Hansjörg Wyss rođen je 1935. godine u Bernu, gdje je odrastao uz oca prodavača, majku domaćicu i dvije sestre. Nakon što je 1959. diplomirao i magistrirao građevinarstvo na Federalnom institutu za tehnologiju u Cirihu, odlučio je upisati još i studij menadžmenta na Poslovnoj školi Harvard. Kao mladi student u Americi, jedno ljeto proveo je radeći za Agenciju za autoputeve države Colorado, provodeći svo slobodno vrijeme u istraživanju prirode, planinarenju i kampiranju u divljini, što će mu, kako je decenijama kasnije objasnio, probuditi doživotnu ljubav prema američkoj prirodi.
Prva radna iskustva Wyss je sticao na različitim pozicijama u tekstilnoj industriji, uključujući i pogonskog inženjera i projekt menadžera u Chrysleru u Pakistanu, Turskoj i na Filipinima. Međutim, do posla koji će mu promijeniti život došao je sasvim slučajno. U vrijeme dok je radio u željezarskoj industriji u Briselu, vodeći sa strane unosni posao prodaje aviona, tokom jedne prodaje upoznao je hirurga zahvaljujući kojem će nedugo potom u SAD pokrenuti Synthes, kompaniju za proizvodnju medicinskih naprava i pomagala neizostavnih u ortopedskoj hirurgiji.
Synthes do prodaje
Wyssu se nije žurilo, budući da mu je posao u belgijskoj željezarskoj industriji donosio sasvim solidne prihode. Želio je da kompanija koju će voditi na američkom tlu bude izgrađena na solidnim temeljima te je najprije uložio dvije godine u učenje o industriji medicinskih naprava. Synthes je zaživio 1975., a Wyss je postao predsjednik američke podružnice kompanije koja se proslavila proizvodnjom vijaka i pločica koje se koriste u liječenju preloma kostiju i zamjeni kičmenih diskova. Synthes je najprije svoje proizvode izvozio iz Evrope u SAD, a Wyss je potom uspostavio i proizvodni pogon u Coloradu. Američki Synthes uskoro se sa prodaje proširio i na obučavanje hirurga za korištenje njihovih proizvoda.
Wyss je nakon pozicije predsjednika američke podružnice obnašao funkciju izvršnog direktora, dok nije podnio ostavku 2007. godine. Dvije godine kasnije, vrh uprave Synthesa završio je na sudu, a potom i u zatvoru, jer je kompanija koristila neprovjereni cement za kosti na bazi kalcijevog fosfata bez odobrenja Uprave za hranu i lijekove, što je rezultiralo smrću troje ljudi. Svoj udio u kompaniji, ali i poziciju predsjednika, zadržao je sve do 2012. godine, kada je odlučio prodati Synthes kompaniji Johnson & Johnson za 21,3 milijarde dolara u novcu i dionicama. Sudeći po cijeni, skandal i sudski epilog od nekoliko godina ranije nije previše naštetio švicarskoj kompaniji, a Wyss je potpisivanjem sporazuma postao multimilijarder.
Budući da je Synthes do tog trenutka u svojim rukama držao čak 50 posto tržišta medicinskih naprava potrebnih kod liječenja preloma kostiju, Johnson & Johnson je preuzimanjem kompanije zavladao globalnim tržištem ovih naprava, a sporazum o preuzimanju doveo je i do gubitaka radnih mjesta u nekolicini podružnica. Sam Wyss, većinski vlasnik, kritikovan je od strane advokata koji su zastupali investitore u Synthesu, a koji su tvrdili da konačna suma za koju je kompanija prodata nije bila i najbolja ponuda, već je išla naruku Wyssu koji se želio penzionisati i posvetiti dobrotvornom radu. Umjesto da prihvati više ponude drugih kompanija – koje nisu imenovali – Wyss je upravni odbor Synthesa ubijedio da pristane na ponudu Johnson & Johnsona, tvrdili su.
Filantropski napori
Ako je suditi po navodima Forbesa, Hansjörg Wyss je „jedan od najčovjekoljubivijih ljudi na svijetu“. Procjene Businesweeka govore da je samo između 2004. i 2008. godine Wyss lično donirao gotovo 277 miliona dolara, a obim njegovih donacija u dobrotvorne svrhe je od 2012. i prodaje Synthesa dodatno porastao. Prije šest godina, Wyss je potpisao inicijativu Billa Gatesa i Warrena Buffetta Giving Pledge, obavezujući se da će donirati većinu svog imetka. Njegove dosadašnje donacije protežu se na skoro dvije milijarde dolara, a primarni dobrotvorni ciljevi za koje se zalaže vezani su za zaštitu životne sredine, socijalnu pravdu i nauku, ali nerijetko novac daje i projektima istraživanja historije i evropskim muzejima.
Ipak, Fondacija Wyss, kroz koju Hansjörg donira svoj novac još od 1998. godine, najčuvenija je po ulaganjima u zaštitu životne okoline. Do 2017. godine, Fondacija je više od 350 miliona dolara usmjerila u zaštitu prirode, uključujući očuvanje šumskog bogatstva i drugog javnog zemljišta na zapadu Sjedinjenih Država, u Africi i u Južnoj Americi, a u oktobru 2018. godine, Wyss je tekstom u New York Timesu obznanio da će dati milijardu dolara za ekološke projekte. Milijarder je tada otkrio da počeci njegove brige o američkom Zapadu sežu još u 1958. godinu kada se kao student našao u Coloradu, te da je to inspiriralo nastanak njegove fondacije primarnog cilja da uspostavi i sponzorira saradnju između nevladinih organizacija i američke vlade.
Wyss je time najavio početak Wyss kampanje za prirodu, novog projekta Fondacije Wyss koji namjerava zaštititi i sačuvati 30 posto zemlje i okeana naše planete do 2030. godine, što je dvostruko više od trenutno zaštićenog područja Zemljine površine. Potpomognuta milijardom dolara, kampanja – najveća inicijativa Wyssove fondacije do sada – ambiciozni cilj namjerava postići investiranjem u nauku i očuvanje prirodnih zemljišta širom svijeta te tako doprinijeti ublažavanju katastrofalnih posljedica čovjekovog djelovanja po klimu na Zemlji. „Trebamo prigrliti radikalnu, istinski demokratsku ideju zaštite javnog zemljišta koja je zaživjela u SAD, testirana u Yellowstoneu i Yosemiteu te je proširiti cijelim svijetom“, naveo je u New York Timesu.
„Jasan, smion i dostižan cilj ohrabrit će donosioce politika širom svijeta da pruže daleko veću podršku zajednicama koje rade na očuvanju ovih prostora. Za dobrobit svih živih bića, težimo vremenu kad će ljudi štititi daleko veći dio naše planete, za ljude i za sva vremena“, dodao je Wyss u svom rijetkom medijskom obraćanju. Na početku, Wyss kampanja će sa 48 miliona dolara podržati devet projekata očuvanja koje vode lokalne organizacije u 13 država i na više od 40.000 kilometara kvadratnih zemlje i 17.000 kvadratnih kilometara okeana. Među prvih devet projekata koji će dobiti novac su Nacionalni park Aconquija u Argentini, inicijativa za zaštitu karipskog morskog područja, te međunarodni projekat Fonda Andes Amazon.
Wyssovi dosadašnji napori da se očuva zemlja na američkom Zapadu rezultirali su proglašenjem oko 18.000 kilometara kvadratnih javnog zemljišta nacionalnim spomenikom i zaštićenim područjima, a s ciljem podsticanja očuvanja zemljišta, Fondacija također finansira Wyss programe edukacije. Strategije očuvanja zemljišta koje godinama provodi Fondacija Wyss uključuju pomoć pri preuzimanju zakupa zemljišta od kompanija koje proizvode naftu i plin, obnavljanje rijeka i očuvanje okeana u Peruu i Kanadi, kao i borbu protiv lovokradica u Africi, te podršku novinarstvu koje tematizira zaštitu okoliša. Wyssova organizacija je samo u 2017. donirala 65 miliona dolara Afričkim parkovima, nevladinoj organizaciji koja se bavi zaštitom deset parkova u sedam afričkih država.
Pojedine Wyssove donacije u svrhe očuvanja prirode su i među rekordnima, te je tako 2010. godine lično donirao američkoj organizaciji za zaštitu okoliša The Nature Conservancy 35 miliona dolara za kupovinu 1.255 kilometara kvadratnih zemljišta u Montani, što je bila jedna od najvećih privatnih kupovina s ciljem zaštite zemljišta u SAD. Nedugo zatim, donirao je 4,35 miliona dolara organizaciji The Trust for Public Land za preuzimanje zakupa od naftnih kompanija u Wyomingu, kako bi se spriječilo uništenje prirode u bazenu Hoback, a zahvaljujući Wyssovom novcu ista organizacija uspjela je povećati područje Nacionalnog parka Saguaro u Arizoni za nekoliko kilometara.
Priznanja i politički stavovi
Wyss je 2007. primio nagradu Harvard Business School Alumni Achievement, najveće priznanje koje Harvard dodjeljuje svojim bivšim studentima, današnjim liderima i liderkama koji nastoje učiniti svijet boljim mjestom za život, a godinu dana kasnije objavljeno je da je milijarder donirao najveću pojedinačnu sumu u historiji Harvarda dajući 125 miliona dolara za osnivanje multidisciplinarnog instituta, današnjeg Wyss Instituta za inženjering. Osim u Americi, naučne ustanove koje nose njegovo ime postoje u Švicarskoj, te se tako u Ženevi nalazi Wyss Centar za biološki i neurološki inženjering, a u Cirihu Wyss Centar za robotiku i regenerativnu medicinu.
Osim što daje ogromne sume novca za zaštitu životne okoline i razvoj nauke, Hansjörg Wyss ne krije svoja stajališta o obavezama najbogatijih prema svijetu u kojem žive te je 2015. otvoreno izjavio da se slaže s većim porezima na nasljedstvo za bogataše u Švicarskoj. Rijetka sorta među milijarderima, Wyss je poznat po svojoj podršci ljevičarskim politikama te nerijetko nastupa kao protuteža konzervativnom švicarskom milijarderu Christophu Blocheru. Učestvujući u javnim debatama o bilateralnim sporazumima Švicarske i Evropske unije te pitanju ograničenja broja imigranata u Švicarskoj, njih dvojica zastupala su dijametralno suprotne stavove: za razliku od Blochera, Wyss se zalaže za otvorenost ka migracijama i Evropskoj uniji.
Privatni život
Već decenijama stanovnik Wilsona, planinskog grada u Wyomingu gdje je oformio i porodicu, Wyss je u ovoj američkoj saveznoj državi poznat po kontinuiranoj predanosti programima zaštite okoliša i lokalnim naporima za očuvanje divljine i javnog zemljišta u Stjenovitim planinama. I u devetoj deceniji života aktivni planinar i skijaš, Wyss je pored svega navedenog i pilot entuzijasta. Prije dvadesetak godina, Wyss je kupio održivi ranč i vinograd Halter koji se protežu na području 3,6 kilometara kvadratnih na zapadu kalifornijskog grada Paso Roblesa te ondje proizvodi trinaest vrsta vina držeći se metoda održivosti, koje dokazuje i certifikatom. Wyssov ranč i vinograde moguće je posjetiti u turističkim turama, ali on sam ne voli medijsku pažnju i rijetko se pojavljuje u javnosti.
