Piše Armin Zeba
Usljed općeg siromaštva, propusnih granica, nejedinstvenog tržišta, nefunkcionalnih inspekcija, jakih uvozničkih lobija…, Bosna i Hercegovina već decenijama je svojevrsno odlagalište otpada u obliku robe sumnjivog porijekla i kvaliteta. To se, prije svega, odnosi na prehrambene proizvode, ali i na mnoge druge vrste robe, skoro bukvalno od igle do lokomotive, koje legalnim i ilegalnim kanalima završavaju na bosanskohercegovačkom tržištu, koje je, u najširem smislu toga pojma, a posebno kada je riječ o uvozu, jedno od najliberalnijih ili, preciznije rečeno, najanarhičnijih na svijetu.
Tržište drugog reda
Kao takvo, bh. tržište ima status drugorazrednog čak i kod renomiranih stranih proizvođača koji poštuju osnovne norme legalnog poslovanja i ispravnosti proizvoda koje plasiraju u BiH, tako da i oni u našu zemlju šalju artikle koji su svojim kvalitetom znatno ispod onog kojeg ti brendovi podrazumijevaju u matičnim državama, bilo da je riječ o čokoladnim kremovima, alkoholnim i bezalkoholnim pićima ili, pak, tehničkoj robi. Istina, ta vrsta degradacije ne važi samo za bh. tržište i potrošače, već i za sve ostale “neevropeizirane“ zemlje našeg šireg okruženja, ali i za većinu novih članica Evropske unije, uključujući i susjednu Hrvatsku, koje, barem kada je u pitanju međusobna robna razmjena, evropski starosjedioci evidentno još svrstavaju u istočni blok, a njihove potrošače tretiraju kao građane EU drugog reda, sa nedovoljno istančanim ukusom, čije potrebe i apetiti još nisu dorasli zapadnjačkim. Upravo zahvaljujući hrvatskom insistiranju za eliminiranje te vrste diskriminacije potrošača unutar same EU, iz Brisela su krajem januara stigli prvi konkretni nagovještaji izjednačavanja standarda kvaliteta za sve zemlje članice u vidu odluke Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta o izmjenama Direktive o nepoštenim poslovnim praksama, kojima se u suštini zabranjuje dvostruki kvalitet proizvoda.
“Usvojena je izmijenjena Direktiva, čiji je dio takozvana crna lista, koja je zapravo popis zabranjenih poslovnih praksi. Tekst još nije konsolidiran pa nije dostupan za distribuciju, ali važno je napomenuti da je to konačna pozicija Europskog parlamenta, koja se još mora uskladiti s pozicijom Vijeća.Razgovori između Parlamenta i Vijeća, takozvani trijalozi, trebali bi završiti do kraja mandata ovog parlamentarnog saziva, dakle kroz nekoliko mjeseci. Konačni dogovor onda stupa na snagu i treba vidjeti hoće li se dati neko prijelazno razdoblje za prilagodbu državama članicama prije nego zaživi u praksi“, pojašnjava u izjavi za Business Magazine Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu, koja je jedna od najzaslužnijih što je rješavanje ovog decenijama prisutnog problema konačno pomjereno s mrtve tačke.
Na pitanje o direktnim ili barem indirektnim pozitivnim efektima koje bi od navedene odluke Odbora mogle imati Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje još nisu dio EU porodice, Borzan zaključuje da će “ispravljanje nejednakosti na zajedničkom tržištu zasigurno imati pozitivan utjecaj i na zemlje u neposrednom susjedstvu“.
“Uz to, zemlje koje pregovaraju o članstvu, kad uđu u EU automatski će usvojiti zakone za koje se mi danas borimo“, potcrtava Borzan.
Daniel Dalton, član Odbora “sa zapadne strane“ –iz Velike Britanije, u izjavi za naš magazin također izražava uvjerenje da će eventualno izjednačavanje standarda kvaliteta na području cijele Evropske unije neminovno donijeti benefite i konzumentima proizvoda uvezenih iz zapadne Evrope na tržištima izvan EU, poput bosanskohercegovačkog.
“Ako se Evropski parlament i Vijeće Evrope dogovore o zabrani razlikovanja u kvaliteti (ne samo između Istoka i Zapada, nego i kada je riječ o svim neopravdanim varijacijama u kvalitetu širom EU), to će najvjerovatnije pozitivno uticati i na potrošače u Bosni i Hercegovini jer, iako bi se zakon koji to definira primjenjivao samo unutar Unije, predviđene proizvodne skale znače da će proizvođači vjerojatno proizvoditi jedan proizvod za cijelo evropsko tržište, a ne samo za EU“, procjenjuje Dalton.
Pozitivne efekte balansiranja standarda kvalitete unutar Evropske unije na tržišta van njenih granica očekuju i u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, odakle, mada uz opasku da “u BiH nema zvaničnih istraživanja i od ovlaštenih institucija provedenih analiza o kvalitetu istih proizvoda na našem i tržištu zapadne Evrope“, konstatiraju da je “očigledan različit, odnosno lošiji kvalitet proizvoda u BiH od onih koji su namijenjeni potrošačima na zapadnoevropskom tržištu“. U prilog toj konstataciji, iz Institucije ombudsmana naglašavaju da im se bh. potrošači često obraćaju žalbama da su proizvodi svjetskih marki u bh. trgovinama samo izgledom i cijenom slični onima u zemljama zapadne Evrope te podvlače da su “bh. potrošači odavno primijetili da su određeni proizvodi kvalitetniji ukoliko se kupe u zemljama EU“.
“Prigovori zbog lošije kvalitete odnose se kako na prehrambene proizvode, tako i na tehničku robu, odjeću, obuću i uopće proizvode na bh. tržištu. U prilog tome govori činjenica da je u posljednje vrijeme mnogo robe povučeno s bh. tržišta zbog sumnjive kvalitete.Još prije desetak godina pokrenuta je inicijativa o rješavanju problematike različite kvalitete naizgled istih proizvoda. Nakon dužeg vremena, Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta eksplicitno je zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda.Donošenje takve direktive svakako je pozitivno i ohrabrujuće. Navedena direktiva propisuje visoke novčane kazne (do četiri posto godišnjeg prometa, op.a.) za proizvođače koju plasiraju različitu kvalitetu za iste proizvode. To znači da će proizvodi u svim zemljama EU morati biti iste kvalitete. Primjera radi, čokolada Milka bit će iste kvalitete u svim zemljama EU.Kako BiH ima obavezu da usklađuje svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom zemalja EU, to je za očekivati da će gore navedena direktiva biti inkorporirana u bh. potrošačku legislativu“, potcrtava u izjavi za naš magazin Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.
Ona pritom podsjeća da u međuvremenu, dok evropski propisi koji se odnose na ujednačenost kriterija kvaliteta ne zažive i u BiH, “proizvodi nižeg kvaliteta, ukoliko zadovoljavaju uslove sigurnosti koji se propisuju na evropskom nivou, moraju imati jasno istaknutu deklaraciju“, budući da je u svakom slučaju “obaveza proizvođača da na tržište isporuči zdravstveno ispravne proizvode sa sastojcima koji ne umanjuju njihovu vrijednost“.
S obzirom upravo na činjenicu da, u prvom redu kada se radi o prehrambenim artiklima koji su najčešći i najuočljiviji produkt dvostrukih aršina, lošiji kvalitet, posebno gledano iz laičkog, odnosno ugla prosječnog potrošača, podrazumijeva i manju zdravstvenu sigurnost, nesumnjivo vrlo bitnu ulogu o priči o (ne)ravnopravnosti bh. u odnosu na zapadnoevropska tržišta ima i Agencija za sigurnost hrane u BiH.
Sigurnost hrane
“Agencija kontinuirano prati izmjene zakonodavstva Evropske unije, tako da smo upoznati s trenutačnim aktivnostima na izmjeni Direktive 2005/29/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu od 11. svibnja 2005. godine. Riječ je o inicijativi koja se već duže razdoblje vodi u okviru institucija Evropske unije, a koja se, između ostalog, odnosi i na različitu kvalitetu proizvoda u istočnim i zapadnim zemljama EU. Naime, radi se o tome da se proizvodi pod istim nazivom i brendom, ali s različitim sastavom i karakteristikama stavljaju na tržište zemalja EU.Kada je riječ o BiH, sukladno članku 20. Zakona o hrani, hrana koja se uvozi mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje BiH priznaje barem kao njima ekvivalentne ili, ako postoji poseban sporazum između BiH i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma.Na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Brčko distrikta, Vijeće ministara BiH donijelo je oko 160 propisa o hrani, kojima se, između ostalog, propisuju i parametri koji se odnose na kvalitetu hrane. Kvalitete hrane, sukladno Zakonu o hrani, podrazumijevaju sveukupna svojstva hrane koja doprinose njezinoj sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potrošača. Kvaliteta hrane je određena, prije svega, sadržajem nutrijenata po jedinici težine (kemijski sastav), biološkom vrijednošću, ali i drugim značajkama (naprimjer izgled, boja, miris, okus, tekstura…).S obzirom na to da usporedna istraživanja kvalitete hrane na tržištu BiH i EU dosad nisu rađena, ne može se dati adekvatna procjena odnosa kvalitete hrane u BiH i zemljama EU, a kao što se navodi u Vašem upitu, ta je kvaliteta različita i unutar same Europske unije“, kaže u izjavi za Business Magazine direktor Agencije Džemil Hajrić.
Na upit o cjelokupnoj slici kvaliteta hrane u BiH, domaće i uvozne, odnosno eventualnim proizvodima ili zemalja njihovog porijekla sa kojima bh. potrošači trebaju biti naročito oprezni, Hajrić prezentira prilično umirujuće podatke.
“Na temelju rezultata fizičko-kemijskih analiza koje određuju kvalitetu hrane, u 2018. je od 4.213 uzoraka podvrgnutih ovoj vrsti analiza bilo 2,61 posto neodgovarajućih. Kada je riječ o ovoj vrsti analiza hrane, u 2018. najčešće nepravilnosti utvrđene su u grupama hrane med, mlijeko i mliječni proizvodi te voće i njegovi primarni proizvodi.Agencija ne raspolaže podacima o podrijetlu hrane (domaća i uvozna) koja je bila predmetom navedenih laboratorijskih analiza“, napominje Hajrić.
Uzimajući u obzir sve navedeno, realno je očekivati da do kraja godine na tlu Evropske unije zaživi koncept – jedan brend, jedan kvalitet te da se on sistemom spojenih posuda, ubrzo potom prelije i u BiH, ako ni zbog čega drugog, onda zbog čiste ekonomske računice koja jasno kaže da se zapadnim proizvođačima baš i ne isplati održavati posebne “drugoligaške“ proizvodne linije isključivo zbog nekoliko malih balkanskih tržišta koja još čekaju u EU predvorju. Doduše, ti proizvođači imaju i opciju da u tim nižerangiranim tržištima namjenski otvore ispostave svojih fabrika u kojima će proizvoditi “robu s greškom“, što, s obzirom na obamrlu industriju, manjak radnih mjesta i budžetske rupe, također nije loša opcija za BiH…
