na 2017. godinu,
s obzirom na to da porezni obveznici (ne računajući one s dugom manjim od 25.000 KM), zaključno sa 1. februarom ove godine duguju više od pola milijarde KM za PDV, blizu 50 miliona KM za carine i oko 20 miliona KM za akcize. Ono što posebno upada u oči pri uvidu u listu dužnika indirektnih poreza jeste činjenica da su na njenom vrhu već godinama praktično iste kompanije. Na upit o koracima koje Uprava poduzima da bi naplatila porezni dug neodgovornih obveznika i eventualnim sistemskim manjkavostima koje su najveća barijera za prinudnu naplatu tih potraživanja, Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO, podsjeća da je u 2018. prinudnim putem naplaćeno indirektnih poreza (sa pripadajućim kamatama i troškovima prinude) u iznosu od 149 miliona KM.
“UIO je do sada uspjela prinudnim putem naplatiti 70 posto ukupnog duga. Ostatak je i dalje u postupku prinudne naplate.
UIO je od osnivanja naplatila ukupno 77 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza. Ako iznos naplaćenih indirektnih poreza uporedimo sa trenutnim dugovanjima, onda možemo zaključiti da su dugovanja trenutno samo 0,6 posto ukupno naplaćenih prihoda“, ističe Kovačević u izjavi za Business Magazine.
On pritom detaljno pojašnjava postupak prinudne naplate indirektnih poreza te ostalih prihoda i taksi u nadležnosti Uprave, uz opasku da početak perioda prinudne naplate za sobom povlači potraživanje zatezne kamate (0,04 posto za svaki dan zakašnjenja), naknadnog tereta prinude (pet posto od utvrđenog duga) i, ako postoje, troškove postupka.
“Nakon pokretanja postupka prinudne naplate i neizmirivanja duga u dobrovoljnom periodu (10 dana od dana prijema naloga za prinudnu naplatu), Grupa za prinudnu naplatu kao organizaciona jedinica koja je nadležna da provodi postupak, vrši pljenidbe shodno Zakona o postupku prinudne naplate prema sljedećem redoslijedu:
-pljenidba gotovine ili sredstava kod banaka ili drugih finansijskih institucija te blokada žiroračuna dužnika;
-pljenidba dužnikovih nenaplaćenih potraživanja (ovaj novi institut pokazao se kao efikasan, s obzirom na to da je inače u BiH veliki problem poreskih obveznika nemogućnost naplate potraživanja;
-pljenidba plaća, naknada, nadnica i penzije i to 20 posto od neto iznosa, a izuzetno primalac ima pravo da zadrži samo 250 KM mjesečno;
-materijalna pokretna imovina (motorna vozila, radne mašine, namještaj) i imovina u živoj stoci;
-kamate, prihodi i zakupnine bilo koje vrste;
-intelektualna i industrijska svojina;
-plemeniti metali, drago kamenje, nakit, predmeti od zlata, umjetničke slike i antikviteti;
-pljenidba nekretnina i registracija zakonske hipoteke kod nadležnog suda;
-pljenidba vrijednosnih papira i prodaja putem brokerskih kuća.
Namirenje duga, osim pljenidbom novčanih sredstava, UIO vrši prodajom zaplijenjene imovine putem javne aukcije i direktne prodaje.
Imovina koja je izuzeta od pljenidbe su namještaj fizičkih lica i ostalo pokućstvo i odjeća koji nisu velike vrijednosti, a koji predstavljaju skromno domaćinstvo, te imovina čiji troškovi otuđenja prelaze vrijednost koja se može postići prodajom.
Neuhvatljivi dužnici
Želimo istaći da se nad dužnicima provodi postupak u skladu sa navedenim zakonskim propisima i da su poduzete sve mjere prinude s ciljem namirenja duga. Problem koji se pojavljuje kod namirenja duga navedenih dužnika jeste činjenica da oni nemaju imovine pogodne za pljenidbu, a u situacijama kada imaju, imovina je višestruko opterećena založnim pravima drugih povjerilaca.
Zatim, računi dužnika su blokirani ali, kako veliki broj navedenih dužnika više ne obavlja registrovanu djelatnost ili se odgovorna lice na nalaze u BiH, na bankovnim računima nema priliva novčanih sredstava pa je blokada bez efekta“, potcrtava Kovačević.
U pokušaju da od neplatiša izvrši barem djelimičnu naplatu nagomilanih poreznih obaveza, Uprava poseže i za mehanizmom Posebne šeme dužnika PDV-a, koji podrazumijeva da je porezni obveznik obuhvaćen tim režimom dužan u svoje isporuke faktura licima koja su registrirana za PDV unijeti klauzulu prema kojoj se iznos PDV naveden u fakturi plaća Upravi, odnosno da lice registrirano za PDV koje kupuje dobra i usluge od isporučioca pod Posebnom šemom plaća PDV direktno Upravi, s tim što se “iznosi PDV-a zadržani tokom poreznog perioda plaćaju do 5. u mjesecu, a u istom roku porezni obveznik kupac dužan je dostaviti Upravi listu za podacima za prethodni porezni period za poreznog obveznika dužnika prema kojem je uvedena posebna šema, koja treba sadržavati iznos zadržanog PDV-a, identifikacioni broj isporučioca dobra ili usluga i identifikacioni broj primaoca dobra ili usluga koji je zadržao iznos PDV-a“. Efikasnost ovog modela Kovačević opisuje na primjeru velikokladuškog Agrokomerca, koji je prije skoro 10 godina uvršten u Posebnu šemu zbog PDV duga od 966.720,09 KM.
“Grupa za prinudnu naplatu Regionalnog centra Banja Luka je 16. oktobra 2009. godine donijela rješenje o uvođenju posebne šeme dužnika za Agrokomerc d.d. Velika Kladuša. Uvođenje navedenog dužnika u posebnu šemu pokazalo se veoma efikasnim, s obzirom na to da je naplaćen znatan iznos duga – od dana uvođenja Posebne šeme naplaćeno je ukupno 1.430.831,41 KM“, precizira Kovačević.
Podaci iz izvještaja
Prema podacima iz posljednjeg Biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu UO UIO, u 2018. naplaćen je rekordni iznos prihoda od indirektnih poreza od osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje, a stopa rasta dostigla je 8,6 posto.
“Ovo je bilo i očekivano imajući u vidu izmjene Zakona o akcizama.
Da bi se u svrhu analize osigurala uporedivost naplate prihoda od indirektnih poreza u 2018. sa naplatom u 2017. godini, potrebno je u cijelosti isključiti naplatu namjenske putarine, s obzirom na činjenicu da se skoro svi efekti izmjena Zakona (u primjeni od 1. februara 2018.) odnose na namjensku putarinu.
Iznos prihoda nakon isključivanja namjenske putarine predstavlja transfere prihoda prema budžetu institucija BiH, entitetima i Distriktu. Nakon isključivanja naplate
namjenske putarine iz iznosa ukupno naplaćenih indirektnih poreza u 2017. i 2018. godini, rast sredstava za raspodjelu u 2018. iznosi 4,7 posto.
Budući da efekti izmjena Zakona uključuju i iznos PDV-a koji je naplaćen na dodatnu namjensku putarinu, isključivanjem tog efekta stopa rasta sredstava za raspodjelu iznosi četiri posto. Stoga, može se zaključiti da su izmjene Zakona o akcizama donijele 4,6 postotna boda rasta prihoda od indirektnih poreza“, navodi se u Biltenu.
